2010–2019
Peiporavo arandúpe
2014


Peiporavo arandúpe

“…jajei mba’e vaígui, ha jaiporavo mba’e porã” (Isaías 7:15)).

Che hermano-kuéra ahayhuetéva, ko ka’arúpe akompartise penendive consejo decisiõ ha elecciõ rehegua.

Che ha’erõguare peteĩ abogado imitãva San Francisco área-pe, ore compañía ojapókuri trabajo legal pe compañía ojapóvape programa navideño tevisión peĝuarã, peteĩ mitã hérava Charlie Brown rehegua1. Oiko chehegui aficionado umi Charles Shultz ha i’creación héravaPeanuts, Charlie Brown ndive, Lucy, Snoopy ha ambue personaje hechapyrãva.

Peteĩ historieta cómica che gustavavéva ha’e Lucy rehegua. Che mandu’a háicha, Charlie Brown equipo béisbol pegua orekókuri peteĩ juego iñimportanteva; Lucy ohuga jardinero derechoicha, ha ojepoi chupe peteĩ pelota yvate. Umi base henyhẽma ha ojehupytýma pe novena entrada final. Lucy ojarráramo la pelota, ijequipo oganáta; ha ndojagarrairõ, pe otro equipo oganáta.

Ha oikoháicha ko historieta cómica-pente, pe equipo completo ojerejoa Lucy-re pe pelota ho’a mboyve. Lucy he’i ipy’ápe: “Ajagarrárõ, che ha’éta pe heroína; ha nahánirõ katu, che ha’éta la kulpable kavaráicha.”

Ho’ávo la pelota, ha ijequipogua oha’arõjoaite jave, Lucy ndojagarrái. Pochýpe Charlie Brown ojapete yvýre la guante. Lucy omañávo icompañerokuérare, omoĩ la ipo iku’ápe, ha he’i, ¿“Mba’eicha piko peipota ajagarrá la pelota che ajejepy’apývo hína pe ñane retã política exterior-re?”

Kóva ha’e pelota yvate Lucy ndogarráiga heta áño pukukue, ha cada vez ha’e oguereko excusa ipyahúva2. Pukarãramo jepe, Lucy oipuru excusa ojehustifika haguã; ha ijapu’imi ndojagarrái haguére la pelota .

Presidente Thomas S. Monson oministra jave, ha’e heta vese ñanembo’e la ñane decisiõ odeterminaha ñande destino3. Ha upéichagui, che consejo ko ka’arúpe ha’e jajapyhara haĝua opa hustifikasiõ ári, ndohejáiva ñandéve jadecidi correctamente, especialmente jaservívo Jesucristo-pe. Isaías-pe ñañehekombo’e “…jajei mba’e vaígui, ha jaiporavo mba’e porã” 4.

Che aguerovia ha’eha mba’e importante ko ñande árape, Satanás ombopochy jave heta yvypóra korasõ opáicha ha ñañeme’ẽ’ỹre en cuenta, tajajapo umi ñande decisiõ ha elecciõ mbeguekatu, tojogueraha ñane meta ha ñande objetivo ja’éva javiviha ndive. Ñañe komprometeva’erã mandamiento-kuérare ha estrictamente jasegui konveniokuéra isagrádova. Ña permitírõ hustifikasiõ ndohejái jarrecibi templogua investidura, jaservi dignamente misión-pe ha ñamenda témplope, ko’ã mba’e particularmente ñanembyai. Itriste oĩgui oprofesáva ojeroviaha ko’ã métare, ha katu odescuida pe iconducta cada ko’ẽgua oconsegui haguã imetakuéra. 5

Heta oĩ jóven he’íva imetaha omenda témplope, ha katu nosẽi persona digna ndive oike haĝua témplope. Ha cierto gua, ¡oĩ katu ni osẽ’ỹva en pareja, punto! Peẽ kuimba’e oikóva ha’eño, pende arevéramo soltero, pende tuja mbeguekatu rire pehóvo, pejepokuaavéta upéicha; ¡ha peñeñandu vaiveva’erãmo’ã katu! Ajerure’asy peẽme, peime haĝua “anhelosamente consagrado”6 umi actividad espiritual ha social ojegueraháva meta perekóva ndive pe menda haĝua témplope.

Oĩ umi ombohasáva pe matrimonio ocompleta peve ijestudio ha oconsegui peve peteĩ trabajo. Kóicha ñepensa, oje’aceptaitéva ko yvórape, ndohechaukái jerovia, ndojeguerahái ko’áragua profeta consejo ndi ha ndohói pe doctrina cierto guáva ndi.

