2003
Alii Talavou—O e Umiaina ia Ki
Novema 2003


Alii Talavou—O e Umiaina ia Ki

Tatou te moomia ia alii talavou ina ia faataunuuina ma le faamaoni o latou valaauga, i le iloaina lea o lo latou aia tatau na faauuina ai ina ia galue i le tofi ua tofiaina i ai.

O loo o’u uuina i lo’u lima se kopi o se tusi lesona a le Aoga Sa e faaulutalaina Leaders of the Scriptures na lolomiina i le 1947. O e na tusiaina o Marion G. Merkley ma Gordon B. Hinckley. Limasefuluono tausaga talu ai! O lenei tusi lesona sa i lo’u fale mo le tele o tausaga ma o se vaega o uunaiga mo lenei lauga.

O se tasi o mea sili ona taua na tupu o le Toefuataiga o le Perisitua Arona lea ia Me 1829. Na faaali atu ai Ioane le Papatiso i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Na faamatalaina e Iosefa: “A o ma tatalo ma valaau atu i le Alii, sa oo ina oo ifo mai le lagi se avefeau i se ao malamalama tele, ma faaee ona lima i luga o i maua, sa ia faauuina i maua ma faapea mai:

“I luga o oulua ou uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faaee atu le Perisitua o Arona, o loo i ai ki o galuega a agelu, ma le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala.”1

O loo faatasi ma i tatou i lenei sauniga a le au perisitua o le konafesi aoao le fiasefulu afe o alii talavou o e o loo umiaina le Perisitua Arona ma o loo auai i korama a tiakono, aoao ma ositaulaga i le lalolagi atoa. O loo taitaia ia korama taitasi e se au peresitene o le korama, e aofia ai se peresitene o loo umiaina ia ki e taitai ai korama taitasi a le perisitua.

O le toatele o i tatou atonu e manatu faapea o nei taitai talavou ua laiti tele i latou e umiaina na tofiga taua. Sei o tatou mafaufau lava i nai faataitaiga o le mea tonu lava e mafai e le autalavou ona fai.

Muamua, o le perofeta o Ieremia:

“Na oo mai ia te au le afioga a Ieova, ua faapea mai,

“Na a’u iloa oe a o lei faia oe e a’u i le manava; na a’u faapaiaina oe a o lei fanau mai oe, na a’u tofia oe e fai ma perofeta i nuu.

“Ona a’u fai atu ai lea, Aue, le Alii e Ieova e! faauta, ou te leiloa ona tautala: aua o a’u o le tamaitiiti.

“Ona fetalai mai ai lea o Ieova ia te au, Aua e te faapea, o a’u o le tamaitiiti: aua o i latou uma ou te auina atu i ai oe, e te alu lava i ai, o mea uma foi ou te fai atu ai ia te oe, e te fai atu ai lava… .

“Ona faaloaloa ai lea e Ieova o lona aao, ua pai mai i lo’u gutu. Ua fetalai mai foi Ieova ia te au, Faauta ua ou tuuina atu a’u upu i lou gutu.”2

Afai e finagalo i ai le Alii, pe le mafai foi ea ona Ia tuuina ni upu i le gutu o se peresitene o le korama a tiakono e 13 tausaga o le “o loo umiaina ki o galuega a agelu”?

O le isi alii talavou, o Timoteo, o se soa faifeautalai i le Aposetolo o Paulo. O tusi mai ia Paulo ia Timoteo o ni saafiafiga ia i le faatuatua ma le molimau a lenei alii e matua talavou lava. Sei ou faitauina atu ni nai faamatalaga mai na tusi:

“O le mea lea … ia toe faamumu le meaalofa mai le Atua, o loo ia te oe lea i le faaee atu o o’u lima… .

“[O Keriso] na faaola mai ia i tatou, ma valaauina i tatou i se valaauga paia.”3

“Talu foi ina o e tamaitiiti ua e iloa le Tusi Paia, e mafaia ona faapoto ai ia te oe.”4

E pei ona sa i ai Timoteo, pe le agavaa foi ea se peresitene o le korama a aoao e 14 tausaga le matua i se “meaalofa a le Atua” pe a faamanuiaina o ia e le epikopo? Pe le o se “valaauga paia” ea le peresitene o le korama a aoao? Pe mafai ea ona “faapotoina” se ositaulaga e 16 tausaga le matua? O loo tuuina mai ia i tatou i tusitusiga paia se ioe mautinoa!

O se tasi o faataitaiga sili o se alii talavou lava sa faia se foai e uiga ese le taua, o ia lea o Mamona. Sei o tatou faitau lava i se vaega o lana tala:

“O lenei foi, o au o Mamona, ou te faia le tusi i mea ua ou vaaia ma faalogoina, ou te ta’ua ai foi o le Tusi a Mamona.

“O ona aso na nana ai e Amarona o ia tusi mo le Atua, na sau ai o ia ia te au (o a’u foi, pe tusa ma le sefulu o o’u tausaga, ma ua amata ona aoaoina a’u i nisi mea i le poto o lo’u nuu) ua faapea mai foi Amarona ia te au: Ou te iloa o oe o le tama mafaufau ma le atamai… .

“Faauta foi, [e i ai se aso] e te ave papatusi a Nifae ia te oe, a o isi tusi, ia e tuu pea i le mea ua i ai nei, ia e togitogi foi i papatusi a Nifae o mea uma ua e vaaia i lenei nuu.”5

“… E ui foi ina ou taulealea, ua ou tino ese, o lea na tofia ai a’u e le nuu o Nifae e fai mo latou taitai, po o le taitai o la latou au.

