2007
Te haamana‘oraa, te tatarahaparaa e te tauiraa
Me 2007


Te haamana‘oraa, te tatarahaparaa e te tauiraa

Te e‘a ohie a‘e, e te vitiviti e tae atu ai i te oaoa ra e te hau o te tatarahaparaa ïa e te taui-vitiviti-raa mai te mea e nehenehe.

Hōho’a

Te mauruuru nei au no to tatou Faaora e no te aniraa manihini o ta tatou i farii ia « haere mai i te Mesia e ia maitai roa outou Ia’na ra ».1 Te ti‘aturi nei au e, e nehenehe ta‘u e horo‘a’tu i te tahi o te mau mea o ta‘u i feruri noa na e i ite no ni‘a i te haamana‘oraa Ia’na, te tatarahaparaa e te tauiraa. Te mana‘o nei au e nehenehe ta‘u e faaite maitai atu â i te mea e vai nei i roto i to‘u aau na roto i te aamuraa’tu ia outou i teie na vahine tootoru e i te aparauraa’tu i te tahi mau haapiiraa o ta‘u i haapii mai no roto mai i to ratou mau aamu.

E haamata vau na ni‘a ia Ruth May Fox, tei riro na ei peresideni rahi no te feia apî tamahine e rave rahi matahiti i mairi a‘e nei. Ua tavini oia i roto i teie piiraa e tae noa’tu i te 84raa o to’na matahiti. Ua fanauhia te tuahine Fox i Peretane e i te 13raa o to’na matahiti, ua haere avae noa oia e tae atu i te faa no Roto Miti na muri iho i te hoê pŭpŭ pionie. Ua pohe to’na mama i to’na ‘aiuraa, no reira ua ora haere noa oia i na ahuru ma piti matahiti matamua i roto i te mau utuafare èê. E mea papû roa e, e mea fifi roa teie tamarii ia faatere no te mea e pii to’na mama ruau ia’na e, e tamahine ino roa e aita oia i farii i te atu‘atu ia’na.2

Area râ, ua faaipoipohia oia e ua roaa ta’na 12 tamarii. Ua faaite oia i to’na iteraa papû matamua i ta’na mau tamarii e ua haapii i te mau haapiiraa o te evanelia e ua ohipa noa oia i pihai iho ia ratou area râ, ua faati‘a oia e, i te tahi mau taime, ua farii ta’na mau tamarii i te haavîraa eta‘eta no te mea e riri ta‘ue noa oia, e eita oia « e tia‘i hoê ahuru tetoni »3 ia mărû oia. Ua tutava oia ia upooti‘a i teie nei paruparu e ua roaa ia’na te hoê aau mărû e te taviniraa ia vetahi ê.

Ua ora oia 104 matahiti. I roto i to’na oraraa maoro, ua ite oia i te mau oaoa rahi e i te mau tamataraa fifi e ua haapii oia e, « e hopoi mai te oraraa i te tahi mau haapiiraa eta‘eta. Eita te mau ra‘au itoito e tanuhia i roto i te mau fare tanuraa, e eita te huru puai e tioi ê i te mau fifi ».4

I teie matahiti i mairi a‘e nei, ua pa‘uma vau i ni‘a i te Independence Rock i Wyoming no te imi i te i‘oa o te tuahine Fox o ta’na i nana‘o i te 13raa ra o to’na matahiti a haere atu ai oia i te faa no Roto Miti. Ua tuma-rii-hia to’na i‘oa e te vero o na 140 matahiti area râ, e nehenehe ia tai‘ohia « Ruth May 1867 ». Te hinaaro nei au ia haapii atu â no ni‘a i teie nei taata faatere rahi e pĭpĭ na Iesu Mesia o tei haa rahi na i roto i to’na oraraa taato‘a no te haamaitai roa’tu ia’na e ta’na parau tumu oia ïa « te basileia o te Atua e aore râ, aita roa ! »5

Te aamu i muri mai no ni‘a ïa i te hoê vahine o ta‘u i pii na o Mary. E tamahine oia na te hoê na pionie faaroo o tei faasutia rahi no te evanelia. Ua faaipoipohia na oia i roto i te hiero e ua roa‘a ta’na 10 tamarii. E vahine taleni rahi teie o tei haapii i ta’na mau tamarii nahea ia pure, ia rave itoito i te ohipa e ia here te tahi i te tahi. E aufau oia i ta’na tuhaa ahuru, e e tere amui ratou na roto i to ratou pereoo i te mau pureraa o te sabati.

