2007
Ua ite au te ora nei to‘u Faaora !
Me 2007


Ua ite au te ora nei to‘u Faaora !

No te mea ua pohe to tatou Faaora i Karavari, aita to te pohe e mana i ni‘a ia tatou paatoa.

Hōho’a

Aita i maoro a‘e nei te mataitai ra vau i te tahi mau buka hoho‘a no te utuafare. Haamata ihora vau i te haamana‘o i te tahi mau mea nehenehe a mata‘ita‘i noa ai au i tera hoho‘a e tera hoho‘a no ni‘a i tei herehia e o tei haapu‘ehia i roto i te mau tere o te utuafare, te mau oro‘a fanauraa, te mau haaputuputuraa, te mau oro‘a mahana fanauraa. Mai te taime a patahia ai teie mau hoho‘a, te tahi pae o taua mau melo herehia o te utuafae ua faaru‘e mai ïa i teie nei oraraa. Te feruri nei au i te mau parau a te Fatu, « e ora noa outou i piha‘i iho te tahi e i te tahi na roto i te here, e ia pohe te tahi ra e oto ihoa outou no ratou ra ».1 Te mihi nei au ia ratou tata‘itahi tei faaru‘e mai i te utuafare.

Noa’tu te fifi e te mauiui, ua riro te pohe ei tuhaa faufaa no to tatou oraraa i te tahuti nei. Ua haamata tatou i to tatou tere i ô nei na roto i to tatou faaru‘eraa i to tatou oraraa hou te tahuti nei, e te haereraa mai i te fenua nei. Ua faaite te rohipe o Wordsworth i te parau no te reira tere i roto i ta’na pehepehe faauruhia no te tahuti ore. Ua papa‘i oia :

E au to tatou fanauraa mai te ta‘otoraa e te haamo‘eraa ;

E au te varua tei apee mai ia tatou i te fanauraa ra,

Mai te hoê feti‘a e haere ra i ni‘a

No te parahi i te tahi atu vahi,

Aita i mo‘ehia ia tatou te taatoaraa o to tatou oraraa i mua ra,

Aita atoa tatou i haere tahaa noa mai,

Ua hopoi mai râ tatou i te tahi mau hanahana to te Atua,

To tatou faaearaa mau,

E mea fatata noa mai â te ra‘i a vai tamarii noa ai tatou !2

E tere noa te oraraa i mua. I muri a‘e i te tamarii-rii-raa o te taure‘are‘araa ïa, e te paariraa e tae mai ïa ma te ite-ore-hia. Ia imi e ia feruri hohonu ana‘e tatou i te tumu e te mau fifi o te oraraa, e farerei tatou paatoa i te hoê taime i te uiraa no ni‘a i te roaraa o te oraraa, e no ni‘a i te hoê oraraa mure ore no te taata iho. E u‘ana roa’tu teie mau uiraa i te taime e faaru‘e mai tei herehia ia tatou, e aore râ, ia faaru‘e ana‘e tatou i tei herehia e tatou.

I roto i taua huru taime ra, e feruri hohonu tatou i teie uiraa rahi, tei faahiti-nehenehe-hia e Ioba i tahito ra, tei ui e rave rahi tenetere i mutaa ihora e, « ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? »3

I teie mahana, mai tei matarohia, e pato‘i te reo ti‘aturi ore i te parau na te Atua, e e mea ti‘a i te taata tata‘itahi ia ma‘iti o vai ta’na e faaroo. Teie te parau a Clarence Darrow, te auaha ture e te taata ti‘aturi ore tu‘iroo, « aita e oraraa faufaa rahi, e te mau pohe atoa ra, te tahi noa ïa mo‘eraa ».4 Teie ta Schopenhauer, te philosopho Purutia e te hoê taata mana’ tapitapi, i papa‘i : « te titauraa i te tahuti ore o te titauraa ïa ia vai tamau noa te hoê hape rahi ».5 Ua apitihia’tu i te reira mau parau ta ratou te mau parau a te mau u‘i apî i te taime a faasatauro faahou ai te taata maamaa i te Mesia—i te mea e, te faahuru ê nei ratou i Ta’na mau temeio, te tapitapi nei to ratou mana‘o no ni‘a i To’na ti‘araa Atua, e te pato‘i nei i To’na ti‘a-faahou-raa.

