2023
Paionia ʻo e Siasí ʻi Kuinisilani: Sione Takilesi Sefilī
Siulai 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONU

Paionia ʻo e Siasí ʻi Kuinisilani: Sione Takilesi Sefilī

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1957 naʻe tukituki ha ongo faifekau ʻi he matapā ʻo e faʻē ʻa Sione Takilesi Sefilií peá ne fakaafeʻi kinaua ki loto. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e ako ʻa Sione Takilesi Sefilī fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he taimi naʻá ne feohi ai mo ʻene faʻeé mo e kau faifekaú, naʻe fakamoʻoniʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ʻoku moʻoni ʻa e Siasí koeʻuhí he naʻe lava ʻe he ongo faifekaú ʻo tali kotoa ʻene ngaahi fehuʻí.

Kimui ange, naʻe hiki ʻa Sione ki Taunisivila, Kuinisilani, ʻa ia naʻá ne fetaulaki ai mo ha kau faifekau tokolahi ange ʻa ia naʻa nau hokohoko atu hono akoʻi iá pea mo hono uaifi foʻou foki ko Loisí. ʻI Sepitema ʻo e 1957 naʻá na hoko ai ko e fuofua kakai ke kau ki he Siasí ʻi Taunisivilá. Naʻe papitaiso ia ʻi Pulūuota Kiliki ʻi he fakatokelau ʻo Taunisivilá. (Naʻe angamaheni ke fakahoko ʻa e ngaahi papitaisó ʻi he ngaahi vaitafé pe vai kaukaú (swimming pools) ʻi he fuofua kamata mai ʻa e Siasí).

ʻOku pehē ʻe Sione, “Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi heʻeku ako ki he Siasi moʻoní. Kuó u fifili pe ko e hā naʻá ku mei fai kapau naʻe tali ʻikai ʻa ʻeku faʻeé ʻi he taimi naʻe tukituki mai ai ʻa e ongo faifekau ko iá ʻi hono matapaá!” ʻI ha fakakaukau foʻou ki he ongoongoleleí, naʻe tānaki ai ʻe Sione mo hono uaifi ko Loisí ha paʻanga ke na ʻaʻahi ki he temipale Hemilitoni Nuʻusilá, ʻa ia naʻe silaʻi ai hona fāmilí ki taimi mo ʻitāniti. “Naʻe kiʻi fuoloa he naʻe ʻi ai ʻema fānau ʻe toko fā pea naʻe pau ke ma ʻave kinautolu ke silaʻi kiate kimaua!”

Naʻe faiako ʻa Sione ʻi he ʻApiako Kalama ʻo Taunisivilá peá ne mamata tonu ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻo e tupulaki ʻa ha kiʻi kolo siʻisiʻi. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi falelotu ʻi ʻAositelēliá pea naʻe fakataha ʻa e kāingalotú ʻi honau ngaahi ʻapí pe ʻi ha ngaahi holo naʻe totongi. Hili ha taʻu ʻe 15 ʻi Taunisivila, naʻá ne maʻu ha fakaafe ke faiako ʻi he ʻApiako Polisi foʻou ʻi ʻOkisilī, Pilisipeiní. Naʻá ne taʻu pē ʻe ua ʻi he ʻApiako Polisí mo hono fakaafeʻi ia ke kau ki he Potungāue Ako ʻa e Siasí ko ha kouʻōtineita ʻi Pilisipeini.

Naʻe fokotuʻu ʻa e ʻUluaki Siteiki ʻi Kuinisilaní ʻi he 1960 pea ui ʻa Viliami E Uota ko e Palesiteni Fakasiteiki. Naʻe hoko atu ai ha tangata mei Sikotilani naʻe ui ko Viliami E Polokitoa. Ko e taimi ʻeni naʻe ui ai ʻa Sione ke hoko ko e Pīsope ʻo e Uooti ʻInalá. Naʻe taimi siʻi pē ʻene hoko ko e Pīsopé koeʻuhí naʻe ui ia ke kau ʻi he Fakataha Alēleaʻanga Māʻolungá hili pē ha taʻu ʻe ua.

ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe fuʻu lahi ʻa e feituʻu fakasiokalafi ʻo e siteikí naʻá ne maʻu ʻa e feituʻu lahi ki he fakatonga-hahake ʻo Kuinisilani ʻi Pilisipeiní—mei he tokelaú ki Namipoa, tonga ki he Matāfanga Koulá, pea mo hihifo ki Tūumipā. Naʻe uiuiʻi ʻa Sione ʻi he 1975 ko e Palesiteni Fakasiteiki ʻo e Siteiki Pilisipeini ʻAositelēliá.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Sefilī ʻa e mamaʻo ʻa e fononga ha kāingalotu ʻe niʻihi ke aʻu ki he lotú ʻi he uike takitaha, ko ia naʻá ne toʻo ha mape ʻo tā ha letiasi kilomita ʻe 8 takatakai ʻi he haʻofanga takitaha. Naʻá ne ngāue leva mo e kau maʻu mafai ki he naunau fakatuʻasino ʻa e Siasí ʻi Seneé ke fokotuʻu ha ngaahi kolo ki he ngaahi feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi siakale ko iá. Naʻe fakataha ʻa e ngaahi kolo ko iá ʻi ha ngaahi holo ʻi he ʻapiakó kae ʻoua kuo nau mālohi feʻunga ke lava ʻo maʻu ha falelotu. Naʻe ʻuhinga ʻeni he ʻikai fiemaʻu ke fakaʻuli mamaʻo ʻa e kāingalotú ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Naʻe hanga ʻe he ngāue ko ʻení ʻo tofa ʻa e hala ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Kuinisilani ʻi he kahaʻú.