Noa’tu e ua ite oia e, te ofati ra oia i te ture no te parau paari, ua rahi roa’tu ta’na inuraa taofe e e vaiiho oia i te hoê mohina taofe i muri i ta’na umu. Te parau ra oia e, « eita te Fatu e huri ia’na i raro i te ra‘i no te hoê noa iho au‘a taofe iti ». Area râ, no teie noa au‘a iti taofe, aita roa ta’na parau faati‘a no te hiero e horo‘ahia oia’toa ta ta’na mau tamarii o tei inu atoa i te taofe e oia’toa. Teie râ, ua ora oia i te hoê oraraa maitai e i muri mai ua roaa ta’na parau faati‘a no te tomo faahou e no te tavini i roto i te hiero, hoê noa o ta’na 10 tamarii i faaipoipohia i roto i te hiero, e rave rahi atoa o ta’na huaai, e pae ana u‘i tamarii, ua ora ïa i rapae i te mau haamaitairaa o te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai e o ta’na i ti‘aturi noa na e o ta to’na mau tupuna atoa i faasutia maitai.

Te aamu hopea no ni‘a ïa ia Christina o tei bapetizohia e o tei ta‘atihia i to’na utuafare i to’na apîraa ra area râ, i te tahi vahi i ni‘a i te e‘a, ua faaea teie utuafare i te haapa‘o i te evanelia. I teie nei, tei roto oia i te hoperaa o te ahururaa o to’na matahiti, ua rave oia i te tahi mau ma‘itiraa iino e aita i oaoa faahou.

I te hoê mahana, ua horo‘a’tu vau i te hoê buka iti no Te faahaereraa ia‘u iho i mua ma te parau atu e, « e tauturu teie buka ia oe i te faaŏ mai i te mau huru maitai o te Mesia i roto i to oe oraraa ia nehenehe oe e taui i to oe mau hiaai. Te ani manihini nei au ia oe ia haamata i teie ohipa i roto i ta oe buka i teie mahana e ia hopoi mai na muri ia oe i te pô pae auahi o teie pô e ia faaite ia‘u i te mau mea o ta oe i haapii mai ». I taua pô ra, ua parau oia ma te ta‘i, « i teie mahana, ua haamata vau i ta‘u buka iti te faahaereraa ia‘u iho i mua ». Ua papa‘i rii mai oia ia‘u mai taua mahana mai ra. Ua haamata oia i te ho‘i i te mau pureraa o te sabati, i te pô na te feia apî i te haapiiraa evanelia. Tau hepetoma rii i muri mai, ua haere mai to’na tuahine e to’na mama i te pureraa na muri ia’na. I muri mai, ua amui atoa mai to’na metua tane ia ratou e i teie nei, ua ho‘i paato‘a mai te utuafare i te hiero.

No reira, eaha te mau haapiiraa o ta‘u i haapii no roto mai i teie mau aamu no ni‘a i te haamana‘oraa, te tatarahapraa e te tauiraa ?

Te haapiiraa matamua oia ïa, e rave te mau taata tata‘itahi i te hape.6 Aita i maoro roa‘e nei, tei pihai iho vau i te hoê tamahine iti e va‘u matahiti i te mahana o to’na bapetizoraa. I te pae hopea o taua mahana ra parau mai nei oia ia‘u ma te ti‘aturi papû e, « ua bapetizohia vau no teie mahana taato‘a, e aita roa vau i hara noa‘e ! » Aita râ to’na mahana maitai roa i hope, e te mana‘o nei au e, i teie taime te haapii noa ra â oia, mai ia tatou atoa e haapii nei, i te mea e, a tamata puai noa’i tatou, aita tatou e nehenehe e ape i te tahi mau ti‘araa eita i te mea tano roa, i te tahi mau maitiraa hape e aore râ, ia faaoroma‘i tatou iho nei. E faaroo pinepine au no ni‘a i te u‘i maitihia e te faahiahia o teie nei tau tuuraa evanelia area râ, aita roa vau i faaroo a‘e nei i te parau-raa-hia e, te u‘i maitai roa. E tau fifi roa teie no te feia apî no te mea e parau mau te mana o Satane, e te rave nei ratou no te taime matamua, ta ratou iho mau maitiraa. No reira, te rave atoa nei ratou i ta ratou mau hape rarahi matamua.

