2023
Tānaki Fakataha ki he Temipalé
Siulai 2023


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Tānaki Fakataha ki he Temipalé

Talu mei hono hikinimaʻi ʻo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ʻEpeleli 2018, kuó ne fakaafeʻi maʻu pē kitautolu ke tau moʻui ʻi ha founga ʻoku māʻolunga mo māʻoniʻoni angé, pea ke fakalahi ʻetau vīsoné ʻo mahulu atu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ni ki ha ngaahi faingamālie taʻengata.

ʻI he ʻEpeleli ʻo e 2018 naʻá ne pehē: “ʻOku faingofua mo fakamātoato ʻetau pōpoaki ki he māmaní: ʻoku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”1

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai ʻi he konifelenisi lahí naʻá ne akonaki ʻo pehē: “ʻOku totonu ke hoko e kaveinga ngāue ʻa e ʻOtuá ko ʻetau kaveinga ngāué. ʻOkú Ne finangalo ke fili ʻEne fānaú ke foki ange kiate Ia, kuo nau mateuteu, taau, maʻu ʻenitaumeni, silaʻi pea tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava ne nau fai ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní.”2

ʻI heʻemau tupu hake ʻi ʻAositelēliá, ko homau temipale ofi tahá naʻe ʻi Hemilitoni, Nuʻusila pea ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau foʻou ʻi Sānuali 1976, naʻe maʻu ai hoku ʻenitaumení. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e nonga mo e fiemālie naʻá ku ongoʻi ʻi he lotu ʻi ha fale ʻo e ʻEikí. ʻI heʻeku vakai ki he fiefia ʻa e ngaahi hoa mali matuʻotuʻa angé, naʻá ku ongoʻi ʻoku ou fiemaʻu ha hoa taʻengata kuo fili ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻoku ʻomi ʻe he temipalé.

Naʻá ku maʻu ʻa e tāpuaki ko iá ʻi Sānuali 1979, ʻi heʻeku foki mo Mekisini Fetisā, ko ha taʻahine fakaʻofoʻofa mo angatonu moʻoni mei hoku uooti tupuʻangá. Naʻe silaʻi kimaua ki taimi mo ʻitāniti. Naʻá ma ofo mo fiefia ʻi he ngaahi fuakava naʻá ma fefakahokoʻakí pea mo ia naʻá ma fakahoko mo e ʻEikí. Naʻá ma ongoʻi ʻa e fatongia mo e mālohi ʻo e ngaahi tāpuaki taʻengata naʻe silaʻi ʻi homa ʻulú. Ka kiate kimaua, hangē ko e tokolahi naʻe nofo ʻi ʻAositelēlia ʻi he taimi ko iá, ko e ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa ko ia ʻo e temipalé ko e ngaahi meʻa pē ia naʻa mau ʻamanaki ke maʻú.

Naʻá ma fiefia lahi ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Senē ʻAositelēliá ʻi ha meimei taʻu ʻe ono mei ai ʻi Sepitema 1984. Naʻá ma fakaʻuli ʻi ha kilomita ʻe 1100 ke kau atu ki hono fakatapui ʻo e temipalé. Talu mei ai, mo e fononga pasi maʻu pē ʻa e Kāingalotu faivelengá mei Melipoane mo Pilisipeini ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké (taki houa ʻe 12 ʻa e ʻalu atu mo e haʻu) ki he temipale Seneé—nau mavahe hili ʻa e ngāué ʻi he ʻaho Falaité, nau fakaʻaongaʻi honau taimí ʻi he temipalé ʻi he Tokonakí pea fononga he pō ko iá ki ʻapi ke aʻu ʻi he taimi tonu ki he lotú ʻi he Sāpaté.

ʻI he 1988, naʻe hiki ai hoku fāmilí ki Peefi ʻAositelēlia—naʻá ku maʻu ha faingamālie ki ha ngāue foʻou. Naʻe kilomita ʻe 4000 mei homau ʻapí ʻa e temipale Seneé ʻi he taimi ko iá. Naʻa mau fai ha tukupā fakafāmili ke fakaʻuli ki he temipale Seneé ʻi he taʻu ʻe ua kotoa pē. ʻI heʻemau aʻu ki aí, naʻa mau fakaʻaongaʻi ha uike kakato ke kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻOku kei maʻu pe ʻe heʻema fānaú ʻa e ngaahi manatu melie ki he taimi toputapu naʻa mau maʻu fakataha ʻi heʻemau fakaʻuli ʻi ʻAositelēlia ki he temipalé mo e foki ʻi ha ʻaho ʻe tolu mo e konga.

