2007
O vai na te Atua ?
Me 2007


O vai na te Atua ?

Mai te mea e faaea noa outou i ni‘a i te pae o te reni o te Fatu, eita roa te enemi e tae mai i reira no te faahema ia outou.

Hōho’a

E to‘u mau taea‘e e mau tuahine here. Te mauruuru nei au i te mea e, te ora nei tatou i te hoê mahana a hahaere ai te mau aposetolo e te mau peropheta i te fenua nei ma te horo‘a i te faaururaa e i te arata‘iraa ia tatou nei. Te faaite papû nei au e e peropheta mau o te peresideni Hinckley na te Atua—mai ia Mose, ia Aberahama e te tahi atu mau peropheta mai te haamataraa mai â o te ao nei. Te oaoa nei au no ta’na mau a‘o i teie nei po‘ipo‘i e ia faaroo faahou ia’na i te opaniraa o teie nei amuiraa.

I teie mahana e paraparau atu vau i te feia apî tamaroa e i te feia apî tamahine no te Ekalesia, e i to ratou mau metua e i te mau taata faatere no te feia apî. E paraparau atoa vau i te feia apî paari maitai—tei farii i te mau taleni faahiahia e i te mau ite e i te mau paari no te taviniraa i roto i te basileia.

Teie te parau a te peresideni Hinckley no teie nei u‘i : « Aita a‘e nei e anotau mai tei teie nei. Aue ïa tau i roto i te aamu ora o te ao nei ! Aita i itehia i mua a‘e nei te hoê u‘i no te feia apî…. E parau mau roa, « te hoê u‘i ma‘itihia » (Way to Be ! [2002], 3).

O outou, te feia apî no Ziona, e ohipa rahi ta outou no te rave—e ua horo‘ahia te taato‘araa o te mau taleni, te mau rave‘a, noa’tu i hea outou e ora‘i, no te rave i te mea o ta to outou Metua i te Ao ra e hinaaro ia outou i te rave. Te pure nei au ia riro ta‘u mau parau i teie avatea i te tauturu ia outou i roto i teie titauraa.

I te ava‘e fepuare 1852, ua bapetizohia te hoê tamahine apî o Hannah Last Cornaby i Yarmouth i te fenua Peretane. Aita teie oro‘a i homumu noa e i faaturahia e te mau taata teie râ o ta’na i faati‘a : « Ua haaatihia te fare e te mau taata iino, e ua haere atu matou na roto i teie naho‘a…. Hou râ matou i tae atu ai i te hiti o te pape, tei ni‘a mai nei te mau taata ia matou ; e ua bapetizo ta‘u tane ia‘u i rotopu i te mau pehiraa ofa‘i ma te tutuŏ… e, noa’tu e ua pehihia matou i te ofa‘i me‘ume‘u mai te hiona paari ra te huru, aita noa‘e râ te hoê i tano mai ia matou, e ua ho‘i atu matou i te fare ma te pepe ore, e ma te haamauruuru i te Atua no teie semeio faaoraraa » (Hannah Cornaby, Autobiography and Poems [1881], 24–25).

E ere atoa to’na oraraa i muri mai i te mea ohie. Tau matahiti i muri mai, teie te mau parau o ta’na i papa‘i :

O vai na te Atua ? O vai na ?

Teie nei faaite mai.

Ui atura matou ma te feaa :

O vai na te Atua ?

(“Who’s on the Lord’s Side ?” Hymns, no. 260)

Noa’tu e mau parau teie no te hoê himene aita râ e himene pinepine-noa-hia nei, ua riro râ te reira ei himene au-roa-hia e a‘u no te mau fafauraa o te parau mau e o te parau-ti‘a. Inaha, o te hoê uiraa teie e ti‘a ia vai i roto i te feruriraa o te feia apî tamaroa e tamahine tata‘itahi o te ao atoa nei : « O vai na te Atua ? » E teie ïa ta tatou pahonoraa, « O va‘u ïa ! »

E uiraa teie i vai i roto i te feruriraa o Nephi i to te Fatu, na roto i to’na metua tane o Lehi, faaueraa ia’na e to’na mau taea‘e paari ia ho‘i i Ierusalema no te tii i te mau papaa parau. I to Lamana e i to Lemuela mutamutaraa, teie te uiraa i tae mai ia Nephi, « o vai na te Atua ? ». E ua pahono oia e, « o va‘u ïa ! » e teie tei papa‘ihia : « E haere atu vau, e rave ho‘i i te mau mea ta te Fatu i faaue maira, ua ite ho‘i au e, e ore te Fatu e tuu mai i te hoê faaue i te mau tamarii a te taata maori râ, e faaineine oia i te hoê rave‘a no ratou, e tia’i ia ratou i te rave i te mea ta’na i faaue mai ia ratou ra » (1 Nephi 3:7).

