2003
O Le Faataunuuina o Folafolaga na Iloa Mamao Atu
Novema 2003


O Le Faataunuuina o Folafolaga na Iloa Mamao Atu

O le faatuatua, o le taumafaiga faaleagaga ina ia i ai le faatuatua i folafolaga [o le talalelei] o le a faapea ona faataunuuina i se “taimi i le lumanai” … , o le fua faatatau mautinoa lea o i latou o e talitonu moni.

Ou te le faagaloina lava se aso sili ona vevela i totonu o le vaomatua lanulauava i le itu i sautesasae o Nigeria. Sa ma malaga atu ma lou toalua i se tasi o nofoaga e sili ona mamao o le ma misiona, ina ia mafai ona ia faia ni faatalanoaga mo pepa faataga o le malumalu a nisi o le ekalesia i le itu o Ikot Eyo. O nisi o i latou o loo i ai i lenei itu ua faatoateleina na avea ma ni tagata o le Ekalesia i le itiiti ifo i le lua tausaga. O tagata uma o le Ekalesia na nonofo i le mamao e 3,000 maila mai le malumalu aupito lata ane o Johannesburg, Aferika i Saute. E leai ma se tasi ua faia ni ona faaeega paia.

Ua silafia e nei tagata o le Ekalesia ia aso atofaina o masina taitasi o le a ma o atu ai i lo latou itu, e tusa lava pe ma te leiloaina le taimi tonu ma te taunuu ai; pe mafai foi ona ma telefoni atu, aua e seasea lava maua ni telefoni i lena itu o Aferika i Saute. O le mea lea e potopoto ai nei tagata o le Au Paia i Aferika i le taeao po ma faatalitali ai i le aso atoa pe a alagatatau ai mo le faatalanoaga o o latou pepa faataga o le malumalu. Ina ua ma taunuu atu, na ou maitauina ia i latou o e na faatalitali mai i le aasa o le la ia ni uso se toalua o le Aualofa, na suluina ni ie e matamata tetele ia mamanu, ni palausi papae, ma ni faufautu i luga o ulu o le tu masani lea a Aferika.

I se taimi umi mulimuli ane, ina ua maea uma faatalanoaga, ao ma toe foi atu ma lou toalua i lena auala pefu o le vaomatua, na ma tetei i lo ma vaaia o nei uso e toalua o savavali atu pea. Na ma iloaina sa la savavali mai lo la nuu—i se mamao e 18 maila i le alu ma le toe foi mai—ina ia maua se pepa faataga o le malumalu sa laua silafia o le a leai lava se avanoa la te faaaogaina ai.

Na talitonu nei tagata o le Au Paia i Nigeria i le fautuaga a Peresitene Howard W. Hunter: “O le a fiafia lava le Alii i tagata matutua pe a agavaa—ma tauaveina—se pepa faataga o le malumalu o loo aoga i le taimi nei, e tusa lava pe avea le mamao o se malumalu ma ala e le mafai ai ona faaaogaina loa pe faaaogaina soo lea pepa faataga o le malumalu.”1 Na tauaveina e ia uso a la pepa faataga faapelepele o le malumalu, na afifiina ma le faaeteete i ni solosolo mama. Ou te tauaveina a la faataitaiga o le faatuatua e afifiina ma le faaeteete i lou loto.

O nei uso e toalua o le Aualofa ua osifeagaiga o ni faataitaiga moni o le uiga o le aoaoga a Alema “e uiga i le faatuatua—o le faatuatua e le o le mautinoa lea o mea; o lea, afai ua ia te outou le faatuatua, tou te faamoemoe i mea e le o vaaia, a ua moni ia.”2

O le faatuatua o le mea aupito sili ona patino o le faailoaina atu o le alofa—ma le faamaoni i—lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele e Toatasi, o Iesu Keriso. E faavae i luga o lenei mataupu faavae faapitoa o le talalelei, tatou te faalagolago atu i lo tatou Faaola, ma le iloaina o “Iesu [lava] o le na te taitaiina ma le na te faaatoatoaina le faatuatua.”3

O le loomatua matua o lou aiga o Laura Clark Phelps, o le tagata muamua lea o le aiga o Clark na auai i le Ekalesia. O ia o se tamaitai sa faaalia se faatuatua uigaese i le Alii, sa faapea ona mausali, ma tumau.4

