2023
“Faia e Lē Aunoa le Amiomama”
Oketopa 2023


“Faia e Lē Aunoa le Amiomama,” Liahona, Oke. 2023.

“Faia e Lē Aunoa le Amiomama”

I a tatou taumafaiga ia avea faapei o Iesu Keriso, o manatu autu nei e ono e manatua a o tatou atiina a’e uiga faa-Keriso.

Ata
o le Faaola o loo faaloaloa atu Lona aao

Ua Faaloaloa Atu Pea Lona Aao, saunia e Yongsung Kim, faaaloaloga a le Havenlight

O le lauga aupito maoae ma sili ona musuia na tuuina mai e le Faaola o Lona soifuaga e leai se agasala—o le lauga o le olaga atoa. Faatasi ai ma lenei valaaulia musuia: “O a ituaiga o alii [ma tamaitai] e tatau ona outou i ai? E moni, ou te fai atu ia te outou, e pei lava o a’u nei” (3 Nifae 27:27).

“E Ao Ina Outou Faia e Lē Aunoa le Amiomama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33)

O le Amiomama o le “amiosa’o ma le lelei atoatoa.”1 Ina ia faia le amiomama e lē aunoa e manaomia ai se taumafaiga tumau ma se lisi musuia o mea e fai. O veape ia avea ma le faia o se paga faaleaoaoga faavae. O leavea e aunoa ma le faia—e pei o le faatuatua e aunoa ma galuega po o le alofa mamā e aunoa ma le auauna atu—“ua mate, ua tuuatoatasi” (Iakopo 2:17). E faapena foi, o le faia e aunoa ma le avea e faamatalaina ai i latou o e “vivii mai ia te a’u i o latou laugutu, a o latou loto ua taumamao ia te a’u” (Mareko 7:6). E tausalaina e le Faaola le faia e aunoa ma le avea o le pepelo lea (tagai Mataio 23:23; Mareko 7:6).

E masani ona i ai i tagata ni lisi o mea e fai ma tuu atu ia i latou lava se faailoga faasa’o pe a mae’a se galuega i luga o le lisi. Ae e lē mafai ona e mauaina ni faailoga faasa’o i le avea. Mo se faataitaiga, o afea e mafai ona e [tuu ai se] faailoga faasa’oi le tulaga faamatua mai lau lisi o mea ua mae’a? E lē mafai ona uma le avea ma se tinā po o se tamā, o se taumafaiga i le olaga atoa.

Tatou te faatino taitasi uiga mamā o le (avea) e ala i se lisi musuia o faatinoga e faatatau i ai. Afai ou te fia alofa atili, o a ni faatinoga faaleauaunaga e mafai ona ou faia i le asō e fesoasoani ai ia ou alofa atili? Afai ou te fia onosai atili, o le a se mea e mafai ona ou faia i le asō e faaleleia ai?

Pe a tatou i ai i se fetaula’iga o amioga mamā i le olaga, e masani ona tatou fesili ifo ia i tatou lava, O le a se mea o le a faia e Iesu? Pe a tatou faia mea o le a Ia faia, ua tatou faataitaia le amiomama ma avea faapei o Ia. Afai tatou te o “e agalelei” (Galuega 10:38), e pei ona sa Ia faia, faatasi ai ma galuega lelei faaopoopo taitasi, tatou te tuputupu ae i le alofa ma le agaalofa, ma o le a avea o se vaega o lo tatou natura.

Ata
Lagomumū

O Le Aafiaga o Le Lagomumū

O le ofoofogia o le lagomumū e na o le po e vaaia ai. O lenei mea ofoofogia itiiti o le natura e lē vaaia i le ao. E manaomia ai se tulaga pogisa mo le susulu o le lagomumū ia iloa ai. O le eseesega lea e faaalia ai lona malamalama.

O le lagomumū ma fetu o ni faataitaiga i le natura o le ala e manaomia ai le pogisa e faaali mai ai le malamalama lea semanu e natia i se vaaiga manino. Ona o loo i ai pea le Malamalama o Keriso, e toatele tagata o le Ekalesia e lē iloaina faaaliga i aso taitasi e musuia ai i latou e faia le amiomama.