O Robert Blatchford, i roto i ta’na buka, God and My Neighbor, te aro u‘ana nei i te mau ti‘aturiraa Kerisetiano fariihia, mai te Atua, te Mesia, te pure, e te tahuti ore. Ua faaite papû oia e : « te parau nei au e, ua faaite papû vau i te mau mea atoa ta‘u i hinaaro i te faaite papû ma te hope roa e ma te pautuutu, e aita e Kerisetiano, noa’tu to’na rahi e aore râ, to’na maramarama, e nehenehe e pahono i ta‘u mau pato‘iraa e aore râ, e faatapitapi i ta‘u mau pato‘iraa ».6 Ua haati oia ia’na i te hoê paruru ti‘aturi ore. I muri iho, ua tupu mai te hoê mea maere rahi. Inaha, ua haruru to’na patu i ni‘a i te repo. E ua vai taahaa noa oia ma te paruru ore. Ua haamata mărû noa oia i te hoi i roto i te faaroo ta’na i pato‘i e i faaaoaoa. E aha te mea i faatupu i teie tauiraa rahi i ni‘a ia’na ? Ua pohe ta’na vahine. Ma te aau oto, ua haere atu oia i roto i te piha tei reira te vairaa o to’na tino pohe. Ua hi‘o faahou a‘era oia i te mata o ta’na i here roa. Ia haere mai oia i rapae, na o atura i te hoê hoa, « ona, e ere râ ona. Ua taui te mau mea atoa. Te hoê mea te vai noa na i reira na mua a‘e nei, ua afa‘i-ê-hia ïa. E ere faahou oia mai tei matauhia. E aha atu â te nehenehe e haere mai te mea e, e ere te varua ? »

I muri a‘e ra, ua papa‘i oia : « Te pohe e ere ïa te mea ta te tahi mau taata e mana‘o nei. E au ïa mai te haereraa i roto i te tahi atu piha. I roto i te reira piha e ite tatou… i te mau vahine e te mau tane here e te mau tamarii nehenehe tei mo‘e ê ia tatou ».7

No te paruru i te mana‘o tapitapi i te ao nei i teie mahana no ni‘a i to te Mesia hanaha, e imi tatou i te hoê faahororaa, te hoê puna papû, te hoê iteraa papû ite-mata-hia. Ua faahapa Setefano, i roto i te bibilia, i te ino o te pohe maratiri, e ua hi‘o i te ra‘i e oto ihora, « inaha, te ite atura vau i te ra‘i ua vevetehia, e te Tamaiti a te taata i te ti‘araa i te rima atau o te Atua ra ».8

O vai o te ore e nehenehe e faafariuhia na roto i te iteraa papû puai o Paulo i to Korinetia ? Te na ô ra oia e « i pohe te Mesia i ta tatou nei hara, mai tei te parau i papa‘ihia ra ; E i tanuhia hoi oia, e ti‘a-faahou maira i te rui toru, mai tei te parau i papa‘ihia ra : E i itea oia e Kepha, e i te ahuru ma piti ; e », te na reira ra o Paulo, « te hopea ihora, itea atoa ihora ia‘u ».9

I to tatou nei anotau, ua faahiti-atoa-hia teie iteraa papû ma te măta‘u ore na te peropheta Iosepha Semita, a faaite papû ai oia e o Sidney Rigdon : « E i teie nei, i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horo‘ahia no’na ra, o teie hoi te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra ; oia hoi te ora nei oia ! »10

Na teie huru iteraa e paturu. Na teie huru parau mau e tamahanahana. Na teie huru parau papû e arata‘i i te feia e farerei nei i te pe‘ape‘a—mai te vahi pouri haere ti‘a mai i roto i te maramarama.

