2023
O Le Faaipoipoga e Saunia ai i Tatou mo le Faavavau—E Mafai Faapefea Ona Tatou Faia Lena Mea A o Nofofua?
Iuni 2023


E Na’o Tusiga Faatekinolosi: Talavou Matutua

O Le Faaipoipoga e Saunia ai i Tatou mo le Faavavau—E Mafai Faapefea Ona Tatou Faia Lena Mea A o Nofofua?

O le aoaoga faavae o le faaipoipoga e mafai ona fesoasoani ia i tatou uma e alualu ai i luma i luga o le ala o feagaiga e agai atu i le faaeaga, e tusa lava po o le a lo tatou tulaga faalefaaipoipoga.

Ata
tamaitai o loo tilotilo a’e i luga i le faamalama tioata mamanu o se malumalu

Ata na pueina e Makena Easton

I le talalelei a Iesu Keriso, e masani ona tatou faalogo i savali o siomia ai le taua o le faaipoipoga. Ua tatou iloa “o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua”1 ma, e ala ia tatou feagaiga, e mafai ai ona tatou faatasi ma e pele ia i tatou e faavavau. O se vaega faavae lenei o le aoaoga faavae a le Alii.

Mo nisi, e mafai ona faigata ona faalogo soo i lenei mea—aemaise lava pe afai e te manao i se soa e faavavau ae e te lei mauaina, e te le iloa pe o le tagata o loo lua tafafao faamasani o le tagata lea e faaipoipo i ai, pe e te le o mautinoa pe e te manao e faaipoipo.

Ae aisea ua matua faamamafaina ai le faaipoipoga? E mafai faapefea ona e malamalama i le uiga loloto o loo i le aoaoga faavae o le faaipoipoga a o avea oe o se tagata e nofotoatasi? O nisi taimi e talanoa ai tagata e uiga i mea e faatoa mafai ona e aoaoina mai i le faaipoipoga, ae e le faatapulaaina e le Atua lou atinaega patino e faavae i le tulaga o sootaga, ma o le tulaga faalefaaipoipoga e le o se faailoga lea o lou alualu i luma faaleagaga po o lou gafatia. O ni nai auala nei e mafai ona e faaaogaina ai aoaoga a le Alii e uiga i le faaipoipoga i lau malaga agai i le faaeaga—e tusa lava po o le a lou tulaga faalefaaipoipoga o i ai nei.

Atinaeina o Fegalegaleaiga Anoa

E moomoo tagata i sootaga, e manaomia ona alofa atu ma ia alofagia. I le avea ai o se sootaga lotogatasi ma tuuto ua faatagaina e le Atua, ma faatasi ai ma le tane ma le ava o loo faia le mea sili la te mafaia e alolofa ma tausia ai e le tasi le isi, o le faaipoipoga e maua ai le sootaga e sili ona mafai ona faataunuuina ai i le taimi lava e tasi nei manaoga. I le faaipoipoga, e mafai ona e fesootai ma lou toalua i ni auala e le maua i se isi lava ituaiga o sootaga—e te lua fefaasoaai o oulua olaga, lua miti, lua fanau, ma lua toilalo.

E faapefea la ona faatatau lenei mea ia te oe pe afai e te nofofua pe e te lei saunia e faaipoipo? Ua tatou iloa e taua sootaga aua ua poloaiina i tatou ia “fealofani” (Ioane 15:12), ia “faamalosi [o tatou] uso” (Luka 22:32), ma ia “tauave avega a le tasi” (Mosaea 18:8)—ma e faatatau lena i a outou fegalegaleaiga uma.

Muamua, e mafai ona e galue e fatufatu ni sootaga vavalalata , lagolago isi tagata e te faatuatuaina ma fiafia e mafuta faatasi. Faataitai ona faamaoni i nei sootaga, tatala atu i isi tagata taitoatasi, ma fesootai atu ma le faamaoni ou lagona, manaoga, ma atugaluga. Faaloloto lau sootaga ma lou Faaola ma le Tama Faalelagi ma aoao pe faapefea ona La fesootai patino mai lo La alolofa ma le lagolago mo oe.

O le fausiaina o sootaga vavalalata faaKeriso ma uo, tagata o le aiga, ma le Atua e mafai ona faatumulia ai lou olaga i le uiga loloto ma le olioli. Afai e te sailia Lana fesoasoani, o le a fesoasoani le Atua ia te oe e fatufatu ni sootaga anoa lea e mafai ona maua ai le lagolago faaleagaga, faalelagona, ma faaleagafesootai e te manaomia a o e savali i le ala o feagaiga.

Avea Atili Faapei o Keriso

O se tasi o o tatou faamoemoega iinei i le lalolagi o le tuputupu ae ma alualu i luma. Ma o faaipoipoga maloloina e fausia ai se siosiomaga lelei mo le tuputupu ae. 2

O sootaga e mafai ona faigata. E eseese ma lē atoatoa tagata, ma e leai se tasi e ulu atu i le faaipoipoga o se toalua ua atoatoa lona faaKeriso. O le mea e lelei ai, o sootaga maloloina e tuleia i tatou ia avea ma ni ituaiga tagata sili atu o i tatou lava e ala i le manaomiaina o le onosai, alofa, lē manatu faapito, ma isi uiga faaKeriso e sili atu nai lo mea o loo tatou gafatiaina i le taimi nei.

