2007
I teie mahana
Me 2007


I teie mahana

E hinaaro tatou paato‘a i Ta’na tauturu no te faaore i te ati no te faataereraa i te ohipa i titauhia ia tatou ia rave i ô nei, e i teie nei, e roa‘a ai te ora mure ore.

Hōho’a

Te vai ra te hoê fifi i roto i tera parau e, te tahi mahana mai te mea e, to’na auraa ra, oia ho‘i ïa, « eiaha i teie mahana ». « Te tahi mahana vau e tatarahapa ai ». « Te tahi mahana vau e faaore ai i ta’na hara ». « Te tahi mahana vau e paraparau ai i to‘u hoa no ni‘a i te Ekalesia ». « Te tahi mahana vau e haamata ai i te aufau i ta‘u tuhaa ahuru ». « Te tahi mahana vau e ho’i faahou ai i te hiero ». « te tahi mahana…. »

Ua haapapû maitai mai te papa‘iraa mo‘a i te fifi no te ohipa haamaoro noa. Ia tae i te hoê taime e ite tatou e, aita e taime faahou. Na te Atua i horo‘a mai i te mahana ia tatou nei mai te hoê tao‘a faufaa rahi, e e titau mai Oia i ta tatou ti‘aauraa i te reira. E ta‘i tatou, e e ta‘i atoa Oia, mai te mea e, ua opua tatou e tatarahapa e e tavini Ia’na ia tae i te tahi taime, aita râ te reira i tae mai, e aore ra, i te mau taime atoa ua ti‘a ia tatou ia taui i to tatou oraraa, aita râ i ravehia. E horofaufaa rahi « teie mahana », no ô mai i te Atua ra. Tera feruriraa e, « i te tahi mahana vau e mea ai », e nehenehe te reira ohipa e eia i te taime e i te mau haamaitairaa mure ore.

Te vai ra te tahi faaararaa e te hoê a‘oraa hanahana i roto i te mau parau i papa‘ihia i roto i te Buka a Moromona :

« E ore e ti‘a ia outou ia parau, a arata‘ihia’i outou i taua hopea ri‘ari‘a ra, e tatarahapa vau, e fariu vau i to‘u Atua. Eita, e ore e ti‘a ia outou ia parau i te reira ; no te mea e mana â to taua varua, tei roto i to outou tino i te mahana e pohe ai outou ra, i ni‘a i to outou tino i taua ao mure ore ra ».1

I muri iho te faaara nei o Amuleka e, ia faaroaroa noa outou i to outou tatarahapa e te taviniraa, e faaatea te Varua o te Fatu ia’na i rapae ia outou.

Tera râ, taa‘e noa’tu taua faaararaa ra, ua horo‘a mai oia i teie ti‘aturiraa : « E ua ite au i te reira, no te mea te parau maira te Fatu e, e ore oia e parahi i roto i te hiero viivii, e parahi râ oia i roto i te aau o te feia parau-ti‘a ; oia ïa, te parau atoa maira oia, na ô maira, e parahi te feia parau-ti‘a i roto i to’na ra basileia, e e ore e haere i rapae e a muri noa’tu : e faateateahia râ to ratou ahu i roto i te toto o te Arenio ».2

Ua î roa te mau papa‘iraa mo‘a i te mau hi‘oraa o te mau tavini paari o te Atua o tei faaherehere i te mahana o to ratou oraraa e ua faaoti ia rave i te mea e mâ ai. O Iosua te hoê : « E faataa na outou i teie nei mahana i ta outou e haamori…. ». te na reira ra oia, « area vau e to‘u atoa ra utuafare, e haamori ïa matou ia Iehova ».3

Ia tavini tatou Ia’na, te ani ra ïa tatou i te Varua Maitai ia parahi i pihai iho ia tatou. E e tamâ te Varua Maitai i te hara.

Te Faaora iho tei faaite roa mai i te hi‘oraa no te oreraa e faataere. Aita ho‘i ana e hara. Na ô maira Oia e :

« Te parahi nei au i te ao nei, o vau te maramarama o teie nei ao ».4

Ei Faaora ti‘a-faahou, Oia te maramarama o teie nei ao i teie nei e a muri noa’tu. Na’na e ani manihini mai nei ia tatou ia haere Ia’na ra e ia tavini Ia’na, ma te faataere ore. Teie Ta’na faaitoitoraa ia outou e ia‘u atoa nei : « Te hinaaro nei au i te feia e hinaaro mai ia‘u ra ; e te imi vave mai ia‘u ra, e ite ïa ratou ia‘u ».5

Ua au teie parau no te hoê mahana mai te au atoa no te hoê oraraa taatoa. Hoê pure i te po’ipo’i e te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a i te po’ipo’i roa no te ite i te ohipa ta tatou e rave no te Fatu, na te reira e faataa i te tereraa o te mau ohipa o te hoê mahana. I roto i te mau ohipa atoa ta tatou e ma’iti, e ite tatou e, teihea tei faufaa rahi a‘e i te Atua, e no reira, e mea faufaa atoa ïa no tatou. Ua haapii mai au e, taua huru pure ra, e pahonohia ihoa mai te mea e, e ani tatou e e feruri hohonu tatou mai te tamarii ra te huru, tei ineine noa no te faaohipa ma te faataere ore i te rave noa’tu e, e ohipa iti ha‘iha‘i roa.