I te pu‘e tau noela, matahiti 1997, ua farerei au i te hoê utuafare faahiahia roa. Te melo tata‘itahi o te utuafare e iteraa papû aueue ore to ratou no ni‘a i te parau mau e no ni‘a i te te ti‘a-faahou-raa. Te vai ra te metua tane e te metua vahine e e maha tamarii i roto i taua utuafare ra. Te tamarii tata‘itahi—e toru tamaroa e hoê tamahine—ua fanauhia mai ratou i roto i te ma‘i i‘o pau, e e huma ana‘e ratou tata‘itahi. O Mark, 16 matahiti i taua taime ra, ua tapuhia oia i ni‘a i te ivi tua no te tamata e tauturu ia’na ia hahaere maitai. Te tahi atu na tamaroa, Christopher, 13 matahiti, e o Jason, hoê 10 matahiti, ua titauhia ia raua ia reva i Kalifonia i roto i na mahana rii i muri a‘e no te tapu atoa i te ivi tua. Te tamahine hoê roa, o Shanna, e pae to’na matahiti i taua taime ra—e tamarii nehenehe roa. Pauroa tera mau tamarii e mea maramarama ana‘e ratou e te î hoi i te faaroo, e e ite-maitai-hia e, e haapeu rahi to to ratou na metua, o Bill e o Sherry, no ratou tata‘itahi. Ua tau‘a parau rii matou e ua î to‘u piha toro‘a i taua varua ra. Ua horo‘a maua o te papa i te haamaitairaa i na tamaroa o te tapuhia, e i muri iho, ua ani na metua e, e nehenehe anei ta Shanna iti e himene no‘u. Ua faaite mai to’na metua tane e, ua na‘ina‘ihia to’na ouma, e e riro paha oia i te fifi rii, tera râ, ua hinaaro oia e tamata. Ma te apeehia e te hoê pehe haruharu, e na roto i te hoê reo nehenehe e te maramarama—ma te ore e haamo‘e i te hoê nota—ua himene oia no te hoê ananahi oaoa a‘e.

I te hoê mahana nehenehe ta‘u i moemoea

I roto i te hoê ao ta‘u e hinaaro ia ite,

Te vai ra hoê vahi nehenehe roa i hitihia e te mahana

E ua anaana te reira i roto i te ra‘i no‘u.

I teie po‘ipo‘i to‘eto‘e nehenehe,

Ahani e ti‘ahia to‘u hinaaro,

I reira tera mahana nehenehe ta‘u i moemoea

E tae mai ai i ô nei e i teie nei.11

Ua itehia te horuhoru i ni‘a i to matou mata i te hoperaa ta’na himene. Na te varua o teie tere i haamau i te faito o ta‘u pu‘e tau Noela i taua matahiti ra.

Ua tamau noa vau i te farerei i taua utuafare ra, e ia tae‘ahia te matahiti o te matahiapo, o Mark, i te 19, ua ravehia te mau mea atoa ia ti‘a ia’na ia tavini i te hoê misioni taa‘e i te pû faatereraa o te Ekalesia. I te pae hopea, ua tavini atoa te tahi atu na tamaroa e piti i te hoê misioni mai te reira te huru.

Fatata hoê matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua pohe o Christopher, 22 matahiti to’na i taua taime ra, na roto i te hoê ma‘i tei tupu atoa i ni‘a i te mau tamarii tata‘itahi. E i te ava‘e Setepa i ma‘iri a‘e nei, ua faaitehia mai ia‘u e, ua pohe o Shanna iti, 14 matahiti to’na i teie nei. I roto i te oro‘a hunaraa, e rave rahi mau parau faateniteni tei parauhia no ni‘a ia Shanna. Ma te turu‘i i ni‘a i te pa‘epa‘e, Mark raua o Jason, na taea‘e e ora nei, ua faaite raua i te tahi mau mea oto tei tupu i ni‘a i te utuafare. Ua himene apipiti te mama o Shanna i te hoê himene nehenehe roa. Ua horo‘a mai te papa e te papa ruau o Shanna i te tahi a‘oraa oto. Noa’tu e ua oto roa to ratou aau, ua faaite papû raua tata‘itahi i te hoê iteraa papû puai e te hohonu no ni‘a i te vai-mau-raa o te ti‘a-faahou-raa, e o te ti‘araa o te parau e, te ora noa nei o Shanna, na reira atoa to’na taea‘e o Christopher, e te ti‘a’i nei raua toopiti i te hoê amuitahiraa hanahana e to raua utuafare here.

