2010
Mo Frieda
Iulai 2010


Mo Frieda

Ua tusia e le autalavou matutua ni tusi o fautuaga i se tamaitai talavou matua o loo fesili pe nonofo faatasi ma lana uo tama.

I le lalolagi o fesuiaiga o tulaga faatauaina, o le tumau faamaoni i o tatou tulaga faatonuina e taua tele i le ola ai faaleagaga. O le tuuina atu ma le faamaoni o i tatou lava i le faamamaluina o a tatou feagaiga e mafai ona faamalosia ai i tatou e faasagatau atu i faaosoosoga.

Sa saunoa Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se faaiuga lea e mafai ona fesoasoani tatou te tumau faamaoni ai: “E le i faapea mai Iosua e te filifili i le tausaga a sau po o ai e te auauna i ai; na ia saunoa ole ‘aso nei,’ manu o ao ma a’o le’i oo ina avea atili le pogisa ma mea e masani ai. (Tagai i le Iosua 24:15.) … Galue nei, ina ia oo atu i le isi afe tausaga mai le aso, pe a e toe tagai i tua i le taimi lenei, e mafai ona e faapea o le taimi lenei sa faatauaina—o se aso lenei o le naunautaiga.”1

O Frieda,*o se tasi o le autalavou matutua o le Ekalesia i Europa, na feagai ma se faaiuga faavavevave. Fai mai a ia e fia faaipoipo i le malumalu i se aso, ae o loo ia mafaufau e nonofo faatasi ma lana uo tama e le lotu. O loo fuafua o ia e salamo ma toe toaga mai i le Ekalesia pe a mavae ni nai tausaga ma faaipoipo i se isi i le malumalu, ae o le taimi nei, fai mai a ia, na o le manao lava ia maua se taimi fiafia.

Sa valaaulia le autalavou matutua i Scandinavia e tusi ni tusi ia Frieda. Latou te le iloa lona igoa moni po o le mea e nofo ai o ia, ae na latou faasoaina atu molimau ma aafiaga moni o le olaga e fesoasoani ai ia te ia e fai le filifiliga sa’o. O nisi nei o vaega mai tusi na tusia e uo a Frieda ma ua malilie i latou e faasoa atu.

Filifili e Faaipoipo i le Malumalu

A o le i alu la’u uo o Erika* e nonofo ma lana uo tama, e le auai i le Ekalesia, sa ia faatalitonuina lona aiga o le a ia tumau pea i le talalelei. Ae talu ai ona ua i ai Erika i lea tulaga, sa faigata ia te ia ona alu ese mai ai. Na ia manatu e matua tiga lava ma faigata le toe foi i le ala sa’o.

Paga lea, e toatele au uo e pei, o Erika, ua pauu ese ona sa latou manatu e mafai ona latou pulea i latou lava e tusa lava pe o ola i fafo atu o tulaga faatonuina o le Ekalesia. O le mea moni, o le le amanaiaina o taiala e faigofie ai mo Satani ona pule.

Sa ou aoao mai i aafiaga a a’u uo. Ina ua 17 o’u tausaga, sa tonu ia te au ia maua se molimau mautu-mausali aua sa ou iloa ou te moomiaina pe a fai ou te fia ola faaleagaga. O le mauaina o se molimau malosi ma le iloaina e i ai le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo au o mea na sa faasaoina ai au.

E tasi a le mea ou te mautinoaina: Ua ou naunau lava e faaipoipo i le malumalu. O le malumalu, e na o le pau lea o le ala i le fiafia moni ma e na o le pau foi lea o le ala e mafai ai ona tatou mau faatasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i se aso. Pe a fai ou te fia alu i le malumalu, e moomia lo’u mulimuli i taiala o le talalelei. Ua tonu ia te au ou te ola i le talalelei aua ua ou iloa o le mea sao lea e fai, e ui ina atonu e faigata.

Faaaoga sina taimi e fuafua ai le mea o loo e agai i ai, ma mafaufau i le mea o le a aveina ai oe a taeao i au filifiliga o le asō.

Amanda Bernskov, Tenimaka

Saili le Mea E Te Manaomia Moni

Ou te manatu, e sili atu i lo se isi lava mea i le lalolagi, tatou te mananao uma lava e alofagia i tatou. Ae o le alofa moni e sili atu nai lo sina faatosinaga. O le faatuatua ma le manao i le mea sili mo le isi tagata. E le manatu faapito ma mafanafana ma o nisi taimi o se osigataulaga, o lona uiga ua tatou naunau e tuuina atu ma pagatia ai pe a tatau ai.

Frieda, o lou olaga ma olaga o le toatele o isi tagata e faalagolago i au filifiliga o le a e faia i le lumanai e le o toe mamao. E mafai ona faigata le filifili o le mea moni pe a fai e te lei filifilia le itu o e i ai. Ia manatua o loo galue ova taimi Satani e faamalepe aiga. Ia lototele e mulimuli i mea ua e iloa e moni. Aua e te filifili mo se mea e i lalo ifo nai lo le faaipoipoga i le malumalu mo le faavavau.

