2023
Ko Hono Fekauʻi ʻo e Ngaahi Vai ʻi Taná
Siulai 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUA

Ko Hono Fekauʻi ʻo e Ngaahi Vai ʻi Taná

Ko e Motu ko Taná, ʻi he Vahefonua Tafeá ʻo Vanuatú, ʻoku miniti ʻe 45 ʻa e puna ki aí—pe ko ha heka vaka tahi lōloa ʻaupito—ki he Motu ko ʻEfaté, ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e ʻōfisi fakamisiona maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahí, naʻe fakangatangata ʻaupito ʻa e fononga ki Vanuatú, ʻo faingataʻa ai ki he Siasí ʻi he feituʻu ko iá ke ʻave pe maʻu atu ha kau faifekau. Naʻe faifai pē pea ʻikai ke ʻi ai ha kau faifekau taimi kakato ʻi he Motu ko Taná pea naʻe pau ai ke holo ʻa e ngāue fakafaifekaú.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2022, ʻi he kamata ke toe foki ʻa e moʻuí ki he angamahení, naʻe fiefia ʻa e palesiteni fakamisiona ʻo Vanuatú, Maʻake Mēsiki, ke maʻu ha kole mei he Palesiteni Fakavahefonua ʻo Taná: “ʻOmi ha kau faifekau ʻi he vave tahá!”

Naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Mēsiki neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau faifekau taimi kakato ʻi Tana, ka naʻe kei hokohoko atu pē hono akoʻi ʻe he kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí mo e kau ʻosi ngāue fakafaifekau ʻi he motú ʻa e ongoongoleleí ki honau ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí, pea naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko 85 naʻa nau mateuteu ke ʻinitaviu mo papitaiso. Naʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe Palesiteni Mēsiki ke ʻave hono ongo ʻAsisiteni ki he Palesitení (APs) ki Tana.

Naʻe toloi ʻa e palaní koeʻuhí naʻe kamata ʻuʻulu ʻa e moʻunga afi ʻoku kei moʻui ʻi Taná. ʻI he taimi ko iá, naʻe tō ai ha kiʻi saikolone ʻi he motú, ʻo fakatupunga ai ha maumau ʻi he motú kotoa—ʻo toe mālohi ange hono fokotuʻu ʻa Vanuatu ʻi he tuʻunga fika ʻuluaki ʻi he Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Fonua Fakatuʻutāmaki ʻi Māmaní ki he malava ke hoko ai ha ngaahi fakatamaki fakanatulá. ʻI he kamata ke fakaakeake ʻa Tana mei he saikoloné, naʻe tāpuni fakafokifā ʻa Vanuatu kotoa ʻi he mafola fakafokifā ʻa e COVID-19, pea naʻe toe fakangatangata ʻa e fefonongaʻakí.

Naʻe toki aʻu ki he vaeuaʻanga mālie ʻo ʻAokosí naʻe faifai pea lava ʻa Palesiteni Mēsiki ʻo ʻave hono ongo ʻAsisiteni ki he Palesitení (APs) ki Tana ke ʻinitaviu ʻa e kakai naʻe ʻamanaki ke papitaisó pea teuteuʻi kinautolu ke nau kau ki he Siasí. ʻI he taimi ko iá, naʻe hohaʻa ʻa Palesiteni naʻa kuo hanga ʻe he tatali fuoloá ʻo fakalotosiʻi hanau niʻihi, ʻo hōloa ai ʻenau fie kau ki he Siasí.

Ka ʻi he aʻu atu ʻa ʻEletā Sailosi Toa mo Palaieni Mōsese Nāliní—naʻá na mateuteu atu mo ha fokotuʻunga pepa ki he ngaahi ʻinitaviu papitaisó—naʻá na ʻilo ai ʻoku kehe ʻa e meʻa ia ʻoku hokó. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he kei vēkeveke kotoa ʻa e toko 85 ke kau ki he Siasí, ka naʻe tupu honau tokolahí ʻaki ha toko 29. Kuo faivelenga ʻa e tatali ha kakai ʻe toko 114 ke ʻinitaviu mo papitaiso kinautolu. Naʻe kamata ke ʻaʻahi ʻa e ongo ʻEletaá ki he ngaahi kolo kotoa ʻe valu ʻo e Siasí ʻi Taná.

