2007
« Mama, e keretetiano anei tatou ? »
Me 2007


« Mama, e keretetiano anei tatou ? »

E keretetiano itoito vau o tei fana‘o i te mau ite rarahi e i te mau haamaitairaa o te « evanelia a te Mesia », mai to‘u â faafariu-raa-hia mai i roto i te Ekalesia tei faati‘a-faahou-hia.

Hōho’a

Te faahanahana nei te mau keretetiano i te oraraa e te misioni a Iesu Mesia, te Tamaiti Hoê roa a te Atua te Metua Mure ore. E itehia i roto i te mau haapa‘oraa keretetiano o te ao atoa nei rave rau mau parau haapiiraa. I to Cortnee 14 matahiti, tamahine na te peresideni misioni haereraa i te hoê fare haapiiraa tuarua, ua ui mai to’na mau hoa haapiiraa ia’na e, e keretetiano anei oia. Ua faaoo maira ratou i ta’na pahono no to’na parauraa e, e Momoni oia, ei haapotoraa no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. I to’na ho‘i-raa’tu i te fare ui atura oia i to’na mama, « mama, e keretetiano anei tatou ? »

Ua paari mai au i roto i to‘u utuafare, e ua ora matou ei mau melo itoito no te tahi atu faaroo keretetiano. Ua bapetizohia vau ei melo no taua ekalesia ra i muri mai i to‘u fanau-raa-hia. Te haere ra to‘u utuafare i te pureraa i te mau hepetoma atoa. E rave rahi matahiti ta to‘u mau taea‘e e o vau nei tautururaa i te orometua tei faatere i te pureraa i te Sabati. Ua haapiihia vau i te faufaa no te pureraa utuafare a pure amui ai matou i te mau mahana atoa. Ua mana‘o vau e, ia tae i te hoê mahana e riro atoa vau ei orometua rave tamau i roto i ta‘u ekalesia. Aita roa e mana‘o no te hoê uiraa i roto i to matou feruriraa e, e nehenehe matou e faaau ia matou iho ei mau keretetiano itoito.

I to‘u haereraa ei piahi i te fare haapiiraa tuatoru, ua mataro vau i te mau melo e i te mau haapiiraa no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, te hoê haapa‘oraa keretetiano faatumuhia i ni‘a i te Faaora. Haamata ihora vau i te haapii no ni‘a i te parau haapiiraa no te faaho‘i-faahou-raa mai o te evanelai a Iesu Mesia i teie mau mahana hopea nei. Ua haapii mai au i te mau parau mau o ta‘u i ore na i ite na mua a‘e e o tei taui i to‘u oraraa e e mea nahea vau ia hi‘o i te evanelia. I muri mai rave rahi mau tai‘oraa, mau pure e te faaroo, ua maiti au i te tauahi puai i te mau parau mau tei faaho‘i-faahou-hia mai e itehia i roto noa i Ta’na Ekalesia.

Te parau mau matamua o ta‘u i haapii, o te naturaraa ïa o te Atuaraa. Te parau haapiiraa mau a te keretetiano oia ïa e toru taata taa ê mau i roto i te Atuaraa e itehia i roto i te tau no te Bibilia. Ua faaite papû mai te Atua no Iesu, Ta’na Tamaiti Hoê roa, rave rahi mau taime. Ua paraparau mai Oia i te bapetizoraa o Iesu : « Ta‘u Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia’na ».1 Ua faaite papû atoa Iesu Iho no te Atua, To’na Metua a parau ai Oia e, « teie ho‘i te ora mure ore ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai ».2 I muri mai i te pohe o Iesu e i To’na ti‘a-faahou-raa, ua haapii tatou no ni‘a ia Setephano « î a‘era râ oia i te Varua Maitai, e hi‘o tamau maite atura i ni‘a i te ra‘i, e ite atura i te hanahana o te Atua, e ia Iesu i te ti‘a-maite-raa i te rima atau o te Atua ra ».3 Aue ïa iteraa papû no te Atuaraa tei faaitehia e taua pîpî na Iesu ra.