Ako kuehete ajotopa peteĩ mitãkuimba’e rusu ndive; iméta ha’éva ohotaha misión-pe, ostudiataha, omendataha témplope ha oguerekotaha peteĩ familia ijeroviapy ha ovy’áva. Chembovy’a la imetakuéra, ha katu roñomongeta vévo, hi’evidente pe iconducta ha desiciõ ha’e olegíva ndojoguerahaiha imetakuéra ndi. Che apensava’ekue ha’e ohoseha la misión-pe, ha noñemongy’aiha hína umi transgresiõ ikatúvare ojapovai hese oho haĝua la misión-pe, ha katu pe iconducta cada ko’ẽgua ndopreparái chupe umi desafio físico, emocional, social, intelectual, ha espiritual ha’e ohasátavape7 No aprendéi omba’apo hasy haĝua, ndojagarraái en serio ijestúdio seminario ni escuela-pe; oho la Iglesia-pe, ha katu ndoleéiva pe Libro de Mormón. Ha’e ohasa heta ára video juego ha redes sociales-pe. Ha’ete ku chupe ĝuarã la oñepresentarõ oho haĝua la misión-pe suficientetaha. Mitãkuimba’ekuéra, ajerure peẽme peñe compromete jey peteĩ conducta digna-pe ha preparaciõ isériovape ha’e haguã ñande Señor ha Salvador, Jesucristo remimbou.

Che preocupaciõ ndaha’éi umi decisiõ iñimportanteva rehe, ha katu umi ipohyi’ỹvévare, umi decisiõ ko’ẽ ko’ẽregua ha icomunvaicha, oiporúva hetave tiempo jahasáva. Ko’ã aspecto-pe, ñaikotevẽ moderación, equilibrio ha, especialmente sabiduría. Ha’e tuicha mba’e jajapyhara umi hustifikasiõ ári ha jajapo umi desiciõ iporãvéva.

Peteĩ ejemplo hechapyrãva tekotevẽha moderaciõ, equilibrio, ha sabiduría ha’e pe internet jeporu, ikatúva jaipuru obra misional peguarã, ñaipytyvõ haguã sacerdocio responsabilidad-pe, jatopa haguã ñande ru ypeykuéra jahayhuetéva jajapo haĝua ordenanza templo-gua, ha heta mba’e. Potencial mba’eporãrã hetaiterei. Ñande jaikuaa avei otransmitiha heta mba’evai, pornografía jepe, pe crueldad digital8 ha umi jaikuaa’ỹvandi ñemongeta. Ikatu avei ombopuku vyrorei. Hermano Randall L. Ridd ombo’e porãite haguéicha pe conferencia general ohasava’ekue oñe’ẽvo internet rehe: “Internet reheve ikatu pejapo mba’e iporãva ára mbykýpe térã pepyta ñeñapytĩ heta mba’ereípe odespediciáva pene tiempo ha omomichĩva pene potencial”9.

Distracciõ ha oposiciõ tekojoja rehe noĩri internet-pe añónte; opárupi oĩ; ndo afectái mitãrusukuérapente, ha avei opa ñandekuérape. Ñande jaikove peteĩ yvóra oĩvape literalmente en confusiõ10. Ñaime umi rrepresentaciõ obsesiva apytépe ojeikuaáva diversión ha huegoicha, ha vida inmoral ha ivaíva, oñepresentáva conducta normal vaicha opa medio de comunicaciõ rupive.

Elder David   A. Bednar nda’aréi oadverti Tupaogua miembro-kuérape iñauténtiko haĝua umi redes sociales jeporúpe11. Peteĩ lider iñarandúva, Arthur C. Brooks, orrecalca va’ekue ko punto; ha’e he’i jaipuru jave redes sociales, jahechaukaha pe detalle iporãvéva ñande rekove rehegua ha katu ndajahechaukái umi hasa’asy jaguerekóva ñande estudio ha ñande trabajo-pe. Jahechauka peteĩ tekove icompleto’ỹva, a veces japúpe ha tuichaháicha. Ñande ñakomparti ko’ã tekove ha upéi ña consumi pe “haimete ha exclusivamente ijapúva [ñane] ‘amigo-kuéra’ rekove umi redes sociales-pe.” Ha’e he’i avei, “mba’éicha piko ñañe ñandú porãta jahasáramo parte del tiempo javy’a gua’uha, ha ambue parte katu jahecharõ mba’eichaitépa oyvy’avévaicha hikuái ñandehegui?”12

