2010
O Le a Lelei Mea Uma
Iulai 2010


O Le a Lelei Mea Uma

Ia faatuatua ma faamoemoe i le Alii, ma o le a Ia saunia.

Ata
Elder Erich W. Kopischke

Sa ou fanau i Siamani i ni matua lelei, ma alolofa o e sa avea ma ni tagata o le Ekalesia. I le taimi o le Taua Lona II o le Lalolagi, ao 10 tausaga le matua o lo’u tama, sa faailoa atu ia te ia le talalelei e sana uo i Stettin, lea ua avea nei ma se vaega o Polani. Ona o le taua, sa leai ai ni faifeautalai i Stettin i lea taimi. Ina ua uma ona ia talia le talalelei, sa aoao e lo’u tama lona aiga, ma sa liliu i latou. Sa mulimuli ane feiloai i lo’u tina, o le sa nofo foi i Siamani i Sasae. Sa leai foi ni faifeautalai iina. Sa aoao atu e lo’u tama le talalelei i lo’u tina, ma sa ia taliaina. Sa la faaipoipo ma siitia atu i Siamani i Sisifo ma e le’i leva ae ou fanau mai loa.

I Siamani i lena taimi, sa le toatele ni tagata o le Ekalesia. I le a’oga na o au lava e auai i le talalelei. I lou laitiiti, sa ou maua se molimau malosi o loo soifua le Atua ma o Lana Ekalesia moni lava lenei. Ou te lei masalosalo lava i le moni aiai o le talalelei. Sa ou taofimau pea i lenei molimau, ma sa fesoasoani ou te toaga ai i lo’u talavou.

Fefe i le Liliu Ese

Sa i ai ni a’u uo se toalua matou te tupulaga, sa toaaga foi i le Ekalesia. O ni uso i laua, ma sa matou ola ae faatasi. Ae peitai, na o le aso Sa lava ou te vaai i ai aua sa toeitiiti 25 kilomita le mamao sa matou nonofo valavala ai. Sa matou fevaaiai o le tasi ma le isi i le taimi o le lotu perisitua ma gaoioiga a Tama Talavou. E ui lava sa na o le faatasi i le vaiaso matou te fevaaiai ai, ae sa fesoasoani ia i matou e toatolu le avea ma ni uo lelei matou te toaaga ai i le Ekalesia.

Sa ou iloa mulimuli le toatele o le autalavou matutua ua le toe toaaga mai i le Ekalesia, ma sa ou fefe ne’i i ai se aso e mamulu ai la’u molimau. Sa le toatele nisi o le autalavou i le Ekalesia i Siamani i na aso ma i taimi sa latou le toaaga ai, sa iloa gofie lava lo latou le auai. O se mea na fefefe i ai o’u matua. Sa la tuua mea uma ina ia tausia le la fanau ia saoloto i tapuaiga faalelotu, ma ua la mafaufau nei, “Pe o le a le mea e mafai ona la faia ia aua ai nei mamulu atu Erich?”

I se tasi aso pe a ma le 14 ou tausaga, sa tietie mai ai lo matou aiga mai le lotu. Sa matou toe iloa, ua fulitua nisi o le autalavou i le Ekalesia. Sa ou fai atu i ou matua, “Ou te manao e te lua tosoina au i le lotu seia atoa lo’u 21 tausaga, ona ou tausia lea o au lava ia!” Sa ou ta’uina moni lena mea ia i la’ua, ma e faamanatu soo mai lava e lo’u tina ia te au.

O se Faaiuga Faaleaoaoga

O lenei popolega e faamatala ai le mafuaaga, ina ua tusa ma le 10 o’u tausaga ma o loo auai ai i le aoga tulagalua, sa faia e ou matua se faaiuga. I Siamani e amata le ala o aoaoga-maualuluga i lou laitiiti. Sa tonu i ou matua e le faatagaina au ou te alu i aoaoga maualuluga aua sa la vaai i le toatele o talavou ua o ese mai le Ekalesia ao auai i nei aoga i lena taimi. Sa fai mai i la’ua, “E mafai ona e alu i soo se mea, sei vagana ai le Faletaalo [aoga sauniuni mo le iunivesite], aua ma te le mananao e leiloa atu oe i le lalolagi!”