E mafai ona tatou manuia uma mai le galulue malosi ina ia avea ma se paaga sili atu i a tatou fegalegaleaiga ma uo, tagata o le aiga, ma isi. E mafai ona tatou faataitai i le faaalia atu o le lagona malamalama alofa, faalogo ma le popole alofa. ma faaaoga le onosai ma le faamagalo atu ia i latou tatou te alolofa i ai. E pei ona aoao mai Sister Neill F. Marriott, sa avea muamua ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou: “Pe ua tatou malamalama ea ua ia Keriso le mana e aumaia ai i tatou i le mafutaga alofa ma le Tama ma le tasi ma le isi? O Ia, e ala i le mana o le Agaga Paia, e mafai ona tuuina mai ia te i tatou le malamalamaaga moomia i sootaga.”3

E avea atili ai i tatou e faapei o le Faaola—lea ua avea ai i tatou ma ni tagata e sili atu ona lelei ma taitoalua (i le lumanai) —pe a tatou taumafai ia avea e faapei o Ia i a tatou sootaga uma.

Ola i Ni Olaga Faaeaina e ala i le Osia ma le Tausia o Feagaiga

O i tatou o ni tagata paia faatasi ma fausaga faakenera (DNA) faaselesitila. “O la tatou aoaoga i talitonuga faalelotu e amata mai i matua faalelagi. O lo tatou faamoemoega aupito maualuga o le avea lea e faapei o i latou,”4 o lea ua tatou maua ai le gafatia e avea ai e faapei o o tatou matua faalelagi, foafoaina o lalolagi ma fanau mo le faavavau atoa. O sauniga o le malumalu e mafai ai ona tatou alualu i luma i le ala e toe foi atu ai i le afioaga o le Atua, ma o a latou feagaiga e o faatasi ai e fesoasoani ia i tatou e avea ai ma tagata e tatau ona tatou i ai ina ia agavaa ai mo le ola e faavavau ma ola ai i le afioaga o le Atua.

O le faaeaga e aofia ai le ola faatasima leAtua ma le ola epei o leAtua. O le sauniga o le faamauga o le sauniga aupito maualuga lea e faaee mai ai i o tatou luga aia tatau uma, avanoa, ma faamanuiaga e manaomia e ola ai e pei o le Atua.5

E ui o le ulu atu i le feagaiga o le faamauga ma se toalua alofa e manaomia mo le avea mulimuli ane e faapei o o tatou matua faalelagi, o tagata taitoatasi e le’i faamauina i se toalua e le mafai lava ona aveesea mai le faatinoina o le ola i se olaga faaeaina i aso nei. E mafai ona e ola i se auala e faamamaluina ai le feagaiga o le faamauga, e tusa lava pe e te lei osia lava lena feagaiga. E mafai ona e auai i le malumalu ma tausia feagaiga uma ua e osia. O le faamamaluina o au feagaiga e mafai ona fesoasoani ia te oe e maua ai le filemu ma atiina ae ai se sootaga vavalalata ma le Atua, i taimi uma a o taitaiina oe ia latalata atili atu i le faataunuuina o lou taunuuga e faavavau.

E pei ona sa aoao mai Sister Jean B. Bingham, o le sa avea muamua ma Peresitene Aoao o le Aualofa: “E leai se isi mea e sili atu ona taua mo lo tatou alualu i luma e faavavau nai lo le tausia o a tatou feagaiga ma le Atua.”6

E I Ai Sou Nofoaga i le Ata o le Faaolataga

Ou te faamautinoa atu ia te oe e alolofa lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele, o Iesu Keriso, ia te oe. La te silafia patino ou tulaga, lou lelei, ou manaoga, ma āu tatalo mo se fesoasoani.”7 La Te silafia ou atugaluga i tafaoga faamasani, o mea e te fefe ma popole ai e faatatau i le faaipoipoga, o ou tiga mai le faia o mea uma e tatau ona e faia ae e le o i ai lava se soa e faavavau, pe soo se isi lava mea atonu o loo e lagonaina e uiga i le faaipoipoga.

O le faaipoipoga faavavau o se vaega o le fuafuaga a le Atua. E taua tele oe i le fuafuaga a le Atua. O oe o se tagata o le talalelei a Iesu Keriso, ma pe e te lagonaina pe leai, ae o le tulaga faalesootaga e leai lava sona aafiaga i lena upumoni a’ia’i. E mafai ona e tuputupu ae ma alualu i luma ma saofaga i le galuega a le Atua. O le a fesoasoani le Tama Faalelagi ma le Faaola ia te oe i ou aafiaga patino ma sootaga a o e fetaomi atu i luma i luga o le ala o feagaiga i lau malaga faaselesitila.

E finagalo le Atua ia e lagonaina lou alofagia ma tumau lou faamoemoe, ae le o le atuatuvale i lou talitonuga e uiga i le mauaina o se soa e faavavau. Manatua a o tatou taumafai ia avea atili e faapei o Keriso i a tatou fegalegaleaiga uma ma tausia a tatou feagaiga, o le a tatou saunia e toe foi atu i le Tama Faalelagi ma maua “mea uma ua i ai i le Tama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:38).

Lolomi