Hili ʻena ʻinitaviu mo papitaiso ha kakai ʻe toko ono ʻi he ʻuluaki koló, naʻe ʻalu leva ʻa ʻEletā Toa mo Nālini ki Saitiseaui, ko ha feituʻu mamaʻo naʻe tuʻu ʻi he ʻotu moʻunga māʻolungá. Naʻe ʻikai ha founga ke na fetuʻutaki ai ki he palesiteni fakakolo ʻo Saitiseauí ka naʻá na ʻiloʻi naʻá ne ʻamanaki mai ke nau feʻiloaki ʻi ha taimi, ko ia naʻe fakaʻuli ʻa e ongo faifekaú ʻi heʻena lolí ʻi he mamaʻo taha naʻe lava ke na fakaʻuli aí peá na hoko fononga lalo leva ʻi he houa ʻe 3 naʻe toé. ʻI he faifai peá na aʻu atú, naʻe ʻikai ʻiloa ʻa e palesiteni fakakoló. Kuo taʻeʻaonga ʻa e lue lalo mamaʻo mai ko ʻeni ʻa e ongo ʻEletaá.

ʻIkai fuoloa kuo tō ha fuʻu ʻuha lahi. ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi Saitiseaui ko e taimi ʻoku kamata ke ʻuha mālohi aí, ʻoku fakatuʻutāmaki ʻa e mavahe mei he moʻungá. Naʻe fakatovave atu ʻa ʻEletā Toa mo Nālini ki heʻena lolí, ʻi heʻena ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ʻa e sekoni kotoa pē kimuʻa pea fonu ʻa e ngaahi vaitafe fakalotofonuá ʻo ʻikai lava ha kolosi ai. Naʻá na aʻu ki he lolí taimi tonu ke fakaʻuli atu ʻi he vaitafe ʻuluakí mo hono uá, ka naʻá na ʻiloʻi ʻe faingataʻa ʻa e vaitafe hono tolú.

Pea ko e moʻoni, naʻe hilifakia ʻena lolí ʻi he loto vaitafé. Naʻá na feinga ke teke ia—ka naʻe ʻikai pē ke ngaue. Naʻá na telefoni ki he Palesiteni Fakavahefonuá, pea naʻe vave ʻa e aʻu atu ʻa e tokoní, ka naʻe ʻikai pē ngaue ʻa e lolí ia. Naʻe ʻalu hake ʻa e māʻolunga ʻo e vaitafé pea vave ʻaupito ʻene tafé pea pau ke mavahe mei ai ʻa e kau tokoní ʻo ʻunu ki ha feituʻu ʻoku malú. Naʻe fakatokangaʻi atu leva ʻe ʻEletā Nālini ha meʻa kehe naʻá ne hohaʻa ki ai. Naʻá ne vakai atu ki he ngaahi vai ʻi he vaitafe hokó—ʻa ia naʻe tafe fakataha mo e vaitafe ko ʻení ki he feituʻu pē ʻe taha—kuo hoko ia ʻo mālohi ʻaupito pea hangē ka tafe mai ia ki he vaitafe naʻa nau ʻi aí.

ʻI he fakakaukau ʻa ʻEletā Nāliní, naʻe hangē naʻe ʻi ai ha mālohi taʻehāmai naʻá ne taʻofi atu ʻa e vaitafe hono tolu ko iá, ʻo hangē ʻokú ne tuku ange ha taimi maʻanautolú . . . ka naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai fuoloa ia. Naʻe fakaʻau ke mālohi ange ʻa e ʻaú.

ʻOku hoko ʻa ʻEletā Toa mo Nālini ko ha sīpinga ʻo e kau talavou lelei taha mei Vanuatú—falalaʻanga mo tuʻu-ki-muʻa ʻi he tafaʻaki kotoa pē. Kiate kinauá, ʻoku fuʻu lahi fau ʻa e fakamole ki hono kumi ha loli, tautautefito ʻi ha fonua ʻoku ʻikai faʻa lava ai ʻe he ngaahi fāmilí ʻo totongi ʻa e ako ʻenau fānaú, naʻa mo hono fakatau ha meʻalele. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ongo ʻEletaá ke fakahaofi ʻa e loli ʻa e Siasí ʻo tatau ai pē pe ko e hā, ka ko ʻeni kuo aʻu hake ʻa e vaí ki he meʻa fakaava ʻo e matapaá. Naʻá na tā ki heʻena Palesiteni Fakamisioná. “Ko e hā ʻoku totonu ke ma faí?”