Oia’toa ia Davida o te Faufaa Tahito. A haamana‘o na e mea nahea, teie tia‘i mamoe apî roa, tei haere e hi‘o i to’na mau taea‘e i te tama‘i. I to’na taeraa i reira ua faaroo i te pii a te aito rahi o te Philiseti o Golia i te mau tane o Iseraela—ma te ani ia ratou i te tama‘i. E ua ri‘ari‘a te mau faehau o Iseraela ia haere e ‘aro i te aito. Ta ratou pahono no teie nei uiraa e « O vai na te Atua ? » eita ïa i te « O vau nei ! » area râ, « O vau anei ? »

Aita râ te tamaiti ra o Davida. Ua rave i te mau ofafa‘i rii e te hoê farii na te tia‘i mamoe, tapiri atura i te aito ma te parau e : « Te haere maira oe ia‘u nei, ma te ‘o‘e, e te mahae, e te paruru ; te haere atu nei râ vau ia oe, ma te i‘oa o te Atua saboata… ».

« Na Iehova oe e tuu mai i ta‘u rima ; … ia ite to te ao atoa nei e, e Atua to Iseraela » (1 Samuela 17:45–46). I reira iho, aita Davida i haere ma te mamahu noa ua horo eta‘eta’tura e farerei i te aito. E no to’na faaroo i te Atua, ua mărûa Golia e ua paruruhia Iseraela.

E to‘u mau taea‘e e tuahine apî e, i te mau vahi atoa o ta‘u i tere, e farerei au i te feia apî faahiahia mai ia outou na o te faaruru tamau nei i te mau mahana atoa te mau Golia o te mau faahemaraa o te faaofati nei ia tatou i ta tatou mau fafauraa e i ta tatou mau ture teitei o tei horo‘ahia mai e te Fatu na tatou. E riro atoa teie i te faufaa-roa’tu â ia haaatihia outou i te mau mahana atoa e te haaviiviiraa, e te peu viivii a te sotiare, te mau peu tai‘ata, te hoho‘a faufau e te tahi mau materia tiore a te ve‘a, oia’toa te afata teata e te Itenati, e te mau raau ta‘ero e rave rahi e te ‘ava. Ei faaohieraa, aita roa te hoê mahana e mairi e aita tatou e uihia e, « o vai na te Atua ? » E piti a‘u na mana‘o tauturu no te faaineine i ta outou pahonoraa i teie uiraa.

A tahi, eiaha roa ia mo‘ehia ia outou e o vaira outou. Te parau mau ohie tei roto ïa i te buka himene a te mau tamarii o ta tatou i haapii i roto i te paraimere : « E tamarii au na te Atua ra » (Himene no. 185). E aita to tatou Metua i te Ao ra tei î i te paari i tono mai ia tatou i ô nei e ia faaru‘e noa ia tatou. Ua horo‘a mai râ Oia i te mau arata‘i taa‘e no te tauturu ia tatou ia rave faaoti i te mea o Ta’na i titau mai ia tatou. Ua horo‘a mai Oia i te mau utuafare no te tauturu, no te here e no te haapii. Ua horo‘a mai Oia i te mau peropheta no te arata‘i ia tatou. Ua horo‘a mai Oia, na roto i te Peresideniraa Matamua, te mau ture teitei i roto i te buka iti No te puai o te feia apî e teie nei fafauraa : « Te fafau atu nei matou e, mai te mea e haapa‘o outou i teie nei mau ture teitei e ia ora na roto i te haapa‘oraa i te mau parau mau i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e nehenehe ïa outou e rave faaoti i te ohipa o to outou oraraa ma te paari e ma te aravihi e ia faaruru i te mau tamataraa na roto i te itoito rahi. E nehenehe outou e farii i te tauturu a te Varua Maitai » ([2001], 2–3).

Te vaira ia‘u nei ta‘u buka iti—i te mau taime atoa ! Te faaitoito atu nei au ia outou ia na reira atoa. I reira, a tia‘i noa’i outou i te hoê pereoo utaraa e mai te mea e taimehia outou, a rave mai e a tai‘o, a tai‘o i te reira e a haafafau faahou i te haapa‘o i taua mau ture teitei ra. Te fafau atu nei au ia outou e, a na reira a’i outou, e pee mai ia outou te oaoa, te hau e te hoê mau iteraa hohonu no te itoito e no to outou iho faufaa.

Ia faaohipa outou i to outou ti‘amâraa, a haamana‘o, e ere o outou ana‘e ra. Ei faahauraa i te hoê Metua i te Ao maitai e te paari, te vai atura â te feia o te pure nei no outou ia ma‘iti maitai. Ei feia apî, ia haere au i te pô no te faahoaraa e aore râ, na muri i te mau hoa, e ia ho‘i mai au e haere au e farerei i to‘u na metua. Mai tei matarohia e au, e patoto vau i to raua opani, iriti atu ma te parau e, « ua ho‘i mai vau i te fare », e haere atu ai e ta‘oto. I te hoê pô ua ho‘i mai au na te hoê faahoaraa, e ua patoto vau mai tei matarohia e ua iriti i te opani. A na reira a’i au, ua mărûa mai te mori i ni‘a i to‘u mama here te tuturi ra i roto i te pure. Ia ite atu vau ia’na, ua papû roa ia‘u e te pure ra oia no‘u. Aita roa teie iteraa e mo‘ehia ia‘u. E ia haamana‘o a‘e au i to‘u mama ia pure no‘u, e faaitoito te reira ia‘u i teie mahana e na te reira e faahaamana‘o ia‘u e, o vai ra vau e e ere vau ana‘e.

