2023
Ia Fealofani: O Le Feagaiga Fou i le Olaga Faaleaiga
Oketopa 2023


Feagaiga Fou i le Matālālaga

Ia Fealofani: O Le Feagaiga Fou i le Olaga Faaleaiga

Malamalama i le aiga o le Feagaiga Fou e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faamalosia le “aiga o le Atua” i aso nei.

Ata
O Iesu Keriso o loo aoao atu

Faalogo ia te Ia, saunia e Simon Dewey

E fausia e le aiga se tulaga taua i le Feagaiga Fou. O tapuaiga faa-Kerisiano na atiina ae i totonu o se faatulagaga faaleaiga (Eleni oikos po o le oikia, “fale” po o le “aiga,” e faasino i se fale faaletino ma tagata e nonofo ai).1 Sa faaaoga e Kerisiano ata ma faaupuga faafaatusa e faamatala ai i latou lava—o e talitonu o “uso” ma “tuafafine,” ma o le Ekalesia o le aiga o le Atua (oikos theou) po o le aiga o le Atua (tagai 1 Timoteo 3:15; 5:1–2).

O le tele o gaoioiga a le Ekalesia anamua ma aoaoga o le Feagaiga Fou sa faatotonugalemu i le aiga. O le malamalama i le olaga faaleaiga i le Feagaiga Fou e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faamalolosia ai tagata taitoatasi, ulugalii, ma aiga ma faafaileleina le faaaofia ai i tagata eseese uma o le “aiga o le Atua i aso e gata ai.”

O Le Aiga o le Feagaiga Fou

O aiga Meititirane anamua e masani ona aofia ai e le gata i matua ma fanau ae faapena foi aiga lautele e pei o tausoga, aiga matutua, po o tei matutua o matua ma o latou taitoalua. O aiga i nuu o Kalilaia na aofia ai nei auaiga, o e sa nonofo ma galulue faatasi (tagai Mareko 10:29). O aiga mauoa i le lalolagi atoa o Roma na aofia ai isi tagata e faalagolago ia i latou e pei o tagata faigaluega, pologa, pologa ua faasaolotoina, ma tagata e fesoasoani i ai.

Suiga FaaKerisiano i Numera Masani o aiga

E tele tusi o le Feagaiga Fou o loo tuuina atu ai faatonuga i tagata o aiga Kerisiano anamua (tagai Kolose 3:18–4:1, 1 Peteru 2:13–3:12; Efeso 5:21–6:9; 1 Timoteo 2:8–15; 5:1–22; 6:1–10; Tito 2:1–10). O nei “numera o aiga,” e pei ona ta’ua e sikola, e talitutusa ma fuaitau i tusitusiga faaEleni ma le faa-Hellenistic Iutaia e faalauiloa ai le tulaga mautu faaagafesootai e ala i le okaina, pulea lelei o aiga lea e faatumu ai e tagata o le aiga a latou matafaioi faaleaganuu i sootaga talafeagai i le tasi ma le isi.

O nei fuaitau o le Feagaiga Fou o loo aoao mai ai tulaga faatauaina masani o le aso na lagolagoina ai fausaga faaagafesootai o loo i ai, e pei o le fautuaga ia usiusitai i taitai, aloese mai feeseeseaiga, ma ia faaaloalo i tagata uma (tagai 1 Peteru 2:17; 1 Timoteo 2:1–2; Tito 3:1–2).

Peitai, o numera lilo o le aiga o le Feagaiga Fou o loo ofoina mai ai foi ni suiga taua. Mo se faataitaiga, latou te faamamafaina le fefaaaloaloai o le tasi i le isi ma sootaga e tatau ai ina ia aofia ai le Atua:

  • E ao i fanau ona usiusitai i o latou matua i le Alii (tagai Efeso 6:1–3; Kolose 3:20).

  • E le tatau i tamā ona faaoso a latou fanau ia feita ae aumai i latou i le aoaiga ma faatonuga a le Alii (tagai Efeso 6:4; Kolose 3:21).