ʻI he 1978, hili pē ia ha taʻu ʻe tolu mei hono uiuiʻi ʻa Sione ko e Palesiteni ʻo e Siteiki Pilisipeiní, naʻá ne fokotuʻu ke vaeua ʻa e siteikí. Naʻá ne hoko leva ko e Palesiteni ʻo e Siteiki Pilisipeini ʻAositelēlia Saute foʻoú. Hili pē ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe fokotuʻu ha siteiki ʻe taha ʻi he 1981 pea ui ia ko e Siteiki Pilisipeini ʻAositelēlia Hihifó.

ʻOku ʻi ai ha siteiki ʻe 12 ʻi he ʻahó ni ʻi he ʻēlia lahi ange ʻo Pilisipeiní.

ʻI he tumutumu ʻo e ngāue fakatakimuʻa ʻa Sione ʻi he Siasí, naʻe lahi foki mo ʻene ngaahi aʻusia ʻi he ngāue ʻa e Siasí, kuó ne hoko ko ha Kouʻōtineita ki he Seminelí mo e ʻInisititiutí, pea naʻá ne hoko ko e Talēkita Fakaʻēlia ʻo ʻAositelēlia mo e Pasifikí ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí.

Naʻá ne fononga mei heʻene hoko ko ha tokotaha papi ului foʻoú ki ha Palesiteni Fakakolo (Kolo Taunisivilá), ki ha Palesiteni Fakavahefonua (Vahefonua Taunisivilá), ki ha Pīsope (Uooti ʻInalá), Palesiteni Fakasiteiki (ngaahi siteiki lahi), pea hoko ko ha Palesiteni Fakamisiona (Uinipeki Kānata). Naʻe hoko foki ʻa Sione ko ha Fakafofonga Fakavahelahi (ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Fitungofulu Fakaʻēliá), ko e fuofua Palesiteni Temipale ʻo e Temipale Pilisipeiní, pea mo e Sekelitali Pule ki he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo e Pasifikí.

ʻOku pehē ʻe Sione, “Naʻe angaʻofa ʻaupito ʻa e ʻEikí kiate au, naʻá Ne fokotuʻu au ʻi ha ngaahi tuʻunga naʻe foaki mai ai kiate au ha ngaahi aʻusia maʻongoʻonga ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi akonaki ʻa e Kau Taki Māʻolungá. Naʻe fakangāueʻi foki au ʻe he Seminelí mo e ʻInisititiutí koeʻuhí he naʻá ku manako ke lau mo ako ʻa e ngaahi folofolá. Ko e taimí ni ʻi heʻeku mālōlō mei he ngāué ʻoku ou tokanga lahi ange ki he ngaahi ngāue ke . . . moʻui ʻo hangē naʻe akonaki ʻe he Fakamoʻuí.”

Naʻe pekia ʻa e uaifi ʻo Sione ko Loisi Kei Taká, ʻi he ʻaho 19 ʻo Sune 2014. Naʻá na maʻu ha ngaahi ʻofefine ʻe toko ono mo ha foha ʻe toko taha: Senifā, ʻIlisapeti, Kēleni, ʻAnita, Lainisi, Lālisa mo Tēvita. “Te u lava ʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e maʻu ha tokotaha tokoni maʻongoʻongá, ʻi he taʻu ʻe 57 ʻo ʻema moʻui fakatahá naʻá ma fetokoniʻaki ai ʻi ha ngaahi aʻusia faingataʻa lahi, kau ai ha ngaahi taimi naʻe siʻisiʻi ʻaupito ai ʻema paʻanga ke fafanga homa fāmilí, ka naʻá ma totongi maʻu pē ʻema vahehongofulú, pea naʻa mau ikunaʻi ʻa e ngaahi taimi ko iá ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí . . . pea naʻa mau ʻiloʻi te Ne [tokoni] koeʻuhí ko ʻemau tui kiate Iá.”

ʻOku nofo ʻa Sione, taʻu 87 ʻi he taimí ni ʻi Letileni Pei ʻi he Siteiki Pilisipeini ʻAositelēlia Kilivilení. ʻOkú ne kei hoko pē ko ha tamaioʻeiki faivelenga ʻa e ʻEikí mo fakamoʻoniʻi ʻa e ongoongolelei ʻokú ne hokohoko atu hono poupou iá: “ʻOku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku tau maʻu ha Palōfita moʻui ko ʻEne tangata lea ʻi he māmaní, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni!”

Paaki