Te iteraa no te Atua e To’na taa-è-raa i te tino e i Ta’na Tamaiti e i te Varua Maitai ua mo‘e ïa i muri mai i te pohe o te Mesia e o Ta’na mau aposetolo. Ua faahuru-ê-hia i roto i te apooraa epikopo o Nicene 325 matahiti i muri mai i te poheraa o Iesu e i te apooraa no Constantinople, e ua tupu te mau taa-ore-raa e te mau parau haapiiraa no ni‘a i te Atuaraa, i to te taata faaite-hua-raa e, maoti râ e toru taata taa ê, e toru noa taata i roto i te hoê Atua e aore râ, te Toru-Tahi. Mai ta te hoê taata faatupu faahou porotetani keretetiano ‘aroraa i teie mau ti‘aturiraa a te taata, oia’toa vau nei. Te haapiiraa no ni‘a i te Toru-Tahi o tei haapiihia ia‘u i to‘u apîraa, aita roa ïa vau i papû noa‘e i te reira.

Area râ, i to‘u faaŏ-raa-hia i roto i te mau parau mau hanahana no te orama matamua, tei roaa i te peropheta Iosepha Semita, ua riro ïa ei iteraa tei faaara ia‘u nei e tae roa’tu i te maramaramaraa i te parau mau no ni‘a i te naturaa o te Atua te Metua Mure Ore e o Ta’na Tamaiti Hoê roa. Ua faaite Iosepha e : « Ua ite atura vau e piti taata ; to raua teatea e te hanahana a ti‘a noa’i raua i ni‘a a‘e ia‘u i roto i te reva ra. Ua parau maira te hoê o raua ia‘u, ma te faaatoro atu i to’na rima i ni‘a i te tahi—O Ta‘u Tamaiti Here Teie, A faaroo Ia’na ! »4 Na teie orama hanahana i faaho‘i faahou mai i te ao nei teie iteraa faahiahia e te nehenehe area râ, ohie, no ni‘a i te Atua e i Ta’na Tamaiti, o tei tuvaru i reira iho te mau haapiiraa o ta‘u i haapii mai no ni‘a i te Toru-Tahi.

Ua ite au e ua mono te mau heheuraa no te ra‘i mai i te mau hape rarahi tei faatupuhia e te taata nei no te mau parau haapiiraa no ni‘a i te Atuaraa. Ua ite au e o te Atua to tatou Metua i te Ao ra. E Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia, o to‘u ïa Faaora. Ua faaite papû te Varua Maitai no te Metua e no te Tamaiti. Te faaite nei au i to‘u nei aau mehara i te Atua no te faaiteraa mai i te Fatu Iesu Mesia i te taata nei i teie mau mahana hopea nei. Te ora nei te Faaora ; Ua itehia Oia ; Ua paraparau mai Oia ; Te arata‘i nei Oia i te ohipa o Ta’na Ekalesia na roto i te mau aposetolo e te mau peropheta o teie nei mahana. Aue ïa parau mau maitai roa e o Ta’na i haapii ei Tia‘i Mamoe Maitai o te tia‘i papû nei i Ta’na mau mamoe.

Te piti o te parau mau tei faaho‘i-faahou-hia mai o ta‘u i haapii mai ei melo imi no teie Ekalesia, o te huru mau ïa o te papa‘iraa mo‘a e te heheuraa tei horo‘a-faahou-hia mai. Ua ite te pereopheta Isaia i te hoê orama no ni‘a i te hoê buka o ta’na i poro haere e ei tuhaa no te « hoê raveraa umerehia e te maerehia ».5 Te faaite papû nei au e, ua riro te Buka a Moromona : ei hoê atu â faaiteraa no Iesu Mesia. E mau papaa parau mo‘a tei papa‘ihia e te mau peropheta a te Atua no te faaitoito i te mau taata atoa ia haere mai i te Mesia, e e tauturu te reira i te heheuraa i te evanelia a Iesu Mesia i roto i to’na îraa’toa. Ua faaite te Buka a Moromona no te mau peropheta e te tahi atu â mau melo faaroo o te Ekalesia o tei rave i ni‘a ia ratou iho te i‘oa o te Mesia, hou te fanauraa o te Faaora.6 Ua faaite atoa teie nei buka i te mau haapiiraa a te Mesia tei ti‘a-faahou i te mea e ti‘a ia ratou ia rave ia roaa te hau i roto i teie oraraa e i te ora mure ore i roto i te ao e tae mai. Eaha’tu â te ti‘a i te keretetiano ia rave maori râ, te imiraa i te rave i To’na i‘oa i ni‘a iho ia ratou iho e i te pee i Ta’na a‘o ia riro mai Ia’na ra te huru ?