Ia tae mai i to‘u taime no te paraparau, ua faati‘a faahou vau i taua tere to te utuafare i roto i to‘u piha toro‘a, fatata e iva matahiti na mua’tu, e ua parau vau no ni‘a i te himene nehenehe roa ta Shanna i himene i taua taime ra. Ua faaoti au na roto i teie mana‘o, « no te mea ua pohe to tatou Faaora i Karavari, aita to te pohe e mana i ni‘a ia tatou paatoa. Te ora nei o Shanna, ma te taatoa e te maitai hoi, e no’na, tera mahana nehenehe ta’na i himene ra i te hoê pu‘e tau noela taae, matahiti 1997, te mahana ta’na i moemoea na, ua tae mai ïa i teie nei ».

E au mau taea‘e e au mau tuahine, e ata tatou, e ta‘i tatou, e rave tatou i te ohipa, e ha‘uti tatou, e here tatou, e ora tatou. E i muri iho e pohe tatou. Te pohe ta tatou ïa faturaa ai‘a paatoa. E na te reira uputa te taatoaraa i te haere. E ani mai te pohe i tei ruhiruhia, tei teimaha e tei ati. E haere oia i roto i te feia apî i roto i to ratou apîraa e te tia‘iraa i to ratou oraraa a muri a‘e. Aita te tamarii aruaru i faaatea-ê-hia i te pohe. Ia au i te mau parau a te aposetolo Paulo, « e mai te taata nei hoi ua haapa‘ohia ia hoê a‘e poheraa ».12

E vai pohe noa tatou ahiri e aita hoê Taata e Ta’na misioni, oia hoi o Iesu no Nazareta. Fanauhia i roto i te fare vairaa animala, tuuhia i roto i te phatene, ua faatupu To’na fanauraa i te faaiteraa faauruhia a te mau peropheta e rave rahi. Ua haapiihia oia mai ni‘a mai. Ua horo‘a Oia i te ora, te maramarama e te e‘a. E naho‘a rahi tei pee Ia’na. Ua haamori te mau tamarii Ia’na. Ua pato‘i te feia aau teitei Ia’na. Ua parau parabole Oia. Ua haapii Oia na roto i te hi‘oraa. Ua ora Oia i te hoê oraraa maitai roa.

Noa’tu e, ua haere mai te Arii o te mau arii e te Fatu o te mau fatu, ua farii vetahi Ia’na mai te fariiraa i te hoê enemi, te hoê taata haavare. I reira, ua faainainahia Oia e ta vetahi e parau nei e, e tamataraa. Ua faaroohia te parau ra e, « Faasatauro ia’na, Faasatauro ia’na »13 I reira hoi te haamataraa o te ta‘umaraa i ni‘a i te aivi no Kalavari.

Ua faainainahia Oia, ua hamani- ino-hia, ua faaooohia, e ua patitihia i te naero i ni‘a i te hoê satauro, i rotopu i te mau reo i te piiraa e, « e pou mai hoi te Mesia, te Arii o Iseraela mai te satauro mai i teie nei, ia hi‘o atu tatou a faaroo atu ai ».14 « Ua faaora Oia ia vetahi ê ; ona iho eita ta’na e nehenehe e faaora ».15 Teie Ta’na pahonoraa : « E te Metua, faaore i ta ratou hapa, aita hoi ratou i ite i te mea ta ratou e rave nei ».16 « Te tuu atu nei au i ta‘u varua i roto i to oe rima, e oti ta’na ra parau, pohe ihora ».17 Ua tuuhia To’na tino na te mau rima aroha i roto i te menema i paohia i roto i te mato.