O se molimau i uiga faa-Keriso e maua i se vaega tele e ala i le faatusatusa o le faafeagai, po o le “tofo i le oona, ina ia latou iloa ai ona faataua le lelei” (Mose 6:55). Ana faapea e lē pauu Atamu ma Eva, semanu la te “aunoa ma se olioli, ona sa la lē iloa se pagatia” (2 Nifae 2:23). Na aoao mai Peresitene Polika Iaga, “O mea moni uma lava e faamaonia ma faaalia e ala i lo latou faafeagai.”2

E aoao tamaiti e ala i le eseesega o faafeagai: ioe/leai, luga/lalo, luga a’e/lalo ifo, telē/laitiiti, vevela/malulu, saoasaoa/lemū, ma isi mea faapena. O le eseesega lea e tuuina mai ai se malamalamaaga manino atu. E faapena foi, o le malamalama i se uiga mamā e manaomia ai se suesuega o lona faafeagai.

Mo se faataitaiga, tatou te mananao e avea uma lava ina ia soifua maloloina, ae o le lotofaafetai mo le soifua maloloina ma le manao e faatumauina e masani ona oo mai pe a uma ona mafatia se tasi i le faafeagai o le soifua maloloina: ma’i, faama’i, manu’aga. E oo foi lava i le Faaola “o mea sa tiga ai o ia na aoaoina ai o ia ia usiusitai” (Eperu 5:8).

O nisi taimi o se amiomamā e sili ona faamatalaina i tulaga o lona faafeagai, e pei o le “aunoa ma le pepelo” ma e “aunoa ma le faa’ole’ole” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:42), “e le faaitaitagofie” (Moronae 7:45), ma isi mea faapena.

O le faataitaia o le mamā e lē gata o se taumafaiga i le olaga atoa i le atiina a’e o uiga faa-Keriso. O se taumafaiga foi i le “faafitia [o le tagata lava ia] o le amioletonu ma tuinanau faalelalolagi” (Tito 2:12; tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 16:26 [i le Mataio 16:24, vaefaamatalaga e]; Moronae 10:32). A o tatou taumafai e atiina a’e se amiomamā faa-Keriso, e tuputupu a’e a o tatou aveesea lona faafeagai: tatou te “tuu ese le tagata natura” a o tatou “avea [ma] tagata paia e ala i le togiola a Keriso” (Mosaea 3:19).

O le faaaogaina o le aafiaga o le lagomumū i se faataitaiga o uiga faaleatua e faaalia ai le upumoni, mana, ma le molimau a tagata taitoatasi:

  • Alofa e faasaga i le inoino, faaleaga, lē faauō

  • Faamaoni e faasaga i le lē faamaoni, taufaasesē, pepelo

  • Faamagalo atu e faasaga i le tauimasui, ita, oona

  • Agalelei e faasaga i le lē lelei, ita, agaleaga

  • Onosai e faasaga i le ita gofie, ita inainā, lē onosai

  • Agamalu e faasaga i le faasauā, lotovii, manatu faatauvaa

  • O le faatupu filemu e faasaga i le fefinauai, fevaevaeai, faaoso

O le eseesega e fesoasoani tatou te iloa ai le malosi o a tatou molimau i uiga mamā taitasi ma le tele o aafiaga faaleagaga ua tatou maua i aso taitasi ma o tatou loto fuatiaifo. O le eseesega e faaalia ai le Malamalama o Keriso i la tatou vaaiga manino.

I le Faamaualuga Atu, E Avea Amioatua Uma ma Vaivaiga

I se faaopoopoga, o manaoga ua leaga ma e manaomia ona “faaaoga, ma le faautauta, ae ia lē soonafai, pe i le faamalosi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:20). O tuinanauga e mafai ona avea ma mea malolosi; o lea ia, “pulea ou tuinanau uma” (Alema 38:12). O manaoga e mafai ona avea ma uiga ma mea faatiga, o lea ia “faautauta i mea uma” (1 Korinito 9:25; Alema 7:23; 38:10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 12:8).

Ina ia faapupula atili, o nisi nei o uiga mamā ua soona fai:

  • O le lototoa soonafai o le a avea ma faafiamalosi (tagai i le Alema 38:12).