Ua parau te peresideni Gordon B. Hinckley e, « aita roa vau i ite i te tumu i ore ai te keretetiano o te ao nei e farii i teie buka ».7 Ua tai‘o vau no te taime matamua i te Buka a Moromona i te piti ahuru ma hoêraa o to‘u matahiti. I reira to‘u uiraa i te Atua e parau mau anei. E ua faaitehia ia‘u te parau mau no te reira na roto i te mana no te tamahanahanaraa a te Varua Maitai.8 Ua ite au e, ua riro te Buka a Moromona ei faaite-raa-piti no Iesu Mesia. Ua amui atu vau i to‘u iteraa papû e te mau peropheta o teie buka mo‘a no te faaite e « te paraparau nei tatou i te Mesia, e te oaoa nei tatou i te Mesia, e te a‘o nei tatou i te parau a te Mesia, e te tohu nei ho‘i tatou i te Mesia ».9 Te oaoa hohonu nei au no te mau parau tata‘itahi o Ta’na i parau mai, e no te mau parau tata‘itahi atoa o Ta’na e horo‘a tamau mai no te faararirari i to tatou po‘iha i te pape ora.

Te tahi atoa parau mau no te evanelia o ta‘u i ite oia ïa te faaho‘i-faahou-raa-hia mai te mana no te autahu‘araa e aore râ, te puai no te ohiparaa na roto i te i‘oa o te Atua. Te mau peropheta e te mau aposetolo o te matamua ra mai ia Eliaha, Ioane Bapetizo, Petero, Iakobo e Ioane, o tei tonohia mai e te Atua e te Mesia i to tatou nei mau mahana no te faaho‘i mai i te autahu‘araa mo‘a o te Atua. E nehenehe i te feia e mau nei i te autahu‘araa i roto i teie Ekalesia ia papa‘i i to ratou reni autahu‘araa e tae roa’tu ia Iesu Mesia. Te mau nei te mau tane i teie nei te mau taviri no te faati‘a i te Ekalesia ia nehenehe tatou ia ho‘i i te Mesia ra e ia rave i Ta’na mau oro‘a mure ore no te ora.10 Te faaite papû nei au e, teie te Ekalesia a Iesu Mesia—te ekalesia hoê roa tei haamanahia apitihia mai e te mana no te autahu‘araa no te faaohipa i te mau taviri no te ora na roto i te mau oro‘a mo‘a.

Ua ui atu Cortnee, « mama, e keretetiano anei tatou ? » Ei melo no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, e keretetiano outou e o vau atoa nei. E keretetiano itoito vau o tei fana‘o i te mau ite rarahi e i te mau haamaitairaa o te « evanelia a te Mesia »11 mai to‘u â faafariu-raa-hia mai i roto i te Ekalesia tei faati‘a faahouhia. Na teie mau parau mau i horo‘a i teie Ekalesia te îraa no te evanelia a Iesu Mesia. Mai te tahi atu mau melo no te Ekalesia, te faaite papû nei ia‘u te natura mau o te Atuaraa, e ua roaa ia‘u te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a e te heheuraa, e te fana‘o nei au i te mau haamaitairaa. E parau mau e Cortnee, e mau keretetiano mau tatou, e te faaite papû nei au i teie mau parau mau. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. Mataio 3:17.

  2. Ioane 17:3.

  3. Te Ohipa 7:55–56

  4. Aamu—Iosepha Semita 1:17.

  5. Hi‘o Isaia 29:14 ; hi‘o atoa te mau irava 11–12, 18.

  6. Hi‘o Alama 46:14–16.

  7. « The Marvelous Foundation of Our Faith », Liahona, Novema 2002, 81.

  8. Hi‘o Moroni 10:4–5.

  9. 2 Nephi 25:26

  10. Hi‘o PF&PF 2 ; 13 ; 110 ; 112:32.

  11. 2 Nephi 31:2 ; hi‘o atoa 3 Nephi 11:31–36.

Nene’i