Teie te ohipa i tupu i ni‘a ia Korianotona i roto i te Buka a Moromona. Ua tonohia Korianotona e rave i te hoê misioni faaroo area râ, ua mana‘o oia e e mea puai oia e te maramarama i te faarururaa i teie mau ti‘araa fifi e i te mau faahoaraa iino, e inaha, topa iho nei i roto i te hoê fifi e te hoê hara rahi na roto i to’na haereraa i te mau vahi iino, e na muri i te mau taata iino e i te raveraa i te mau mea iino.7

Te piti o ta‘u haapiiraa o teie ïa, te tatarahaparaa ra e ere ïa i te hoê ma‘itiraa. Ua faauehia tatou ia tatarahapa.8 Ua haapii te Faaora e, e mai te mea eita outou e tatarahapa e ia riro mai te tamarii rii ra, e ore ïa outou e ô i te basileia o te Atua ra.9 Eiaha tatou e vaiiho i te hoê noa ‘au‘a iti taofe, te hoê peu iino, te hoê ma‘itiraa iino, te hoê opuara ino e faahaere ia tatou i rapae i te e‘a no te hoê oraraa taato‘a.

I te tahi mau taime, aita te taata e tau‘a faahou i te tatarahapa. Ua faaroo na vau i te tahi mau taata i te parauraa e, e ere te tatarahapa i te mea ohie. Te parau ra vetahi e, ua rohirohi roa ratou i te feruriraa i te hara e aore râ, i te haamauiui-raa-hia e te hoê taata faatere o tei tauturu ia ratou ia tatarahapa. I te tahi mau taime aita te taata e tau‘a faahou ia rave ratou i te hape e ia ti‘aturi e, aita e rave‘a faahou no ratou. Vetahi mau taata te mana‘o nei e, e mea maitai a‘e ia vaiiho ratou i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai e ia haere ê atu.

O Satane teie e tuu nei i te mau mana‘o ti‘a ore i roto i te aau o te feia o tei rave i te hape. Te horo‘a tamau mai nei te Fatu i te ti‘aturi. Teie Ta’na i parau :

« Ua maitihia oe ia rave hoi i te ohipa a te Fatu na roto râ i te haapa‘o ore, ia ore oe ia ara maitai e hi‘a ïa oe.

« A haamana‘o râ e, e aroha to te Atua ; no reira, a tatarahapa i ta oe ohipa au ore i te faaueraa ta‘u i horo‘a’tu ia oe na, e ua vai â to oe maitiraa i reira, e ua parau-faahou-hia hoi i te ohipa ».10

Te e‘a ohie a‘e, e te vitiviti e tae atu ai i te oaoa ra e te hau o te tatarahaparaa ïa e te taui-vitiviti-raa mai te mea e nehenehe.

Te haapiiraa toru oia ïa, eita tatou e rave o tatou ana‘e ra. Aita e ti‘a ia rave i te hoê tauiraa mau na roto ia tatou iho. Aita e rava‘i noa na roto i to tatou iho hinaaro e i to tatou iho mau mana‘o maitai. Ia rave tatou i te hape e aore râ, ia maiti tatou ma te faufaa ore, e mea ti‘a ia tatou ia titau i te tauturu a to tatou Faaora no te ho‘i-faahou-raa i ni‘a i te e‘a. E rave tatou i te oro‘a i tera hepetoma e i tera hepetoma no te faaite i to tatou faaroo i roto i To’na puai no te taui ia tatou. E tatarahapa tatou i ta tatou mau hara e e fafau tatou i te vaiiho roa i te reira.11

Mai te mea aita e rava‘i ta tatou iho mau tutavaraa, e haere ïa tatou na roto i To’na maitai no te farii i te itoito i te tamata-noa-raa.12 Ua parau te Fatu e : « E ia tae mai te taata ia‘u nei, e faaite atu ai au ia ratou i to ratou paruparu. Te horo‘a noa ra vau i te paruparu i te taata, ia tupu to ratou haehaa ; e e au maitai to‘u aroha i te mau taata atoa i faahaehaa ia ratou iho i mua ia‘u ra ; ia faahaehaa hoi ratou ia ratou iho i mua ia‘u, e ia faaroo ia‘u, ei reira e faariro vau i te mau mea paruparu ei mea eta‘eta no ratou ».13

Ia imi tatou i te tauturu a te Fatu no te taui ia tatou, e farii ïa tatou i teie fafauraa : « Inaha, o oia o tei tatarahapa i ta’na ra mau hara, ua faaorehia ïa te reira, e e ore ho‘i au, o te Fatu e haamana‘o faahou â i te reira ».14 Eita te Fatu e faaru‘e noa ia tatou. Teie Ta’na i parau : « E haere mai outou ia‘u nei e te feia atoa i haa rahi, e tei teiaha i te hopoi‘a, e na‘u outou e faaora ».15 Te oaoa e te hau o ta tatou e farii ia ite tatou e ua faaorehia ta tatou mau hara o te hoê ïa haamaitairaa hanahana. E tae mai taua hau ra i te taime ti‘a a te Fatu e na roto i Ta’na faanahoraa area râ, e tae mai ihoa.