Te piti o to‘u nei mana‘o tauturu : A haapii i te hi‘opo‘a i to outou mau mana‘o. Ei tuhaa no te opuaraa no te oaoa o ta to tatou Metua i te Ao ra i horo‘a ia tatou oia ïa ua tonohia mai tatou ia tamatahia. No reira, e vai noa mai â te mau faahemaraa. Ta tatou ohipa ei feia mo‘a o te haapa‘oraa ïa i te mau faaueraa a te Atua, noa’tu te mau tamataraa o ta Satane e huri i ni‘a i to tatou e‘a. I roto i to‘u oraraa, ua iteahia ia‘u e, e mea ohie te raveraa ia nehenehe ana‘e tatou e hi‘opo‘a i to tatou mau mana‘o—no te tamau aauraa ihoa ra tatou i te pehe, te mau papa‘iraa mo‘a e te mau poema maitai ei mono i te mau mana‘o iino e tae mai i roto i to tatou feruriraa.

Ua a‘o mai te peresideni Boyd K. Packer ia tatou ia tamau aau i te hoê himene ia tae ana‘e mai te hoê mana‘o ti‘a ore i to tatou feruriraa, e nehenehe ïa tatou e mono i te reira na te hoê himene. Na roto i te faaohiparaa i teie nei haapiiraa, ua faaite mai to‘u hoa i te hoê iteraa e : « I te hoê mahana, ua vaiiho atu vau i ta‘u piha ohipa no te haere e tamaa. Ua mahemo e piti ana‘iraa fare, i to‘u ïa iteraa e, te hamu nei au ‘i ta‘u himene’ : ‘E Tamarii au na te Atua ra’. A haamana‘o ai au e e mea nahea teie mana‘o i te taeraa mai a haere noa’i au, mana‘o ihora vau e e haere au i te tahi pae o te puromu na roto mai i ta‘u piha ohipa, ua hemo mai te hoê tamahine apî ia‘u e e ere to’na ahu i te mea tura roa. I te reira iho taime, ma te feruri ore, haamata ihora te mau parau e te pehe o tamarii au na te Atua ra’ i te ohu i roto i to‘u feruriraa—no te faanuu i te mau mana‘o ti‘a ore ». I taua mahana ra, ua haapii to‘u hoa i te hoê haapiiraa rahi no ni‘a i to’na aravihi i te hi‘opo‘araa i to’na mau mana‘o.

Ua horo‘a te peresideni George Albert Smith i te hoê a‘o nehenehe roa no ni‘a i teie nei tumu parau a parau ai oia e : « Te vaira te hoê reni no te faataa i te oti‘a i ropu i te fenua o te Fatu e o te fenua o te diabolo. Mai te mea e faaea noa outou i ni‘a i te reni o te pae o te Fatu, eita roa te enemi e tae mai no te faahema ia outou…. Area râ…. mai te mea e haere outou i te tahi a‘e pae i te reni o te diabolo, tei ni‘a ïa outou i to’na fenua… e i reira ïa oia e ohipa i ni‘a ia outou no te faaatea roa ia outou i taua reni ra, ma te ite e e upooti‘a oia i te haamouraa ia outou na roto i te tape‘a-atea-raa ia outou i te vahi e roaa’i te parururaa ia outou » (in Conference Report, Atopa. 1945, 118).

Ua horo‘a te parau tai‘o no te matahiti 2007 i te hoê fafauraa i te feia o te faaroo mai i teie nei a‘oraa paari : « E ia faa‘una‘una noa te tai‘ata ore i to outou mau feruriraa i te mau taime atoa ; ei reira to outou ti‘aturiraa e puai roa ai i mua i te aro no te Atua… [e] e riro te Varua Maitai ei apiti no outou i te mau taime atoa. » (PH&PF 121:45–46).

Te faaite papû nei au e te ora nei te Atua. Ua ite au e e mau tamarii tatou Na’na, e ua ite Oia ia tatou i to tatou mau i‘oa e aita tatou e vaiiho otare-noa-hia a rave ai tatou i teie mau opuaraa faufaa. I te mau mahana atoa o to outou oraraa, e rave outou i te mau ma‘itiraa, e i te hopea no te reira outou e ite ai e tei hea roa outou i te vairaa e i te hea râ pae o te reni outou i te ti‘araa e aore râ, i te tahi anei. E no reira te horo‘a’tu nei au i teie mau titauraa i te feia apî atoa o te faaroo mai nei i to‘u reo—i te feia apî tei fanau teiteihia i roto i te ao atoa nei : A ora i to outou oraraa e ia roohia outou i te ma‘iti i ropu i te maitai e i te ino, e i roto i to outou hohonuraa i faaroo ai outou i teie nei uiraa, « o vai na te Atua ? »—e ineine ïa outou i te pahono ma to outou atoa puai e, « o vau ïa ! »

Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Nene’i