I te mahana matamua o te hepetoma i te po‘ipo‘i roa, ua haere atu o Maria Magedalena e o Maria, te metua vahine o Iakoba, e te tahi atu mau taata, i te menema ra. Ma te maere rahi, aita te tino o to ratou Fatu i reira faahou. Te papa‘i ra o Luka e, e piti na taata, ahuhia i te ahu teatea, tei ti‘a mai i piha‘i iho ia raua e na ô maira : « eaha outou i imi ai i tei ora i te vairaa o te pohe ? Aore oia i ô nei, ua ti‘a ïa i ni‘a ».18

I te hepetoma i muri nei, e faanahanaha te ao Kerisetiano i te ohipa faufaa roa a‘e i roto i te aamu i papa‘ihia. Tera parau ohie roa e, « aore oia i ô nei, ua ti‘a ïa i ni‘a », o te parau haapapûraa matamua ïa no te ti‘a-faahou-raa o to tatou Fatu e te Faaora o Iesu Mesia. Na te menema taata ore i taua po‘ipo‘i pata ra i horo‘a mai i te haapapûraa hau, te hoê pahonoraa papû i te uiraa a Ioba e, « ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? »19

Ia outou paatoa na tei pohe o tei herehia e outou, e pahono atu matou i te uiraa a Ioba : Ia pohe te taata nei, e ora faahou oia. Ua ite tatou, i te mea e, tei ia tatou nei te maramarama o te parau mau i heheuhia mai. « Tei ia‘u te ti‘a faahouraa e te ora », te na reira maira te Fatu. « O te faaroo mai ia‘u ra, pohe noâ oia e ora â ïa : E te taata ora atoa nei e faaroo ia‘u ra, e ore roa’tu ïa e pohe ».20

Na roto i te roimata e te ati, na roto i te măta‘u e te oto, na roto i te aau oto e te vai otare-noa-raa no te mo‘eraa tei herehia, te vai ra te haapapûraa e, e mea mure ore te ora. To tatou Fatu e te Faaora iho te faaite ora e, e mea mure ore te ora.

Ma to‘u aau atoa e to‘u varua, te faateitei nei au i to‘u reo no te faaite papû i roto i to‘u ti‘araa ei ite taae e te parau nei au e, te ora nei te Atua. O Iesu Ta’na Tamaiti, te Fanau Tahi a te Metua i te tino nei. Oia to tatou Taraehara. Oia to tatou arai i mua i te Metua. Oia o tei pohe i ni‘a i te satauro ei taraehara no ta tatou mau hara. Ua riro Oia ei oho matamua no te ti‘a-faahou-raa. E no te mea ua pohe Oia, e ora faahou te mau taata atoa. Aue te oaoa ia faaroo i teie parau, « ua ite au e, te ora nei ta‘u Faaora ! »21 E mata na i te imi i te rave‘a ia ite to te ao atoa i te reira e ia haapa‘o i te reira ite, ta‘u ïa pure haehaa, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, te Fatu e te Faaora. Amene.

Te mau nota

  1. PH&PF 42:45.

  2. William Wordsworth, « Ode : Intimations of Immortality from Recollections of Early Childhood », i roto i The Oxford Book of English Verse : 1250–1900, nene‘iraa a Arthur Quiller-Couch (1939), 628.

  3. Ioba 14:14.

  4. The Story of My Life (1932), pene 47, paratarafa 34.

  5. Arthur Schopenhauer, i roto i The Home Book of Quotations, ma‘itihia e Burton Stevenson (1934), 969.

  6. God and My Neighbor (1914).

  7. A hi‘o More Things in Heaven and Earth : Adventures in Quest of a Soul (1925), 11.

  8. Te ohipa 7:56.

  9. 1 Korinetia 15:3–8.

  10. PH&PF 76:22.

  11. « The Beautiful Day », mai roto mai i te hoho‘a video Scrooge (1970), te rohipehe e te rohiparau na Leslie Bricusse.

  12. Hebera 9:27.

  13. Luka 23:21.

  14. Mareko 15:32.

  15. Mareko 15:31.

  16. Luka 23:34.

  17. Luka 23:46.

  18. Luka 24:5–6.

  19. Ioba 14:14.

  20. Ioane 11:25, 26.

  21. « Ua ite au te Ora nei To‘u nei Fatu », Te mau Himene no. 69 ; a hi‘o atoa Ioba 19:25.

Nene’i