O le talatuu a Laura ua aoao mai ai le tele o mea e uiga i le aoaoga faavae o le faatuatua “o le faalagolago lea i mea ua faamoemoe i ai, o le mautinoa lea o mea e le o vaaia.”5 Sa maua mai lona faamanuiaga faapeteriaka ia Iosefa Samita le matua. Sa fautuaina ai o ia ina ia faatuatua ma o le a maua sona tofi i Siona.“ Sa tauina atu foi ia te ia ina ia ”valaau atu i le Atua i le faatuatua, ma afai o le a e faia lea mea, o le a mafai ona e maua mea uma e manao i ai lou loto.”6

E masani Laura ma lana tane i le Perofeta o Iosefa Samtia. O se tasi aso na tamomoe mai ai le Perofeta ma lona uso o Ailama mai lo latou faatoaga i tua ane o Far West, Misuri, lea na faalafi ai e Laura i laua i tua o ni ie pupuni tetele. E lei leva ae laga mai ni taitai o tagata faatupu vevesi e saili le Perofeta, ae sa ia faafetauia i latou ma le toafilemu.

Na oo ia Laura le fiafia ma le mativa ma puapuaga o uluai tagata o le Ekalesia i lenei tisipenisione. Na atili faateleina ai lona faatuatua ina ua tuliesea mai o ia mai ona fale ma nonofo valavala ai ma lona toalua i nisi taimi. Ona o ia o se faatosaga mataalia, e galue ma fealuai ai o ia i le ao ma le po i soo se ituaiga tau e faigaluega e fesoasoani ai i le tausiga o lona aiga. O lenei naunau e galue malosi ma le fetaiai ma ituaiga tau eseese na matuai vaivai ai lona tino. Na maliu o ia ao talavou lava i le 34 o ona tausaga, ma tuua ai lana tane ma se fanau e toalima. E lei soifua o ia e vaai atu i lana fanau, i fanau a lana fanau, po o ni fanau foi a fanau a lana fanau o loo mulimuli atu ia te ia i le faatuatua. Na te lei maua se aafiaga o le mauaina o faamanuiaga i le faia o ona lava faaeega paia i lenei olaga faaletino, o faamanuiaga ou te talitonu lava na te faapelepeleina.

O le ola faatuatua o Laura e molimau i lenei fuaiupu mai le Eperu: “Na oti i latou nei uma lava o faatuatua, e lei maua mea na folafolaina, a ua iloa ai e i latou a e mamao, na mautinoa foi, ma latou talia ma le fiafia, ma latou tautino mai o tagata ese i latou ma aumau i le lalolagi.”7 Na i ai le faatuatua malosi ia Laura, ma na soifua Laura e tusa ai ma lona faatuatua.

Ou te alofa i le loomatua matua o lou aiga o Laura ma ou te tauaveina ana faataitaiga i lou loto. E faamanatu mai e ia, faapea foi na uso o le Aualofa i Nigeria, ia te au “e mafaia mea uma lava ia [i latou] e [faatuatua].”8

O le Faatuatua o le taumafaiga faaleagaga ina ia i ai le faatuatua i folafolaga [o le talalelei] o le a faapea ona faataunuuina i se “taimi i le lumanai”, ae atonu o le a le mafai ona maua i lenei olaga, o le fua faatatau mautinoa lea o i latou o e talitonu moni. Na faailoa mai e Elder Bruce R. McConkie lenei upu moni i upu nei: “O le faatuatua i lona tulaga atoa ma le mama e manaomia ai se faamaoniga mausali ma se … talitonuga malosi o le a faafofoga mai le [Atua] i a tatou olega ma talia mai a tatou talosaga”9 i Lana lava taimi tatau. O le talitonuina o lena mea, e mafai ai foi ona tatou “tumau i le faatuatua”10 i le asō ma a taeao.