O lena faaiuga o lona uiga ou te mauaina se aoaoga tatau ma iu ai i se aoga o matata eseese; mo au la, o lona uiga o se tikeri i mea tau pisinisi. Sa faatapulaaina e lenei mea le tele o ou avanoa faapolofesa. Sa faaiuina au aoaoga ina ua 18 ou tausaga ma valaauina ai au e avea o se faifeautalai i Munich, Siamani. Sa ou fiafia i le avea ai o se faifeautalai.

Ina ua maea la’u misiona, sa ou iloa ai e le tele ni o’u avanoa faigaluega. Sa faaiuina au aoaoga. I le lua tausaga talu ona maea lau misiona, sa ou faaipoipo atu i lo’u toalua o, Christiane, ma sa leai se avanoa mo au e a’oga ai i se iunivesite. Na i ai se taimi sa ou lagona ai le faanoanoa e uiga i le faaiuga a ou matua aua sa ou lagonaina le faatapulaaina.

Ona oo mai lea o se manatu ia te au: “Po o le a lava le mea sa faia e ou matua, sa la faia e puipuia ai au. Sa la faia ona o le alofa, ma o le a le avea o se tulaga faaletonu mo au.” E ui i taimi e foliga mai o se faaletonu i le tulaga faalelalolagi, a ua ou malamalama nei o le a le avea lava o se faaletonu moni. Sa tonu ia te au e fai se galuega i le pisinisi faainisiua, ma mulimuli ane avea ai au ma se tagata maualuga o le kamupani sa ou galue ai.

O se tasi o luitau mo au sa ou manao lava ia avea au o se faiaoga, ma e le mafai ona avea oe o se faiaoga i Siamani pe a fai e le’i aoga i se iunivesite. Ae peitai, na iu lava ina avea au ma se faiaoga—o se faiaoga i mataupu faalelotu. Sa avea au o se faiaoga mo le Ofisa o Aoga a le Ekalesia. Ma i le tulaga o lou tautala atu, o le mea lena o loo avea ai au i le taimi nei—o se faiaoga. O lea sa ou maua ai se molimau i le taua o le faalogo i ou matua, ma mulimuli i a laua fautuaga, ma faatuatua e alolofa ia te oe, tatalo mo oe, ma iloa le mea sili mo oe. O le naunau e toaga pea i le Ekalesia sa matua malosi i la’u vaega ma le naunau o o’u matua ia puipuia au sa matua malosi i le vaega a ou matua ma o nei tuufaatasiga uma sa faia mo lo’u lelei.

O La’u Aoaoga Maualuga Atu

O le isi mea na fesoasoani ia te au ia ou malosi ao ou talavou o le polokalama a le seminare, lea na faalauiloa i Siamani i le 1972, ina ua 14 ou tausaga. Sa maoae se aafiaga i lo’u olaga. Ou te manatua pea lo’u faiaoga seminare, aua sa ia tuua se uunaiga maoae ma aafia ai au i se ala mautinoa.

Ona o ou aafiaga i le seminare ma a’u lava suesuega i tusitusiga paia a o ou talavou, sa ou aoaoina ai e fiafia i tusitusiga paia. O au suesuega na faamalosia ai la’u molimau, ma e le uma lava lo’u fiafia i vasega o le seminare ma le inisitituti. Sa ou aoaoina se tasi o vasega muamua o le seminare i le taeao po i Siamani. O se vasega maoae. Sa fiafia ai le autalavou, ma sa latou o mai i taeao taitasi. O nisi o i latou sa latou malaga mai i se mea mamao. Mai i lena vaega, sa o uma alii talavou i misiona, ma o le toatele o na alii ma tamaitai talavou o loo toaaga pea i le Ekalesia.

Ina ua ou mafaufau i le ala na ou maua ai la’u molimau ma le mea sa avea o se aafiaga sili ona maoae ia te au mo le lelei, ou te tau moni atu lava, ona o vasega o le seminare ma le inistituti lea sa ou auai. O le aoaoina o mataupu faavae ma aoaoga faavae o le talalelei mai tusitusiga paia, ma se vaega o uo, mai se faiaoga sa matou faamemelo i ai.

O se tasi o mea e sili ona fai ao suesueina tusitusiga paia o le faatatauina lea ia te oe lava ia. E fai mai soo a lo matou faiaoga, “A’o e faitau i lenei mau, taumafai e tuu i ai lou igoa.” Sa ou iloaina ai e mafai ona ou faitau i tusitusiga paia e pei lava au o Nifae po o Helamana po o Moronae. Na suia ai le tulaga atoa lava mo au pe a ou faitau i tusitusiga paia. Na pei o se miti; sa faafuasei lava ona ou vaai ia te a’u lava i le tulaga lava e tasi e pei o i latou o loo ou faitau i ai.