  • O le maelega e oo ina avea ma lelavā po o le momo’e televave atu nai lo le malosi ua ia te oe (tagai Mosaea 4:27).

  • O le faamaoni soonafai e avea ma mea faavalevalea ma le le faautauta. E faatagaina lenei mea i tamaiti ae le o tagata matutua e le o i ai ni uiga mamā o le magafagafa, agalelei, ma le agaalofa.

  • O lefai fuafua soonafai e avea ma faamaualuga limamau, limauu.

  • O le faapalepale soonafai e avea ma tuutalaloa, faatalalē, tuufau.

  • O le alofa soonafai e avea ma faapepepepe, taotaomia, pipili, faafaigofie.

E manaomia e amiomamā uma se amiomamā po o ni amiomama lagolagosua, se siaki ma se paleni faalelagi, e taofia ai mai le avea ma soonafai. E pei lava o fua o le faamasinotonu ua faatusa i le manaomia o le paleni i le va o le faamasinotonu ma le alofa mutimutivale, e manaomia foi e amioga mamā uma se paleni atamai i o latou amioga mamā tutusa.

Na faasoa mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) lenei malamalamaaga e uiga i le Faaola: “I lona soifuaga, o amioga mama uma sa soifua ma tausia i le paleni atoatoa.”3

Pe a lagona e tagata ua lē paleni o latou olaga pe o loo latou amio i se auala soonafai pe ogaoga, o le a atamai le mafaufau po o a uiga mamā o loo misi ma manaomia ina ia toefuatai ai le paleni i o latou olaga. A leai, e mafai ona faaleagaina se amiomamā ma o se malosiaga “e mafai ona avea ma o tatou toilalo,” e pei ona aoao mai ai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili.4

O Se Uiga Mamā e aunoa ma Uiga Mamā Lagolago o se Afa Upumoni

O se afa upumoni e taufaasesē auā e na o se vaega e moni pe atonu e moni atoatoa ae ua na o se vaega o le moni atoa. O nisi o faataitaiga o afa upumoni faatasi ma uiga mamā:

  • O le faitalia e aunoa ma se tiutetauave o le mea lea na aoao mai e Korioa: “e manumalo tagata taitoatasi e tusa ma lona lava malosi; ma o soo se mea sa fai e le tagata e le o se solitulafono” (Alema 30:17).

  • O le faatuatua e aunoa ma galuega ma le alofa mutimutivale e aunoa ma le faamasinotonu o ni faataitaiga ia o mea na aoao mai e Neoa: “o le a faaolaina tagata uma … ; ona na foafoa e le Alii tagata uma, ma ua togiola foi e ia tagata uma; ma, i le iuga, o le a maua e tagata uma le ola e faavavau” (Alema 1:4).

  • O le faamasinoga tonue aunoa ma le alofa mutimutivale o loo faaalia ma le ootia i le galuega taulima sili a Victor Hugo o le Les Misérables, i le uiga o Javert. O le faamasinotonu o se uiga mama pe a faatoamalie e le alofa mutimutivale; a leai, o le a avea o se amioletonu, o lona faafeagai lea.

  • O le alofa ma le agaalofa e aunoa ma le ola tutoatasi o loo vaaia i le olaga o Helen Keller.5 O ona mātua sa itiiti pe leai foi ni faamoemoega o lo la afafine tauaso ma tutuli. O Anne Sullivan, o se faiaoga mo e tauaso ma tutuli, o lē na faailoa maia le uiga mama lagolagosua o le ola tutoatasi ma sa fesoasoani ia Helen e tulai a’e i lona tulaga gafatia moni.

  • O le faapalepale e aunoa ma le upumoni ma le alofa e aunoa ma le tulafono tuuitiitia le aoga, fetuuna’ia, ma faaleaga ai tulaga faatonuina a le Alii ma iu ai i le liliuese e ala i le taufaasesē o le tagata lava ia (tagai i le 4 Nifae 1:27).

  • I se isi itu, o le tulafono e aunoa ma le alofa ma le upumoni e aunoa ma le faapalepale na faaalia e le au Faresaio ma iu ai i le liliuese e ala i le faamaualuga.