A veces ñañandu jajahogávaicha pe vyrorei apytépe, lata pararã rei ha vokói jeikovaípe. Ñamboguejývo la volumen ha ñañantendévo pe ñande jereguáre, sa’ieterei ñande pytyvõtava ñande jaheka eterno-pe ñande meta recta gotyo. Peteĩ túva sabiamente oporandu, ita’yrakuérape heta ojerure rire chupe hikuái oparticipa haĝua umi distraciõre, “ojapótapa ndehegui ko’ã mba’e peteĩ persona iporãvéva?”.

Jahustifikarõ ñande secisiõ oĩvaíva, tuicha térã michĩva jepe, ndojogueraháiva pe Evangelio restaurado ndive, ndajahupytýi umi bendiciõ ha umi protecciõ ñaikotevẽva ha heta vece ja’a pekádope térã simplemente jajei pe tapégui.

Particularmente che preocupa la imprudencia13 ha ñande obsesiõ “opa mba’e oĩvare de moda”. Ko Iglesia-pe roguerohory ha ro celebra pe verdad ha conocimiento opáichagua; ha katu pe cultura, conocimiento, ha costumbre social oje’apartarõ Tupã plan de felicidad-gui ha pe Jesucristo función esencial-gui, oñembyaíta ñande sociedad inevitablemente14. Ko ñande árape, a pesar umi avance ymave ndajahupytyiva’ekue, en especial pe ciencia ha comunicación-pe, umi valor básico oñembyai ohóvo ha pe felicidad ha tekoporã sa’ive heta hendáicha.

Apóstol Pablo oñe’inivitarõ guare oñe’ẽ haguã Areópago Atenas-pe, ha’e otopa avei umi ohechaukaséva iñaranduha ha ndoguerekóiva pe verdadera sabiduría ko árape oĩva15. Pe Hechos kuatiañe’ẽme ja lee: “Opavave oikóva atenas-pe ha extranjero upépe oikóva, mba’eve ndojapói, térã omombe’u ha ohendu haĝuante mba’e ipyahúva.”16. Pablo ombo’e Jesucristo orresucitaha. Ha umi atyguasugua ohendúvo oñe’ẽha rreligiõre, oĩ oñembohorýva hese ha ambuekuéra katu nopenái hese he’ívo, “Rohendu jeýtama piko reñe’ẽ ko’ã mba’ére”17. Pablo osẽ oho Atenas-guimba’eve éxito’ỹre. Pe deán Frederic Farrar ohaiva’ekue upe Pablo visítare: “Atenas-pe ha’e nomoĩri ni peteĩ iglesia; ha’e ndohaíri ni peteĩ ñe’ẽhaipyre Atenas guápe; ha Atenas-pe, heta vece ohasa jave upe ijerére, nunca nopyrũvéiva upépe”18.

Che aguerovia Elder Dallin H. Oaks mensaje ñane inspiraba odistiguíva pe “mba’eporã, mba’eporãve, ha mba’eporãite” ohechauka peteĩ manera efectiva ja’evalua haĝua umi ñane decisiõ ha prioridad19. Heta oĩ elecciõ ndaivaíriva, ha katu oiporupa opa ñane tiempo ha ndohejáirõ jajapo umi desiciõ iporãvéva, upéicharõ iperhudicial.

Inclusive umi empresa ovaléva la pena ñaikotevẽ ja’evalua jahecha haguã ndaha’éipa distracciõ ñanemomombyrýva ñane meta iporãitévagui. Che mandu’aporã peteĩ ñemongeta aguerekova’ekue che ru ndive che mitãverõ guare. Ha’e ndogueroviái heta mitãrusukuéra oñe concentraha meta iñimportánteva a largo alcance-pe, empleoicha térã familia ñemongarurã, ni ojepreparaha hína pevarã.