E le afaina po o fea tatou te nonofo ai pe o le a foi o tatou tulaga faaletagata o loo i ai. O aso taitasi e mafai ona faaalia i o tatou olaga amiotonu se faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou vaaia ai tua atu o le loto mafatia o le tagata, faanoanoaga, ma folafolaga e lei faataunuuina. O se tulaga faamamaluina le i ai o se faatuatua e mafai ai ona tatou tulimatai atu i lena aso “e maua ai manuia e le Au Paia.”11

Ao latou savavali ma le faatuatua i tulaga aao uma i lena auala pefu i le vaomatua o Aferika i Saute, atonu sa le mafaufauina e na uso totoa i Nigeria, o le a i ai se aso e faatuina ai se malumalu paia o le Atua i totonu o lo latou lava atunuu. Atonu latou te lei mafaufauina o upu musuia a se isi perofeta a le Atua, o Peresitene Gordon B. Hinckley, o le a aumaia ai faamanuiga folafolaina sa latou faamoemoe i ai ma “iloa mamao atu.” E pau le mea sa latou iloa, ua toefuataiina e le Alii Lana talalelei i nei taimi, ma o se molimau o lena talalelei o loo ola pea i totonu o o latou loto, ma o lena faatuatua na faamalamalamaina ai o latou ala i le olaga. Ona latou usitai lea i le fautuaga a se perofeta ina ia agavaa ma ia tauaveina se pepa faataga o le malumalu o loo aoga pea.

Ma te manatuaina pea ma le alofa ma lou toalua nei uso ma le toatele lava o isi tagata o le Au Paia i Aferika i Saute, i lena aso matagofie ia Aperila 2000, ina ua saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley, “Matou te faailoa atu i lenei konafesi ua matou faamoemoe e fausia se maota o le Alii i Aba, Nigeria.”12 Uso ma Tuagane, ou te molimau atu o nisi taimi o “vavega … e faamaonia … ai le faatuatua.”13 O malumalu i Aferika o ni faatusa matagofie o vavega ua oo mai ona o le faatuatua o le toatele o le Au Paia i nuu laiti ma aai tetele o loo taape i lena konitineta tele.

Ou te matuai faafetai tele ua faapea ona ou vaaia le faatuatua na aumaia ai na paionia e toalua i Aferika i le tele o maila i se faatalanoaga mo pepa faataga o le malumalu. Ou te fiafia i le malumalu o loo faagaoioia nei i Nigeria ona o le a aumaia ai i nei tamaitai, ma o latou aiga, ma le silia i le faitau afe le avanoa e faaaoga ai o latou pepa faataga o le malumalu, e le gata o se faailoga ae o se faatusa o lo latou faatuatua.

O nisi taimi, e faigata ai ia i tatou o tagata soifua ona vaai faalemafaufau i faamanuiaga o o tatou olaga ia e lei oo i le taimi tatau tatou te mauaina ai. Ou te molimau atu, e na o le faatuatua lava e mafai ai ona tatou vaai “mamao atu i ai” faatasi ma faaaliga faaleagaga uma ua fuafuaina e le Atua mo Lana fanau.

E moni lava e pei ona silafia e uso—o e na savalia lena auala pefu i le vaomatua—ou te iloa o loo soifua le Atua. E alofa o ia ia i tatou taitoatasi o loo i atunuu uma ma finagalo ina ia faamanuiaina i tatou taitoatasi. Ou te iloa o lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ona lagolagoina ai i tatou i aso taitasi ao tatou “faia mea uma o loo i ai i lo tatou mana,” i le iloa ma le “mautinoa mausali”14 o na folafolaga atonu tatou te “vaai mamao atu i ai” o le a aumaia ai i se aso ia faamanuiaga uma ua tatou faamoemoe i ai. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga:

  1. “O Tagata Naunau i le Malumalu,” Liahona, Me 1995, 6.

  2. Alema 32:21; faamamafa faaopoopo.

  3. Eperu 12:2.

  4. Tagai i le 1 Korinito 16:13; Iakopo 1:6.

  5. Eperu 11:1.

  6. Morris Calvin Phelps, Life History of Laura Clark, (Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, n.d.), microfilm, 3.

  7. Eperu 11:13.

  8. Mareko 9:23.

  9. A New Witness for the Articles of Faith (1985), 187.

  10. 1 Korinito 16:13.

  11. “Ia Fiafia Tatou,” Viiga, nu. 3.

  12. “O Se Taimi o Amataga Fou,” Liahona, Iulai 2000, 107.

  13. Bible Dictionary, “Faith,” 669.

  14. MFF 123:17.

Lolomi