Naʻe hokohoko atu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi Sepitema ʻo e 2001 ʻi he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e temipale Peefi ʻAositelēliá. Lolotonga ha vahaʻa taimi ʻo e taʻu ʻe ua ʻi ʻAositelēlia, naʻe fakatapui foki mo ha ngaahi temipale ʻi Melipoane, Pilisipeini mo ʻAtelaite.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene lea ko hono tefitó ko e, “Ngaahi Koloa Fakalaumālié,” lolotonga ʻa e Fakataha ʻa e Houʻeiki Fafiné ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2019:

“ʻI he tupulaki ko ia ʻa e Siasí, ʻe toe lahi ange e ngaahi temipale ʻe langa ke lava ha ngaahi fāmili lahi ange ʻo maʻu ʻa e tāpuaki fungani tahá, ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku tau lau ha temipale ko e fale toputapu taha ia ʻi he Siasí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku fakahaaʻi ai e ngaahi palani ki hono langa ha temipale foʻoú, ʻoku hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻa hotau hisitōliá”.3

ʻI he ʻĒlia Pasifikí, ʻoku tau lolotonga foua ai ha vahaʻa taimi fakahisitōlia ʻo e langa temipalé. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he polokalama tanupou ʻi he taʻu ní ʻa e kamata langa ʻo e ongo temipale Vanuatú mo Pāpua Niu Kiní. ʻOku fakalakalaka lelei ʻa e temipale ʻAokalaní, pea ʻosi hono kofu ʻo e tafaʻaki ki tuʻá pea lolotonga fakahoko ʻa e ngāue fakaʻosi ki he tafaʻaki ki lotó. ʻOku hokohoko atu hono fokotuʻutuʻu mo palani ʻa e ngaahi temipale naʻe fanongonongo ke langa ʻi Kilipati, Neiafu Tonga, Haʻamoa ʻAmelika mo Uelingatoni, Nuʻusilá. Ko e paʻanga ʻoku fakaʻaongaʻi ki hono langa ʻo e ngaahi temipalé ko ha hokohoko atu ia ʻo e fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé mo e moihū ʻi he temipalé.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi ʻOkatopa ʻo e 2018 ʻo pehē:

“Mahalo he ʻikai hanga ʻe hono langa ʻo e ngaahi temipale ko ʻení ʻo liliu hoʻo moʻuí, ka kuo pau ke liliu ai ho taimi ʻi he loto temipalé. Kiate kinautolu kuo fuoloa ʻenau mavahe mei he temipalé, ʻoku ou tapou atu ke mou teuteu pea foki leva ki ai he vave tahá. Pea ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou mōihū ʻi he temipalé mo lotua ke ongoʻi e ʻofa taʻefakangatangata ʻa e Fakamoʻuí maʻaú, ke mou maʻu haʻamou fakamoʻoni ʻokú Ne tataki ʻEne ngāue toputapu mo tuʻuloa ko ʻení.”4

ʻI he taimi naʻá ku mali ai mo Mekisini ʻi he taʻu ʻe 40 kuohilí ʻi he temipale Nuʻusilá, ko e fakaʻamu ke moihū maʻu pē ʻi ha temipale ʻi ʻAositelēliá ko ha misi pē ia. Ko hai naʻá ne fakakaukau ʻe teʻeki ʻosi ha taʻu ʻe 25 mei ai, ʻe ʻi ai ha temipale ʻe 5 ʻi ʻAositelēlia?

Te tau lava ʻi he Pasifikí ʻo fakatupulaki ʻetau kau atu ki he ngaahi temipale ʻoku lolotonga ngāué mo teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipale ʻi he kahaʻú. ʻI heʻetau tatali ke ʻosi hono langa ʻo e ngaahi temipale naʻe fanongonongó, ʻi he ngaahi taʻu siʻi ka hokó, ʻe lava ke tau fai ha ngāue pau ʻe ua:

1. Tauhi maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá.

Naʻe foaki ʻe Palesiteni Nalesoni ki he Siasí fakakātoa ha meʻaʻofa ʻi he taimi naʻá ne vahevahe ai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku lolotonga fakaʻaongaʻi ki he lekomeni temipalé ko ha konga ʻo ʻene lea tuku ʻi he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 2019. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tau fakatomala pea teuteu ke fai ha ʻinitaviu lekomeni mo hotau kau taki fakakoló/uōtí pe siteikí/misioná. ʻOku mau poupouʻi atu ʻa e kāingalotu lalahi kotoa pē, kau ai mo kinautolu kuo ʻosi hū ʻi he temipalé, ke fakafoʻou ʻenau lekomeni temipalé ʻi he taʻu kotoa pē. Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ʻokú ke feʻunga, talanoa mo hoʻo Palesiteni Fakakoló pe Pīsopé, ʻa ia te ne fiefia ke tokoni atu ʻi hoʻo teuteú. Ko e taha ʻeni ʻa hono ngaahi fatongia mahuʻinga mo toputapu taha ʻi heʻene hoko ko ha fakamaau ʻofa ʻi ʻIsilelí.

Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni:

“ʻOku ou fie lea ʻi he taimí ni ki hotau toʻu tupú ʻi ha kiʻi miniti siʻi. ʻOku mau tapou atu ke mou taau ke maʻu e ngaahi lekomeni temipale fakangatangatá. ʻE fakahoko kiate kimoutolu ʻa e ngaahi fehuʻi pē ko ē ʻoku fekauʻaki mo kimoutolú ʻi hoʻomou teuteu ki he ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinima fakafofongá. ʻOku mau fakamālō lahi ʻi hoʻo taau mo loto ke kau ʻi he ngāue fakatemipale toputapú.”5

ʻI hono fakamuʻomuʻa ko ia ʻo e toʻu tupú, ʻe fakataha leva ʻa e kau pīsopelikí mo e kau palesiteni fakakoló mo e toʻu tupú kotoa mo e kāingalotu foʻoú ke tokoniʻi kinautolu ʻi hono maʻu mo tauhi ʻo e lekomeni temipalé.

2. Tuku ha taimi ʻi heʻetau taimi-tēpilé ke ʻalu maʻu pē ki he temipalé.

ʻOku tokoni hono palani ke toutou ʻalu maʻu pē ki he temipalé mo hono tānaki atu ʻo e ngaahi ʻapoinimeni ki he temipalé ki heʻetau tohi māhiná, ke tau fiefia ʻi he ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau ʻaʻahi ai ki he temipalé ʻoku tau ako lahi ange ai kia Sīsū Kalaisi mo Hono tefitoʻi fatongia ʻi hono tokoniʻi ʻetau fononga ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

3. Hisitōlia Fakafāmilí

ʻOku hokohoko atu ʻe Palesiteni mo Sisitā Nalesoni hono tā ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo fakafou ʻi heʻena ngāue hisitōlia fakafāmili fakataautahá. ʻOku toutou fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e mahuʻinga ʻo e tokoni ki hotau ngaahi fāmilí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku ou ʻilo mei he meʻa kuó u aʻusia fakataautahá ʻa e fiefia ʻi hono kumi ʻeku ngaahi kuí, lekooti honau ngaahi fakaikiikí, fakahū ʻa e ngaahi hingoá ʻi he FamilySearch, pea kau atu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau toputapú maʻanautolu ʻi he temipalé.

ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe ha kupuʻi lea mei he lea tuku ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2022 ko e temipalé, “ko Hono falé ia. ʻOku fonu ia ʻi Hono mālohí. ʻOua muʻa naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ʻa ia ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí maʻatautolu he taimi ní. ʻOkú Ne fakafaingamālieʻi lahi ange Hono ngaahi temipalé. ʻOkú Ne hiki e tuʻunga vave ʻo ʻetau langa e ngaahi temipalé. ʻOkú Ne fakalahi hotau ivi malava ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí. ʻOkú Ne fakafaingofuaʻi ange foki ʻetau fakahaohaoaʻi fakalaumālie kitautolu takitahá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi he lahi ange homou taimi ʻi he temipalé, ʻe tāpuekina hoʻomou moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻe-hano-tatau.”6

ʻOku ou lotua ke fakamuʻomuʻa ʻi hotau ngaahi ʻapí mo e ngaahi fāmili ʻi hotau uōtí mo e koló ʻa e ngaahi lekomeni temipalé, ʻalu ki he temipalé pea mo hono teuteuʻi ha ngaahi hingoa fakafāmili ki he ngaahi ouau fakatemipalé, koeʻuhí ke tau lava ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki kotoa ʻe lava ke maʻu mei he ngaahi temipale lolotongá mo foʻoú ʻi hono fakatapui kinautolu ʻi he ngaahi ʻotu motu fakaʻofoʻofa ʻo e Pasifikí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Lāsolo M. Nalesoni, “Tuku ke Tau Vilitaki Atu,” Liahona, Mē 2018, 118–119.

  2. Lāsolo M. Nalesoni, “Lea Tukú,” Liahona, Mē 2019, 111.

  3. Lāsolo M. Nalesoni, “Ngaahi Koloa Fakalaumālié,” Liahona, Nōv. 2019, 79.

  4. Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Liahona, Nōv. 2018, 114.

  5. Lāsolo M. Nalesoni, “Lea Tukú,” Liahona, Nōv. 2019, 121.

  6. Lāsolo M. Nalesoni, “Tokanga Taha ki he Temipalé,” Liahona, Nōv. 2022, 121.

Paaki