Kyre’ỹme jastudia ha experiencia jehupyty trabajo pyahúpe akóinte oĩva che ru lista de prioridad importante apytépe. Ha’e ohecharamóva actividad estudio ykegua, ha’éva debate ha estudiante gobierno rehegua ikatúva oguereko conexiõ directo umi iñimportanteva che meta ndive ĝuarã. Ha’e ndoikuaaporãi umi tiempo che ahasáva ahugávo fútbol, básquetbol, baseball, ha carrera yvýrupi. Ha’e oikuaákuri umi deporte che mombaretevetaha, arresitivetaha, ha pe trabajo de equipo iporãha, upevére katu oasegura avei ñañe concentráramo peteĩ deporte mbykyvévare iporãveha. Ha’e ocalcula háicha, deporte-kuéra ha’e mba’e porã ha katu ndaha’éi pe mba’e iporãvévachéve guarã. Ha’e ojepy’apými ko deporte-kuéra omoheñóinte fama ha upévare ou la tesarai umi meta-kuéra iñimportante vévagui oñekumpli a largo plazo.

Pévare, che gusta la Lucy historia ohugávo béisbol che ru ohecha háichape che astudiava’erãha política exterior ha ndajepy’apyiva’erã ajagarra haguã la pelota. Che amombe’use avei che sýpe ogustava’ekue umi deporte; oĩramo hospital-pe añoite ha’e ombohasareíne la che ahugáramo.

Che adecidi asegui che ru consejo ha upévare ndahugái deporte intercolegial. Upe rire ore entrenador de fútbol americano secundaria-gua che avisa pe entrenador Universidad Standord-gua oñerreuniseha Merlin Olsen ha chendive. Peẽ pende mitãvéva ikatu ndapeikuaái mávapa Merlin Olsen; ha’eva’ekue hugador defensivo oñemomba’eguasúva Escuela Secundaria Logan equipo gua, che ahuga hague mariscal de campoicha(quarterback) ajapómiva hugada defensiva ha adevolvé patada de despeje. Secundaria aja Merlin oguereko heta oferta ojuga haĝua opa ko tetãrupi. Universidad-pe, ha’e oganá Outland Trofeo mejor jugador de la nación háicha. Oñesecciona chupe oike haĝua tercer lugar pe Liga Nacional de Futbol americano-pe, ha ha’e ohuga porã 14 Tazón preliminar consecutivo. Ha’e oike Galería de la fama de Futbol-pe 1982 pe20.

Roñerreuni ha rokaru pe entrenador Standford gua ndive rrestaurante Bluebird, Logan, Utah-pe. Ore po pyhýi rire, ha’e ni una vez nomañái cherehe; oñe’ẽ Merlin ndive, ha cherehe no penái. Rokarupa rire, por primera vez omaña cherehe ha ni che rérare na’imandu’ái. He’i Merlin-pe, “Ehoséramo Standford-pe ha regueruséramo ne’amigo nendive, ha’e inota porã ha ikatúta ja’arregla”. Ko experiencia okonfirma chéve aseguiva’erãha che ru consejo porãite.

Che intenciõ ndaha’éi nda pe participaiva’erã deporte-kuérape, ni ndapeipuruiva’erã la Internet, ni ambue actividad iporãva mitãrusukuérape ogustáva. Ko’a actividad oikotevẽ moderaciõ, equilibrio ha sabiduría. Jaipurúramo hendápe, oenrriquecéta ñande rekove.

Upevére, che pomokyre’ỹse opavavépe, imitãva ha kakuaápe, pe rrevisá haĝua umi pene meta ha objetivo ha peñeha’ã perekove haĝua disciplina. Ñane conducta ha ñande elecciõ cada ko’ẽgua ojoguerahava’erã ñane meta-kuéra ndive. Jajapyharava’erã umi hustifikasiõ ha distracciõ ári; ha iñimportanteterei jajapo decisiõ correcta ojegueraháva umi konvénio ndive ha’éva Jesucristo-pe jaservi tekojojápe.21 Mba’evéicharõ ndajaipe’aiva’erã ñande resa upe métagui ni jahejarei.

Ko tekove ha’e ára jajepreparava’erã jajotopa haĝua Tupã ndive22. Ñande ha’e pueblo ovy’a ha horýva; jahecharamóva vy’apavẽ ha javaloráva tiempo ñakompartíva ñane amigo ha familia-kuéra ndi; upevére, ñarreconoceva’erã la ñande propósito iserioha ha upéva ha’eva’erã pe base ñande rekovépe ha opa ñande elecciõkuérape. Umi distracciõ ha hustifikasiõ ojokóva ñande progreso naiporãi voi ijehegui, ha katu ivaivéntema odisminuíramo jerovia Jesucristo ha Itupaóre.