“[O lenei] ua oo ina sefulu ma le ono o’u tausaga, ona ou taitaiina atu lea le au a sa Nifae.”6

O se faasologa ofoofogia lea o ni mea na tutupu i se olaga talavou! Na amata ona saunia o ia mo lona valaauga faaperofeta i le 10 o tausaga, na maua ai le malamalama i tusitusiga paia anamua. I le tofiaina ai e le nuu o Nifae, sa avea ai o ia ma taitai o au a Sa Nifae i le 16 o tausaga.

Ia Iuni o le tausaga na atoa i ai le 12 o o’u tausaga, sa ou manua ai i se faalavelave na aafia ai se solofanua a o tiliva atu nusipepa i lou nuu i aso ua leva o Randolph, Iuta. Sa tuu a’u i le nofoa faataavale mo le ono masina, seia oo ina ua ou faatoa savali i le Aso Kerisimasi o le tausaga lena. Ou te manatuaina le o atu o sui o le au peresitene a lau korama a tiakono i lou fale e asiasi ia te au—o Dale Rex, Doug McKinnon, ma isi o e sa avea ma taitai e tai 13 tausaga i le au peresitene o le korama a tiakono. Sa foliga mai sa latou malamalama i le latou tiutetauave ia te au o se sui o le latou korama.

Sa ou tutu talu ai nei i le vaega e taunuu i ai atopau i le Malae Vaalele Faavaomalo o le Aai o Sate Leki ae alu atu se tamaitai ia te au ma fesili i lo’u igoa. Sa ou iloaina o ia o se tasi sa ma vasega i le Aoga Maualuga a South Rich i tausaga ua mavae. Ua sui o ia talu mai la’u vaaiga mulimuli ia te ia. Ua outou iloa uma lava le lagona e te oo i ai pe a faia se toe faatasiga a se aoga maualuga. Ua faaopoopo le sinasina o lona lauulu ma ua i ai nai vaega ua maanuminumi. (E mautinoa lava, ou te lei suia.) Sa manino atu lava sa faatalitali o ia mo lana tama faifeautalai o le na taliu mai i se misiona. O se mea na ou ofo ai. A o i ai pea o ia i le aoga, sa siitia atu o ia ma lo latou aiga e le auai i le Ekalesia, i si o matou tamai nuu. O lona igoa o Alice Gomez. Na pei lava lona matua o a’u ma a’u uo. Ou te manatuaina lona agaga faauo ma e faaaloalo tele o ia ae na te lei auai atu lava i se matou sauniga a le Ekalesia.

Sa ou fai atu, “Alice, sei faamatala mai pe na faapefea ona e auai i le Ekalesia. E matuai iloga mai lava nei o oe o se tagata malosi o le Ekalesia ae e te lei auai i ai a o tatou aooga.”

O lana tali na ou lagona ai le tausalaina: “E leai se tasi na fesili mai ia te au!” Auoi! Na matuai misi lava la i le matou korama le vaega lea.

Talu ai nei na oo mai ai se lipoti ia te au, i se korama talavou a le au ositaulaga i Jamaica o e na fuafua e fesoasoani i faifeautalai i le la galuega. O lea na o atu ai lenei korama a alii talavou ma tuitui i faitotoa e taumafai e fai ni fesootaiga mo faifeautalai. E lei pine ae le mafai e faifeautalai ona taulimaina le toatele o tagata na faailoa atu.

Na fuafua se korama a ositaulaga i Kaysville, Iuta, o le a latou le maimauina lava ona leiloa atu se tagata se toatasi o le latou korama. O le a o atu uma lava le korama atoa i le fale o se tagata le toaga ma fai ai le latou lesona o le Aso Sa a o nonofo faataamilo i le moega o le tamaitiiti le toaga. E lei leva ae toe auai mai lena alii talavou i lana korama i le aveina atu lea o le lesona i le Aso Sa i se isi fale.

I le tausaga e 2003, e silia ma le 26,000 uarota ma paranesi i totonu o le Ekalesia, faatasi ai ma le toeitiiti 78,000 korama a tiakono, aoao, ma ositaulaga. E maeu le toatele o lenei autau!

O le sao o korama a le Perisitua Arona e mafai ona faia i le galuega o le faaliliu mai, faatumauina, ma le faatoagaina o isi tagata o a latou korama e maoae.

Afai e mafai e Mamona e 16 tausaga le matua ona avea ma taitai au i se autau toatele, ma afai e mafai e Ieremia a o tamaitiiti ona maua upu e tuuina i lona gutu e le Atua Silisiliese, ma afai e mafai e Timoteo ona atamai e pei ona sa i ai, ona mafai foi lea e alii talavou uma o e o loo faalogo mai i lou leo ona faataunuuina le luitau o tiutetauave a lana korama.

O tiutetauave a korama a le Perisitua Arona e le itiiti ifo le taua nai lo tiutetauave a korama a toeaina po o vaega a faitaulaga sili. Ia manatua, o loo latou umiaina ia “ki o asiasiga a agelu.” Tatou te moomia ia alii talavou ina ia faataunuuina ma le faamaoni o latou valaauga, i le iloaina lea o lo latou aia tatau na faauuina ai ina ia galue i le tofi ua tofiaina i ai.

Ou te molimau atu o nei korama a le Perisitua Arona, o loo latou umia le perisitua paia a le Atua. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:68–69.

  2. Ieremia 1:4–7, 9.

  3. 2 Timoteo 1:6, 9.

  4. 2 Timoteo 3:15.

  5. Tagai Mamona 1:1–2, 4.

  6. Mamona 2:1–2.

Lolomi