Ngaahi Pulusinga Kimuʻá
Ako


Ako

ʻĪmisi
lightbulb-orange

Ko e konga kitautolu ʻo e “fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí”

Taimí:Seti ʻa e uasí ke miniti ʻe 60 ʻa e konga ki he Akó.

Akoako Fakahoko:Faʻu ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. ʻAi homou seá ke mou fehāngaaki.

  1. ʻOku totonu ke fakamatala ʻe hamou taha ki he toengá haʻane lavameʻa. Te ke lava ʻo pehē: “Naʻá ku maʻu ʻi he ngāué ʻa e pale ʻo e ‘ngāue lelei tahá’ ” pe ko e “Naʻá ku ngāue fakafaifekau” (pe ʻi ha toe uiuiʻi faka-Siasi kehe), pe ko e “Ko ha faʻē au.”

  2. ʻOku totonu ke na talaatu ʻi he vave taha te na lavá pea ko e hā ʻa e ngaahi pōtoʻi ngāue pe meʻa ʻoku tau ala fai ʻa ia ʻoku fie maʻu ke aʻusia ai ʻa e lavameʻa ko ʻení. ʻOku totonu ke miniti pē ʻeni ʻe taha. Kapau naʻá ke pehē, “Naʻá ku ngāue fakafaifekau”, ʻoku totonu ke tali vave ʻe he toengá, “Ta ʻokú ke loto-toʻa, ko ha tokotaha ako lelei, ko ha tokotaha ngāue mālohi, ko ha taki, ko ha tokotaha ngāue ki he feohi fakasōsialé, tokotaha fokotuʻu taumuʻa, vālelei mo e kakaí, ko ha faiako, ko ha tokotaha palani lelei, mo lava ke fai ha ngaahi meʻa faingataʻa.”

  3. Toe fai pē ʻeni ki he tokotaha taki taha.

Aleaʻi:Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi naʻe fakamatala ai ʻa e niʻihi kehé ki ho ngaahi talēnití mo e pōtoʻi ngāué?

Lau:Ko e pōtoʻi ngāue mo e taukei kotoa pē ʻoku tau taki taha maʻú ʻoku ʻi ai ʻenau kaunga ki he fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí.

Aleaʻi:Lau ʻa e potu folofola ʻi toʻomataʻú. ʻE lava nai ke ngāue fakataha ʻetau kulupú ʻo “fekumi ki he me‘a oku manako aí” e ngaahi mēmipa kehe ʻo e kulupú?

Akoako Fakahoko:Tau fakahoko fakakulupu ʻetau ʻuluaki ngāué. Tau tuku ha miniti ʻe nima ke fakakaukauʻi pe ko e hā ʻe ui ʻaki ʻetau kulupú.

Hiki e hingoa ʻo e kulupú ʻi lalo:

Ko e hā ʻa e meʻa te tau fai ʻi he kulupu ko ʻení?

Lau:Te tau ngāue fakataha ko e kulupu ʻo fetokoniʻaki ke kamataʻi mo fakatupulaki ʻetau ngaahi pisinisí. ʻOku ʻi ai foki mo haʻatau taumuʻa lahi ange—ke tau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolu ke tau lava ʻo tokoniʻi leleil ange ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e taimi te tau lava ai ʻo tokangaʻi pē kitautolú, te tau toki lava leva ʻo tokoniʻi lelei ange ʻa e kakai kehé.

Mamata:Mamata ʻi he talanoa lavameʻa ko e “Samuel: Computer Repair.” (Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo maʻu ʻa e vitioó, hoko atu ʻa e laukongá ki lalo.)

Akoako Fakahoko:Te mou tali ʻi he uike ʻe 12 ka hokó ʻa e ngaahi fehuʻi fakapisinisi ko ʻení. Lau fakataha ʻa e ngaahi fehuʻi fakapisinisi ʻe tali ʻi he kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita ko ʻení.