  • O le avea ma [tagata] amiotonu e aunoa ma le faaaofia ai (tagai i le Luka 15:1–7) e mafai ona taitai atu ai i le faafia-amiotonu, faailoga tagata, ma le pepelo.

  • O lefaatuatua ma le faamoemoe e aunoa ma le onosai (o le Alii e “faamanuia vave mai ia te outou” [Mosaea 2:24], ae “e tofotofoina e ia lo latou onosai” [Mosaea 23:21]) e mafai ona taitai atu ai i le masalosalo o le tagata lava ia ma le leai o se faatuatua.

O amioga mamā uma o se afa upumoni se’iilogae faapaleniina e lona amioga mama lagolago lea e manaomia mo le paleni faaleaoaoga faavae.

O Le Mana ma le Taua o le Ma le

I le avea ai ma “tamā o finauga” (3 Nifae 11:29), e faaoso ma le poto taufaavalea e Satani le ita e ala i le fetosoa’i o amioga mamā e faasaga i le tasi ma le isi i se manatu e “faasagatau” faalemafaufau, e pei o le faamasinotonu e faasaga i le alofa mutimutivale. Ae o le Alii “ua fautua mai … i le faamasinotonu, ma le alofa mutimutivale tele” (Iakopo 4:10; faaopoopo le faamamafa). O nei amioga mamā e lua e lē faafeagai ae e felagolagoma’i. Ina ia ausia se paleni atoatoa, e sili atu le sa’o faaleaoaoga faavae ma atamai atu le faapea:

  • O le faamasinotonu ma le alofa mutimutivale (e ese mai le faamasinotonu faasaga i le faamasinoletonu)

  • Faitalia ma le tiutetauave

  • Faatuatua ma galuega

  • Faalelotu/tausi feagaiga (fafo) ma le faaleagaga/avea ma soo (totonu)

  • Laugatasia ma le fetuutuuna’i

  • Lotogatasi ma eseesega

  • Tusi o le tulafono ma le agaga o le tulafono

  • Migao/mamalu ma le olioli/fegalegaleaiga

  • Lototoa ma le agamalu

  • Toa ma le faautautaga

  • Aoaiga ma le alofa agalelei

  • Tutusa mo tagata uma ma le lē maluelue

  • Agamalu ma le mausalī

  • “Ia faapea ona pupula atu lo outou malamalama i luma o tagata” (Mataio 5:16) ma le lē “saili [a] viiga a tagata” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:35)

  • Ma isi mea faapena

Alofa Mamā—o le Amioga Mamā Aoao

I le fatu o poloaiga sili e lua—ia alofa i le Atua ma ia alofa atu i o tatou tuaoi—o le amioga mama o le alofa mamā. “O nā poloaiga e lua,” na fetalai Iesu, “ua autu ai le tulafono uma ma le au perofeta” (Mataio 22:36–40). O Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na ia ta’ua le alofa mamā o le “poloaiga muamua ma le sili ma o se tulafono ua afifi uma ai [tulafono]” ma sa ia taua ua silisili “e faavae o le upumoni faigofie ma faamatematika e sili atu le mea atoa nai lo soo se vaega.”6

“Ma afai foi ua toe se isi poloaiga, o loo ua aofia lava i lenei upu, Ia e alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe. E le agaleaga atu le alofa i le la te tuaoi: o lenei, o le alofa o le atoatoa lea o le tulafono” (Roma 13:9–10). O le alofa o le amioga mamā lea e ave atu ai le tagata mai le tulafono a Mose i le tulafono o le talalelei.

Ona o le natura afifi atoa o le alofa mamā, o lea e ono faapea ai o isi uiga mamā uma o vaega o ona uiga mamā, aua e “loa ona tali-tiga,” e “agalelei,” e “le losilosivale,” ma e “le faafefeteina” (tagai i le 1 Korinito 13:4–8; Moronae 7:45).

Ata
teineitiiti o loo togiina se sipuni

A tuuina atu e se tinā se sipuni i lana tama laitiiti, o se suesuega loloto lea o le alofa mamā. E faaalia e le tinā le faatuatuaina, alofa, faamoemoe, faapalepale (mo mea e masaasaa solo), onosai, toafimalie, faatauanau, ma isi mea faapena.