Ta‘u haapiiraa hopea o teie ïa, e nehenehe tatou e taui. Ua riro te mahana tata‘itahi ei taime apî no te haamana‘oraa i to tatou Faaora e no te pe‘eraa i To’na hi‘oraa maitai. Aita ana‘e e tatarahaparaa, eita ïa tatou e haere i mua.16 No reira te tatarahapa i riro ai ei parau tumu piti no te evanelia.17

Eiaha tatou e imi i te mau otoheraa no to tatou mau paruparu, e ohipa râ tatou i te mau mahana atoa no te faatupu i te mau peu maitai e i te mau huru maitai o te huru-Mesia-raa. Ua parau te peresideni Spencer W. Kimball e : « Te faatupuraa i te mau huru mai to te Mesia ra, o te hoê ïa ohipa rahi e te hopea ore—e ere ïa na te hoê taata rave ohipa tarahu poto noa e aore râ, no te feia aita e hinaaro ra i te faaroa ia ratou iho na ni‘a e na ni‘a noa ».18 Ua haapii mai au na roto mai ia Christina e, te faatupuraa i te mau huru maitai mai to te Mesia i roto i to tatou oraraa o te hoê ïa tapa‘o e, te taui nei tatou.

No te mea e feia tahuti tatou, e rave tatou paato‘a i te hape. E ere ïa te tatarahaparaa i te hoê maitiraa eita râ tatou e rave noa o tatou ana‘e. Te vaira te Faaora no te tauturu ia tatou ia tatarahapa. Na roto i te faatupuraa i To’na mau huru maitai i roto i to tatou oraraa, ua ite tatou e te rave ra tatou i te mau tauiraa o te tauturu ia tatou ia haafatata’tu Ia’na.

Ua parau te tuahine Fox e, ua riro te evanelia ei « pereue tapo‘i no’na no te paruru i te mau faahemaraa, [to’na] tamahanahanaraa i roto i te oto, [to’na] oaoa e te hanahana i roto i [to’na] mau mahana atoa e [to’na] ti‘aturi i te ora mure ore ».19 Ua maiti oia i ta’na parau tumu, « te basileia o te Atua e aore râ, aita roa », no te mea ua ite oia e na roto i te oraraa i te evanelia ma to’na aau atoa, e farii ïa oia i te fafau a te Faaora i horo‘a ia tatou paato‘a e : « E o te tatarahapa e te bapetizohia i to‘u ra i‘oa, e faaîhia ïa ratou ; e ia tamau â ratou e tae noa’tu i te hopea, inaha, o te ore ía ratou e faahapahia e au i mua i te Metua ia tae i te mahana e tia’i au e haava i to teie nei ao ».20

E mea na roto i te tatarahapa i tae ai au e i ite ai au i te Faaora, e i te imiraa i Ta’na tauturu no te taui ia‘u ia rahi atu â to‘u faaroo e to‘u turu‘iraa i ni‘a Ia’na. Te faaite nei au i teie iteraa papû e te ora mau nei Oia e To’na mana, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. Moroni 10:32

  2. Hi‘o Janet Peterson e LaRene Gaunt, Keepers of the Flame : Presidents of the Young Women (1993), 33–34.

  3. Hi‘o Keepers of the Flame, 38.

  4. I roto i Keepers of the Flame, 41.

  5. I roto i Keepers of the Flame, 49.

  6. Hi‘o te titionare o te Bibilia, « Tatarahapa », 761.

  7. Hi‘o Alama 39:1–9.

  8. Hi‘o PH&PF 19:15.

  9. 3 Nephi 11:38

  10. PH&PF 3:9–10.

  11. Hi‘o PH&PF 58:43.

  12. Hi‘o te titionare o te Bibilia, « Grace », 697.

  13. Etera 12:27.

  14. PH&PF 58:42–43.

  15. Mataio 11:28.

  16. Hi‘o te titionare o te Bibilia, « Tatarahapa », 760–61.

  17. Hi‘o Te mau hiro‘a faaroo, 1:4.

  18. « Privileges and Responsibilities of Sisters », Ensign, Novema 1978, 105.

  19. I roto i Keepers of the Flame, 49.

  20. 3 Nephi 27:16.

Nene’i