UIKE

FOUNGA KE KAMATAʻI ʻAKI ʻEKU PISINISÍ

UIKE

FOUNGA KE FAKATUPULAKI AI ʻEKU PISINISÍ

1

ʻE founga fēfē haʻaku kamataʻi pe fakaleleiʻi ʻeku pisinisí?

7

ʻE founga fēfē haʻaku fakatupulaki ʻeku pisinisí?

2

Ko e hā ʻoku fie fakatau ʻe he kakaí?

8

Ko e hā ha lahi ʻo e paʻanga te u lava ʻo fakahū ke fakatupulaki ʻeku pisinisí?

3

ʻE founga fēfē haʻaku fakatau mai ʻeku koloá mo fokotuʻu hono mahuʻingá?

9

Te u ʻiloʻi fēfē pe ʻoku totonu ke u nō ke fakaleleiʻi ʻeku pisinisí?

4

ʻE founga fēfē haʻaku ʻiloʻi pe ʻoku tupu ʻeku pisinisí?

10

ʻE founga fēfē haʻaku tohoakiʻi mai ha kau fakatau tokolahi ange aofangatuku ʻa e ngaahi fakataú?

5

ʻE founga fēfē haʻaku fakamavaheʻi ʻa e paʻanga ʻo e pisinisí mei he paʻanga ʻa e fāmilí?

11

ʻE founga fēfē haʻaku hiki hake ʻeku tupú?

6

ʻOku tuʻunga fēfē ʻa e fakalakalaka ʻa ʻeku pisinisí?

12

ʻE founga fēfē ke u kei fakaleleiʻi ʻeku pisinisí?

Lau:Te tau fai ha ngaahi tukupā, ngāue, maʻu taimi totonu ʻetau ngaahi fakatahá, mo lipooti ki he kulupú, ʻi he uike kotoa pē. Te tau ikuna fakataha ʻi heʻetau ngāue mo e kulupú! Ko e fehuʻi mo e ngāue ʻeni ki he uike ní.

Lau:FEHUʻI ʻO E UIKÉ—Ko e fē ʻa e tafaʻaki ke tukutaha ki ai ʻeku feinga ke kamataʻi pe fakatupulaki ʻeku pisinisí?

NGĀUE ʻO E UIKÉ—Ngāue fakaʻaho ʻaki ʻa e Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ke ʻiloʻi ʻa e tafaʻaki ke tukutaha ki ai ʻeku feinga ke kamataʻi mo fakatupulaki ʻeku pisinisí.

ʻE tokoni ʻa e toenga ʻo e fakataha ko ʻení ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení mo fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení.

ʻE founga fēfē ke u lava ʻo puleʻi fakapotopoto ʻeku meʻa fakapaʻangá?

Lau:ʻOku kau ʻi heʻete moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻa ʻete fakamole siʻisiʻi ange ʻi he meʻa ʻokú te maʻu maí pea mo e fakahū ʻa e paʻangá ki he ʻakauni he pangikeé. ʻE lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻe he fakahū paʻangá ke feau ʻa e ngaahi fakamole taʻe-ʻamanekiná pe tokoni ke tau matauhi kitautolu mo hotau fāmilí ʻi he taimi ʻoku siʻisiʻi ange ai ʻa e paʻanga hū maí ʻi he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki aí. ʻOku tau tukupā ʻi heʻetau hoko ko e konga ʻo e kulupu ko ʻení, ke fakahū ha paʻanga ʻi he uike kotoa pē, neongo pe ko e hā ʻene siʻisiʻi.

Aleaʻi:Ko ha fakakaukau lelei ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ke fakahū paʻanga ʻi ha pangikē. ʻOku ʻikai ko ha fakakaukau lelei ia ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻo hangē ko ha fonua ʻoku māʻolunga ai ʻa e totongi ʻo e koloá pe taʻepau ʻa e ngaahi pangikeé. ʻOku lelei nai ʻa e ngaahi tūkungá ke fakahū paʻanga ʻi ha pangikē ʻi homou feituʻú? Ko e fē ʻa e ngaahi pangikē ʻoku nau ʻoatu ʻa e tupu lelei taha ʻi he paʻanga ʻoku fakahuú?