Mafaufau i le faataitaiga lenei: A tuuina atu e se tinā se sipuni i lana tama laitiiti, o se mataupu loloto e suesue ai le alofa mamā, po o le alofa faa-Keriso. Mafaufau i le tele o amioga mamā i lenei ata faataitai: faatuatuaina, alofa, faamoemoe, faalagolago o le tagata ia te ia lava, faapalepale (mo mea e masaasaa solo ma le tetee), agamalu, agalelei, onosai, toafimalie, mausali, faatauanau, ma isi mea faapena. O le tinā “e le faaitagofie, … e ufiufi i mea uma, e talitonu i mea uma, e faamoemoe i mea uma, e onosai i mea uma. E le uma [Lona] alofa” (1 Korinito 13:4–5, 7–8).

E maeu lo tatou lotofaafetai mo se Tama oi le Lagi agaalofa o lona alofa mamā e onosai ma tali-tiga i mea e masaasaa solo tatou te faia i o tatou olaga!

Pe le o se mea ea e ofo ai la, le pogai ua faailoa mai ai e tusitusiga paia le alofa mamā “o le mea ua silisili” (1 Korinito 13:13; Moronae 7:46), o “se ala e silisili ona lelei” (1 Korinito 12:31), ma “silisili i mea uma”? (1 Peteru 4:8). O le mea moni, o le valaaulia e “tatalo atu i le Tamā ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i lenei alofa” (Moronae 7:48) o se valaaulia e tatalo mo amiomama uma ma taumafai mo se paleni atoatoa i totonu o i latou. A aunoa ma le paleni, e oo lava i le alofa mamā e mafai ona avea ma se mea soonafai, e pei o mātua agaalofa ae tuufau ma tuu e faamalie a Helen Keller.

O Amioga Mamā O Meaalofa a le Agaga.

I le Tala’i La’u Talalelei mataupu 6, “E Faapefea Ona Ou Atiina Ae Uiga FaaKeriso?” ua aoaoina ai faifeautalai e faapea “O uiga faaKeriso o meaalofa ia mai le Atua. E oo mai a o e faaaogaina ma le amiotonu lau faitalia. Ia ole atu i lou Tama Faalelagi ina ia faamanuia oe i nei uiga; e lē mafai ona e atiina ae e aunoa ma Lana fesoasoani.”7

Ina ia faatino ma le manuia le amiomamā e manaomia ai le faapaleniina o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le tatalo ma “faia ai ma le fiafia mea uma ua i ai i lo tatou mana” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17).

Na aoao mai i tatou e Moronae o lo tatou faamoemoe ia avea e faapei o Iesu Keriso e totonugalemu ia te Ia: “O mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, ma faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma afai tou te … alolofa i le Atua ma o outou manatu atoa, mafaufau ma le malosi atoa, ona lava lea o lona alofa tunoa mo outou, ma o lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso” (Moronae10:32).

Tau ina ia avea le lauga a le Alii i le olaga atoa ma tatalo ma sailiga mo i tatou. A o tatou “faia e lē aunoale amiomama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33; faaopoopo le faamamafa), “o le amiomamā [o le a] teuteuina ai [o tatou] mafaufauga e lē aunoa; ona solo malosi ai lea o lou lototele i luma o le Atua; ma o le a to ifo i luga o lou agaga le mataupu faavae o le perisitua e pei o le sau mai le lagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45; faaopoopo le faamamafa).

Faamatalaga

  1. Taiala i Tusitusiga Paia, “Amiomamā,”scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Discourses of Brigham Young,, sel. John A. Widtsoe (1954), 433; tagai foi i le itulau 76.

  3. Ezra Taft Benson, Ua Faia E Se Fili Lenei Mea (1969), 52. Tagai foi Spencer J. Condie, In Perfect Balance (1993).

  4. Tagai Dallin H. Oaks, “Our Strengths Can Become Our Downfall,” Liahona, Me 1995, 10-23.

  5. Ona o se gasegase i le tasi o ona tausaga, na avea ai Helen Keller ma tagata logonoa ma tauaso ae na avea ma se faiaoga ma se tusitala faamanuiaina.

  6. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 551.

  7. Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2019), 122.

  8. Tagai Polybius: The Histories, trans. W. R. Paton (1927), 5:183.

Lolomi