Che oraciõ ha’e háicha aty jarekóva pe sacerdocio, jajapo pe ñane conducta tojegueraha ñande noble propósito-kuérandi ha’éva peteĩ rrequisito umi oservíva hína Maestro-pe. Entero mba’épe ñanemandu’ava’erã ñande “valiente Jesús testimónio-re” péva ha’e la gran prueba odividítava pe rréino celestial ha pe rréino terrestre23. Ñande ñaimese upe línea divisoria lado celestial-pe. Peteĩva Hi’apóstol háicha, che atestifika che py’aite guive pe Jesucristo expiasiõ ha’eha peteĩ realidad ha pe Jesucristo divinidad-gui, ha’éva ñande Salvador. Jesucristo rérape. Amén.

Notakuéra

  1. Lee Mendelson-Bill Melendez Producciõ Especial Telepegua.

  2. Umi luna Saturno pegua odistrae chupe, térã opreocupa chupe umi veneno iguántepe, Lucy vokói ojehustifikáva ndojagarráigui la pelota.

  3. Tojehecha “Las decisiones determinan nuestro destino”, cap 8 pe Tape perfección gotyo:Thomas S. Monson Discurso-kuéra(1973), pág. 63–72.

  4. Isaías 7:15.

  5. “Pe mba’e jajapova’erã ndahasyietéramo, pe jaikuaarõicha, umi ermita ha’eva’erãmo’ã catedral, ha palacio umi cabaña” (William Shakespeare, El Mercader de Venecia ), Acto I, Escena 2, líneas 12–14) [versión en línea].

  6. Doctrina y Convenios 58:27.

  7. Tojehecha Ajustandose a la vida de Misionero, (cuadernillo, 2013), págs. 23–49.

  8. Tojehecha Stephanie Rosenbloom, “Lidiando con la Crueldad Digital,” New York Times, Agosto 24 2014-pe, sección Sunday Review, pág. 1.

  9. Randall L. Ridd, “La Generacion Escogida,” Liahona, mayo 2014-pe,pág. 56.

  10. Tojehecha Doctrina y Convenios 45:26.

  11. Tojehecha David A. Bednar, “Inundar la tierra como con un diluvio” (discurso BYU Campus Semana de la Educación de la Universidad Brigham Young 19 de Agosto 2014-pe); lds.org/prophets-and-apostles/unto-all-the-world/to-sweep-the-earth-as-with-a-flood.

  12. Arthur C. Brooks, “Love People, Not Pleasure”, New York Times, 20 de julio  2014-pe, sección Sunday Review, pág. 1.

  13. Por desgracia, peteĩ distracciõ okakuaáva ñande árape ha’e pe vyroreipa. Ñande Salvador onumerarõ guare umi mba’e yvypórape ikatúva omongy’a, omoĩ pe vyvorei. (tojehecha Marcos 7:22).

  14. Ko’ã mba’e oiko ymave Grecia ha Roma-pe, ha avei Mormón Kuatiañe’ẽ civilizaciõ kuéra apytépe.

  15. Tojehecha F. W. Farrar, San Pablo rekove ha rembiapokue (1898), 387. Opáichagua filosofo oĩva’ekue, incluyendo epicúreo ha estoico, grupos rivales, alguno odescribíva Fariseo ha Saduceo yvóragua ipagánova. Tojehecha avei Quentin L. Cook, “Traspasar lo señalado,” Liahona, marzo 2003-pe, págs. 20–24.

  16. Hechos 17:21.

  17. Hechos 17:32.

  18. Farrar, The Life and Work of St. Paul, pag. 312.

  19. Tojehecha Dallin H. Oaks, “Mba’e porã, Mba’e porãve, ha Mba’e porãiteve” Liahona, noviembre 2007-pe, págs. 104–108.

  20. Merlin Olsen ha’eva’ekue hugador de fútbol americano oikéva pe lista de la fama-pe, actor ha comentarista NFL gua NBC peĝuarã. Ha’e oganava’ekue pe Trofeo Outland ohuga aja fútbol americano universidad Utah State-pe. Ohugava’ekue fútbol americano profesional umi Rams, Los Angeles guápe. Pe Tele-pe ha’e oactua Jonathan Garvey ramo, pe actor Michael Landon ndive La casita de la pradera-pe ha orekókuri ipropio programa de televisión: Papá Murphy. Merlin omano 11 de marzo de 2010), ha ore rohechanga’ueterei chupe.

  21. Tojehecha Doctrina y Convenios 76:5.

  22. Tojehecha Alma 34:32.

  23. Doctrina y Convenios 76:79.

Toñeimprimi