Lau:Ko ha konga ʻe taha ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ke ʻoua ʻe toe ʻi ai hato moʻua fakataautaha. ʻOku ngāue ʻaki ʻa e nō fakatāutahá ke fakamole lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo totongí. Kuo faleʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua fakatāutahá, pea ʻi heʻetau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolú te tau lava leva ke holoki mo taʻofi ʻa e moʻua fakafoʻituituí. Ka neongo ia, ʻe lava pē ke sai ʻa e moʻua fakapisinisí ʻi ha meʻa ʻe niʻihi. ʻI heʻetau kau ʻi he kulupu ko ʻení, te tau ako ai ki he founga ʻe lava ai ha nō ʻi ha taimi ʻo tokoni ke fakatupulaki ʻa ʻetau pisinisí.

ʻOku faʻa fakatupu ʻe he ngaahi meʻa fakatuʻupakē fakafaitoʻó ha ngaahi fakamole fakapaʻanga lahi fau. ʻE faʻa lava ʻa e maluʻi mo e ngaahi polokalama ki he moʻuí ʻa e puleʻangá ʻo tokoni ke maluʻi kitautolu mei he ngaahi fakamole ko ʻení. ʻE lava ʻo hoko ko ha konga mahuʻinga hotau hala ki he moʻui fakafalala pē kiate kitautolú kapau te tau kau ʻi he maluʻi pe polokalama ki he moʻuí ʻa e puleʻangá.

Aleaʻi:ʻOku ʻi ai ha ngaahi maluʻi ʻe niʻihi (hangē ko maluʻi ki he moʻui leleí mo e maluʻi moʻuí) ʻoku faingofua hono maʻú pea mo ʻaonga lahi ange ʻi ha ngaahi maluʻi kehe ʻe niʻihi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kautaha maluʻi ʻe niʻihi ʻoku sai pea ʻoku taʻe faitotonu ʻa e niʻihi. Ko e hā ʻa e ngaahi kautaha maluʻi lelei taha ʻi homou feituʻú?

ʻE founga fēfē ke u hoko ko ha tokotaha pisinisi lelei?

Akoako Fakahoko:ʻOku lisi mai ʻe he Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ha ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he kakai pisinisi leleí. Ngāue mo ho hoá. Huke ki he Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ʻi he peesi fakaʻosi ʻo e tohi ngāue ko ʻení.

ʻĪmisi
business success map

Taufetongi ʻi hono lau ʻa e founga hono maʻu ʻe he kau maʻu pisinisi leleí ʻa e tali ki he fehuʻi “Ko e hā ʻoku fie fakatau ʻe he kakaí?

Aleaʻi:ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ke ke hoko ko ha tokotaha pisinisi lelei?

ʻĪmisi
business map icon
Lau:

Ko e taimi te tau fakatokangaʻi ai ʻi he tohi ngāué ni ʻa e fakaʻilonga ko ʻení, ʻoku tau ʻilo leva ʻoku ʻi he Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Ko e Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia ki heʻetau ngaahi fakatahá. ʻOku tau fakaʻaongaʻi maʻu pē ia ʻi he lolotonga ʻo e uiké. Ko e ʻetau fehangahangai pē mo ha palopalema pe faingamālie, tau vakai ki heʻetau Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻe fai ʻe he taha maʻu pisinisi leleí.

ʻE founga fēfē haʻaku fakaleleiʻi ʻeku pisinisí?

Lau:ʻOku lava ʻe he kau pisinisi leleí ʻo fakamatalaʻi lelei ʻenau pisinisí. ʻOku tokoni ʻeni ke nau tokanga ai ki he meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e paʻangá mo ia ʻoku ʻikaí. ʻOku toe tokoni foki ke nau kumi tokoni mei ha niʻihi kehe, hangē ko ha kau maʻu pisinisi kehe pe mei he ngaahi kautaha noó. ʻOku muimuiʻi ʻe he kau maʻu pisinisi leleí ʻa e fakalakalaka ʻenau ngaahi pisinisí.