  • E le tatau i tane ona faia ma le malosi se ava ae ia magafagafa lelei ia te ia, ava ia te ia, ma alofa ia te ia e pei ona alofa Keriso i le Ekalesia ma tuuina atu o Ia lava mo lena mea (tagai Efeso 5:25–33; Kolose 3:19; 1 Peteru 3:7).

  • O le faatonuga i le Efeso 5:22 mo ava e gauai atu ai i latou lava i a latou tane e pei ona faaali atu i le Alii pe a mavae le faamatalaga muamua i le Efeso 5:21 e faapea o tagata uma o le aiga—tane ma ava e tutusa—e tatau ona “noatia i le tasi ma le isi ona o le migao ia Keriso” (Efeso 5:21, New Revised Standard Version).2 E pei ona fautua mai Paulo, “I le lotomaualalo, faatatau e sili atu isi nai lo outou lava” (Filipi 2:3, New Standard Revised Version).

Ua tatou vaai i se isi suiga faaKerisiano i le ala o loo talanoaina ai ma le mamalu ia sui masani o paga taitasi—o ava, fanau, ma pologa3— “o ni tagata i o latou lava tulaga ua faaeeina i le mamalu,” ua faaalia ai e “i ai foi sa latou matafaioi taua e faatino.”4

Ma o le fautuaga i ava i le 1 Peteru 3:1–6 o loo faasagatau tonu lava i le agaifanua anamua e tatau i se ava ona fefe i lana tane ma talia le tapuai i ona atua. Ae, o le faatuatua o le fafine talitonu e ono manumalo i lana tane le talitonu.

E ui o aiga anamua sa faapeteriaka ma faatonu e tusa ai ma agaifanua o lena taimi, o nei suiga na uunaia ai aiga Kerisiano e agai atu i le tulaga tutusa sili atu ma le faaaloalo mo tagata taitoatasi e faamanatu atu ia i latou ia “fealofani” (Ioane 13:34) e pei ona sa faia e le Faaola.

Vaai ia Iesu Keriso

O faatonuga o le Feagaiga Fou i aiga o loo aoao atu ai mataupu faavae e faamanuiaina ai soo se aiga po o tagata taitoatasi o loo taumafai e avea ma soo o Iesu Keriso i le lalolagi i ona po nei. O le lesona tutotonu i lena taimi ma le taimi nei o le vaavaai atu lea ia Iesu Keriso ma mulimuli i Lana faataitaiga o le auauna atu ma le le manatu faapito, ma le lototoa i a tatou sootaga uma (tagai Filipi 2:3–11). E pei ona faamanatu mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia i tatou, “O le alofa o le uiga taua lea o se soo o Keriso.”5

Faamatalaga

  1. O lenei tusiga e aumai mai le Mark D. Ellison, “Family, Marriage, and Celibacy in the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln Blumell (2019), 532–54.

  2. O le veape ua faaliliuina “gauai” po o le “mataupu” e le o maua i le fuaiupu 22 ae o loo nono mai le fuaiupu 21. O le lagona o fuaiupu e lua o le, “[21] Gauai atu outou lava i le tasi ma le isi, [22] ava i a outou tane,” ma faapena ai lava e ala atu i le aiga, faatasi ai ma faatonuga e faailoa mai ai auala mo tagata taitoatasi e faaali mai ai lena gauaiga tutusa .

  3. O le faapologaina o se faiga masani i faalapotopotoga anamua ma sa le faavaeina i luga o ituaiga po o tagatanuu. I le Malo o Roma i taimi o le Feagaiga Fou, e toatele aiga sa i ai pologa, e aofia ai aiga Kerisiano. O le faapologaina sa le o taimi uma e ola ai i le olaga atoa. I la tatou tisipenisione, ua folafola mai e le Alii e faapea “e le sa’o ona tatau ona nofopologa soo se tagata o le tasi i le isi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:79).

  4. Carolyn Osiek, “Family Matters,” in Christian Origins: A People’s History of Christianity, vol. 1, ed. Richard A. Horsley (2005), 216.

  5. Dieter F. Uchtdorf, “O Le Alofa o le Atua,” Liahona, Nov. 2009, 22; tagai foi i le Ioane 13:35.

Lolomi