Ko e tali ʻa Palesiteni Mēsikí naʻe pehē: “Fakamālō atu ʻi hoʻomo tā maí. Hū leva ki tuʻa mei he lolí ʻi he taimí ni pea fakahaofi kimoua. ʻOku ʻikai ke u tokanga au ki he lolí; ʻOku ou tokanga atu kiate kimoua.”

ʻI heʻena fakavave ki tuʻa mei he lolí, naʻe kaka hake ʻa ʻEletā Toa ki he sea ʻi muí ke toʻo mai ʻena folofolá mo e pepa ʻinitaviu ʻe 114 naʻá na fiemaʻu ki he papitaisó. Naʻe ʻikai sio ia ki ai ʻi ha feituʻu. Naʻe kaila mai leva ha leʻo, “Ko e vaí ʻeni kuo hake mai! Hū ki tuʻa mei he lolí!” naʻe hū fakavave leva ʻa ʻEletā Toa ʻi he matapā ʻi muí pea ʻikai ha toe taimi kuo tafia atu ʻe he vaitafé ʻa e lolí.

ʻI he taimi pē naʻe ʻilo ai ʻe he ongo ʻEletaá ʻoku kei ʻi he loto lolí pē ʻena folofolá mo e ngaahi pepa ʻinitaviu ʻe 114—ʻa ia kuo ʻosi pulia ʻaupito ia ʻi he taimí ni—naʻá na fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fekauʻi ʻa e lolí ke maluʻi ʻena ngaahi meʻa fakapepa mahuʻingá. Naʻe pehē ʻe he ongo talavoú kimui ange, ʻi he loto-falala moʻoni, “Ko e meʻa ia te ke lava ʻo fai ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Te ke lava ʻo fekauʻi.”

Naʻe malava ʻa ʻEletā Toa mo Nālini ʻo fakahaofi kinaua, pea ʻi he veʻe vaitafé, naʻá na tūʻulutui ʻo lotu. ʻI heʻena lotu ke malu ʻa e lolí pea ke kei mōmoa pē ʻena folofolá mo e ngaahi pepa ʻinitaviú, naʻe ongoʻi ʻe he ongo faifekaú ha ongoʻi nonga ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Hili iá, naʻá na luelue leva ʻi he toenga ʻo e halá ʻo hifo mei he moʻungá.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe maʻu ʻe he ongo ʻEletaá ha telefoni mei he Palesiteni Fakavahefonuá. Naʻe maʻu ʻe he palesiteni fakakolo ʻo Saitiseauí ʻena lolí, ʻi ha mita ʻe 250 mei he vaitafé. ʻI he aʻu atu ʻa e ongo ʻEletaá ke ʻomi iá, naʻe ʻikai ke na ʻiloʻi ha meʻa ʻe makoko pe makohikohi ʻi he sino ʻo e meʻalelé, neongo ʻene fononga ʻi he vaitafé, ʻo fihia atu ʻi he ʻuluʻakaú, ngaahi maká, mo e vevé.

Naʻe ʻikai fuʻu lelei pehē ʻa e loto lolí. Naʻe fonu vai ia. Naʻe uesia ʻa e mīsiní ʻi he maumau fakaʻuhila, pea mo e meʻa kotoa pē ʻi he lolí—ngaahi tohi tufa, ngaahi tohi lēsoni, ngaahi tohi—naʻe viviku ia ʻo ʻikai toe lava ke fakaleleiʻi . . . tuku kehe pē ʻa e folofola ʻa e ongo ʻEletaá mo e ngaahi laʻipepa ʻinitaviu ʻe 114. Naʻe maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi ha feituʻu ʻilongofua ʻi ʻolunga ʻi he meʻa kotoa pē, mōmoa kotoa.

Lolotonga hono ngaahi ʻa e lolí, naʻe toe hoko atu ʻa e ʻaʻahi ʻa ʻEletā Toa mo Nāliní, naʻá na fononga lalo pē. ʻI heʻena tuʻu hono hokó, naʻá na ʻinitaviu mo papitaiso ha kakai ʻe toko 48 kimuʻa peá na toki hoko atu ʻi he motu ko Taná. Naʻe talaange ʻe ha taha ʻo e ʻEletaá ki ha kaungā faifekau, “ʻI he taimi ʻokú ke helaʻia ai he lué, ʻokú ke lue ʻaki leva ho lotó.”

Naʻe tokoni hona lotó mo ha mana ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke aʻu ʻa e ongo ʻEletā faivelengá ni ʻo ʻomi kotoa ʻa e kakai ʻe toko 114 ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Paaki