Sa fesoasoani tusitusiga paia ia ou malamalama o le faatuatua o se mea moni. E le na o le iloa o mea i tusitusiga paia i se ala le mautinoa, ae o le faatuatua e fesootaia i tatou i le tulaga moni o le Alii mo i tatou. O se mea lea sa ou mauaina mai lo’u taimi i le seminare ao ou talavou. E i ai lo’u faatuatua mautinoa pe a fai e tuuina mai e le Alii se valaauga, e mafai ona tatou “o ma fai” (1 Nifae 3:7), ma o le a Ia saunia mea tatou te manaomia e faataunuuina ai lena valaauga.

Malosiaga mai Tusitusiga Paia

O se mau sa matua fesoasoani ia te au ao ou laitiiti o le Iosua 1:6–9. O loo tau mai, i se vaega: “Ia e faamalosi ma loto tele. … Matau ia faia e tusa ma tulafono uma. … Aua e te alu ese ai i le itu taumatau po o le itu tauagavale, ina ia manuia ai oe i mea uma e te alu i ai.”

I le avea ai o se alii talavou, sa ou manatu, “Ou te maua loa se valaauga mai le Alii, ou te le alu lava i le itu taumatau po o le itu tauagavale.” O le taunuuga la, sa ou maua ni aafiaga lelei. Mo se faataitaiga, i se tasi aso ao ou i ai i se aoaoga faapisinisi, e tatau ona ou alu i se fonotaga faale-Lotu, ae sa i ai so’u tiutetauave o la’u galuega e faatatau i le meli. E masani lava o lenei matafaioi e manaomia ai se isi itula faaopoopo i luga atu o o matou itula faigaluega masani ma isi aufaigaluega. Ae e tatau ona ou alu i Hamburg i le nofoaafi o le 5:30 p.m. e oo ai i la’u fonotaga faale-Lotu. Sa ou tauina atu i isi lo’u faafitauli, ma sa latou fai mai ia te au, “Ia Manuia. O le a le tupu lena mea.”

Sa ou fai atu, “Ioe e tupu, ona o se fonotaga taua lenei.” Sa faamimigi o latou tauau ma ula mai, “Talofa e—o oe ma lou faatuatuaga. E le faapea ona o oe o se tagata lotu o le a sologa lelei ai mea uma. O lona uiga la e tatau ona tatou faamaeaina le meli i le 10 minute i le 5:00. E le i tupu lava.” Sa ou faapea atu, “Ia, o le a lava le mea e tupu o le a tupu. Ae e tatau ona ou i ai i Hamburg i le taimi tonu nanei.”

Ia, talitonu i ai pe leai, mo se taimi muamua lava ma na o le pau lea o le taimi i le tolu tausaga, sa maea uma mea i le 10 minute i le 5:00, ma sa ou i ai i le nofoaafi i le taimi tonu. Sa faagaeetia au uo faigaluega ma tatalaina ai le faitotoa mo au e faia ai ni talanoaga faaletalalelei ma i latou.

E i ai lo’u faatuatuaga atoa ma le faatuatua pe a fai e tuuina mai e le Alii se valaauga ia te oe, o le a manuia pe a e “le alu ese i le itu taumatau po o le itu tauagavale.” Sa ou le iloa o le a vave ona mae’a lo matou tiute mo le meli i lena aso. E le masani ona e iloa na ituaiga mea i le lumanai. E le mafai ona e tauina atu i le Alii pe faapefea ona tupu, ae o le faatuatua ma le talitonu ia te Ia, e tele lava ina sologa lelei ai.

O au suesuega o tusitusiga paia ma faataitaiga a ou matua na tuuina mai ai ia te au se mea matua taua lava, e oo lava i lo’u talavou. Sa la galulue faatasi e fesoasoani ia te au e atiina ae se faatuatua maoae i lo’u ola ai i lea aso ma lea aso, o le a fesoasoani ma faamanuiaina ai au e le Alii.

Ata pue na saunia e Christina Smith

Alema 46:20: O Mai, saunia e Walter Rane, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia.

Lolomi