Fakatau ha kiʻi tohi foʻou ki hoʻo pisinisí ʻi he uiké ni. Te ke fakaʻaongaʻi ʻa e kiʻi tohí ni ke hiki ai hoʻo ngaahi ongo mo e fakakaukau ki hoʻo pisinisí pea mo tauhi ʻa e lekooti ʻo e fehūʻaki fakapaʻanga hoʻo pisinisí. Te tau fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau ngaahi tohi fakamatala pisinisí ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá mo e lolotonga e uiké.

ʻĪmisi
notebook icon

Ko e taimi te tau fakatokangaʻi ai ʻi heʻetau tohi ngāue ko ʻení ʻa e fakaʻilonga ko ʻení, ʻokú ne fakamanatu mai ke tau tohi ʻi heʻetau tohi pisinisí.

ʻOku founga fēfē haʻaku siofi ha pisinisi mo fakakaukau ki he ola lelei ʻo e pisinisí?

Lau:Ko ha konga ʻo e ngāueʻi ʻo e tukupā he uike ní te tau ako ai ke fakaʻaongaʻi ʻa e Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí ke siofi ʻaki ha pisinisi mo vakaiʻi pe ʻoku muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ke ola leleí.

Akoako Fakahoko:Fokotuʻu ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. ʻAi homou ngaahi seá ke fehāngaaki. Muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻo ngāue ʻaki ʻa e Mape ki he Ola Lelei ʻo e Pisinisí:

  1. Fili ha pisinisi fakalotofonua ʻoku mou ʻiloʻi kotoa ha meʻa fekauʻaki mo ia. Hili ia pea fai ʻe ha taha ha fehuʻi mei he mapé. Hangē ko ʻení, “ʻOku ngali ʻoku ʻiloʻi ʻe he pule ʻi he falekoloa nāunau falé ʻa e meʻa ʻoku fie fakatau ʻe he kakaí?” Pe, “ʻOku ngalingali ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ke fakatau atu aí?”

  2. ʻE toʻo ʻe he toengá ha miniti ʻe taha pe ua ke tali ʻa e fehuʻí ʻo fakatatau mo ʻenau ʻilo ki he pisinisí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he mapé. Hangē ko ʻení, “ʻIo, ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha ʻoku ʻaʻaná ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e kakaí.” Pe, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he he tokotaha ʻoku ʻaʻaná ʻa e founga ke fakaʻosi lelei ʻa e fakataú.”

  3. Toutou fai ʻeni tuʻo tolu pe tuʻo fā.

  4. Talanoa he taimí ni ki hoʻo pisinisi ʻaʻaú, ʻOkú ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he kau pisinisi leleí?

Akoako Fakahoko:Huke mo ho hoa ngāué ki he peesi 13–14. Lau pea aleaʻi ʻa e founga ke mo siofi ai ha pisinisi ʻi he uike ní.

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú?

Aleaʻi:Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú?

Lau:Lau ʻa e kupuʻi lea ʻi toʻomataʻú.

Aleaʻi:ʻE lava fēfē ʻa ʻetau feinga ke kamataʻi pe fakatupulaki ha pisinisí ʻo tokoniʻi ha “taumuʻa māʻoniʻoni,” hangē ko e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní?

Lau:ʻOku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu. Kuó Ne folofola, “He vakai, ko e ʻOtua au; pea ko e ʻOtua au ʻo e ngaahi mana” (2 Nīfai 27: 23). ʻI heʻetau līʻoa, pe fakatapui, ʻetau ngāue ʻi heʻetau pisinisí ki he taumuʻa māʻoniʻoni ʻo e hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kitautolú, ʻe tataki leva kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahinohino fakalaumālie. Ko e taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ha tui ʻaki ʻetau fakafanongo mo talangofua ki he ngaahi ueʻí, ʻe fakahoko leva ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi maná mo fakahoko ha meʻa lahi ange mei heʻetau feingá ʻi ha meʻa naʻa tau mei fakahoko ʻiate kitautolú.

Paaki