Afai e te manao i se alofa moni, saili lē na te aumaia le alofa moni: O le Atua. O le alofa moni o le faaeega paia faaleagaga, e le o se moomooga mo feusuaiga. Ua na o le Atua e mafai ai ona e maua lenei meaalofa sili o meaalofa uma.

David Isaksen, Nouei

Filifili e Foi Mai

Ina ua tusa ma le 17 o’u tausaga, sa amata ona ou lagona lo’u le mafai ona toe fesootai ma tagata o le ekalesia. I le taimi lava lea e tasi, na tetea ai o’u matua ma ua lē toe auai i le ekalesia. Sa ou alu pea, ae ua leai so’u faatuatua i le faaipoipoga e faavavau. Ina ua ou feiloai ia Kristian,* e lei faigata ona ou fulitua i le Ekalesia ma savali ese. O le mea lea sa ou faia.

Sa toeitiiti atoa le fa tausaga o ma nonofo faatoa ma valavala ai. Sa ou manao e amata ona ou toe alu i le lotu, ae sa ou fefe i mau fesili a tagata o le a fai mai. Sa ou asiasi atu i lo’u uso. Sa le iloa e se tasi i lana uarota au ma pe o le a le umi na ou alu ese ai mai le Ekalesia, ma i le taimi sa ou nofo ai iina, sa toe amata ona ou alu i le lotu. Sa faaauau ona ou alu i la’u lava uarota ina ua ou toe foi i le fale. O le aso Sa muamua sa ou fefe lava, ae sa fiafia tagata i lo’u i ai iina.

Sa ou iloa e tatau ona ou filifilia se itu; e le mafai ona ou savali pea ma le vae e tasi i le itu o le Alii ma le isi i le lalolagi. Sa amata ona ma talanoa ma la’u epikopo. Na ia fesoasoani mai ia te au ia ou malamalama i le Togiola. O se auala umi o le salamo—o isi taimi e matua faigata lava. O loo ou agai pea i luma, ma o loo tele pea mea e tatau ona ou aoao i ai, ae ua sili atu lo’u fiafia i le taimi nei. Ou te iloa na ou filifili le mea sa’o ina ua tonu ia te au e toe foi mai i le Ekalesia. Sa faatatau i le faia o sa’u faaiuga e uiga i le mea sa ou lagonaina, ma mea sa ou iloa e sa’o ma faia loa.

Taofia le igoa

Tu Mausali i Au Faaiuga Amiotonu

I se taimi e lei leva atu sa feagai ai sa’u uo ma se faaiuga talitutusa e pei o oe. Sa i ai pea i la’u uo o Sara* se molimau malosi i le Ekalesia ma ona upu moni. A’o ma laiti, sa ia i maua ma Sara se naunauga maoae e faaipoipo i le malumalu.

Ina ua 17 pe 18 o ia, sa ia feiloai i se alii talavou ma amata loa ona tafafao faamasani. Sa ia te ia ni uiga maoae ma sa faigofie ona fiafia i ai. E le o ia o se tagata o le ekalesia, ae i le amataga sa lei foliga mai sa o se faafitauli lea mea.

Na iu lava, sa amata ona ia mafaufau pe faapefea mai lona olaga pe a ia faaipoipo ia te ia, e ui e le o le malumalu e faia ai. Sa ia mafaufau: “Atonu e mafai ona lelei; atonu e mafai ona ma faia ni fetuutuunaiga. Atonu o le a ia sui i se taimi. Atonu e mafai ona ou aumaia o ia i le talalelei.”

Sa tele taimi na mafaufau ai o ia i lenei mea, ma sa ia tagi ma tatalo. Sa ia iloa i le taele o lona loto, sa ia manao lava e le aunoa i se faaipoipoga i le malumalu, ae o ona lagona mo lana uo tama sa faigata ai mo ia ona fai se tonu. I le faaiuga, sa ia faaumaina le la faigauo. O se tasi o mea sili ona faigata na ia faia, ae sa ia tuu lona faatuatuaga i le Alii.

I le tautotogo o le 2007 sa ia faaipoipo ai i se alii lelei tele. Ua faamauina i la’ua mo le olaga nei ma le faavavau. Ua matua fiafia o ia ona sa tonu ia te ia e fatali seia maua se tasi e alofa i ai ma e mafai ona faaipoipo i le malumalu.

Afai e te le iloa le ituaiga o faaiuga e fai, tatalo e uiga i ai seia e iloa. Tuu lou faatuatuaga i le Alii. Ou te iloa mai le vaavaai atu ia Sara—ma mai lo’u lava olaga—pe a tatou faia, e Na te faamanuiaina i tatou.

Anna Lindgren, Suetena

Faamatalaga

  1. Neal A. Maxwell, “Aisea e Le Faia ai Nei Loa?” Ensign, Nov. 1974, 13.

Ata na tusia e John Luke; tua atu © Shambhala Publications

Ata o le Malumalu i Stockholm Suetena © Stefan Hallberg

Lolomi