Mai te mea e, e rave rahi mahana, e ere i te mea ohie ia rave i te mea faufaa roa a‘e. Aita ihoa i parauhia e, e mea ohie. Te opuaraa a te Atua i roto i te poieteraa o te vaiihoraa ïa ia tatou ia tamata ia tatou iho. Ua faaitehia mai te faanahonahoraa ia tatou i roto i te ao varua hou a fanauhia mai ai tatou. Ua nava‘i to tatou haapa‘o i reira no te pato’i i te mau faahemaraa i ô nei no te faaineine i te ora mure ore, te horo‘a rahi a‘e i te mau horo‘a atoa a te Atua. Ua oaoa tatou i te iteraa e te tamataraa o te haapa‘oraa ïa, noa’tu e e ere i te mea ohie : « E e tamata tatou ia ratou i reira, ia ite tatou e, e haapa‘o anei ratou i te mau mea atoa ta te Fatu to ratou Atua e faaue ia ratou ra ».6

Noa’tu ua ite tatou e, e mea etaeta roa te tamataraa, ua oaoa tatou no te mea ua ti‘aturi tatou e, e manuia tatou. Te vai ra tera ti‘aturiraa i roto ia tatou no te mea ua ite tatou e, e haere mai Iesu Mesia i te ao nei ei Faaora no tatou. E upooti‘a Oia i ni‘a i te pohe. E faatupu Oia i te rave‘a ia tamâhia tatou i ta tatou mau hara na roto i te fariiraa tatou i te mana o Ta’na taraehara.

Ua ite atoa tatou i te tahi mau mea oaoa no ni‘a i te ohipa e rave no te farii i te tamâraa i titauhia no tatou. Te mau mea atoa e te titauhia te tamâraa—te bapetizoraa na roto i te mana, te fariiraa Varua Maitai i raro a‘e i te rima o te feia tei mau i te autahu‘araa i haamanahia, te haamana‘oraa Ia’na e na roto i te reira, te fariiraa i To’na Varua i pihai iho ia tatou, e i muri iho, te haapa‘oraa i Ta’na mau faaueraa—e noaa te reira mau mea atoa i te taata haehaa. Aita e titauhia te maramarama rahi, aita atoa te tao‘a rahi, aita atoa te ora maoro. E, ua ite tatou e, e rave te Faaora ia tatou i pihai iho Ia’na, e roaa Ia’na te mana no te tauturu ia tatou mai te mea e, e mea etaeta te tamataraa, e e mea teimaha te faahemaraa ia faataere. O Alama te peropheta rahi tei faataa mai e mea nahea i roa‘a’i i te Mesia te reira ite :

« E e faaoroma‘i oia i to’na poheraa, i tatara ai oia i te mau tape‘a o te pohe i ruuruuhia’i to’na ra mau taata ; e e rave oia i to ratou paruparu i ni‘a ia’na iho ia faaîhia to’na ra aau i te aroha i au i te tino, ia ite oia na roto i te tino i te rave‘a e faaora‘i i to’na mau taata i to ratou paruparuraa ra ».7

E hinaaro tatou paato‘a i Ta’na tauturu no te faaore i te ati o te faataereraa i te ohipa i titauhia ia tatou ia rave i ô nei, e i teie nei, e roaa ai te ora mure ore. No te rahiraa o tatou, te faahemaraa no te faataere, e tupu mai ïa na roto mai i te hoê mana‘o e aore ra, na roto i na mana‘o toopiti atoa nei. E mea taa‘e maitai te tahi i te tahi : a tahi, te mana‘o mauruuru ïa no ni‘a i te mau mea i oti a‘e na i te ravehia e tatou ; e te tahi atu ra, o te mana‘o teimaha ïa e tupu mai na roto i te ohipa i titauhia e rave.

E riro te mana‘o mauruuru ei fifi no tatou paato‘a. E nehenehe te reira e tupu i roto i te feia apî matau ore i te huru o te oraraa, o te feruri e, e taime rahi roa â te vai ra no te titau i te mau mea pae varua. E riro ratou i te feruri e, ua nava‘i te ohipa i ravehia e ratou i roto i te taime poto i orahia mai e ratou. Ua ite au, na roto i te ohipa ta‘u i rave, nahea te Fatu ia tauturu i te reira huru feia apî ia hi‘o e, tei rotopu oia i te mau mea o te varua, i teie nei. E nehenehe Ta’na e tauturu ia outou ia ite e, te hi‘o noa maira to outou mau hoa no te fare haapiiraa ia outou. E nehenehe Ta’na e tauturu ia outou ia ite e, to ratou ananahi mure ore, te hamanihia ra ïa na roto i te mea ta ratou e hi‘o ra ia outou ia rave e aore ra ia ore e rave. Ta outou haamauruururaa ohie roa no te maitai ta ratou i faatupu i roto ia outou, e nehenehe te reira e haamaitai ia ratou, hau roa’tu i ta outou e feruri. Mai te mea e, e ani outou i te Atua, e nehenehe Ta’na e heheu mai, e e heheu mai Oia ia outou na i te mau rave‘a atoa no te haamaitai ia vetahi ê No’na o Ta’na i tuu i pihai iho ia outou mai to outou aruaruraa mai â.

E nehenehe te mana‘o mauruuru e tupu atoa i roto i te taata paari aravihi. Rahi noa’tu te maitai e te roaraa o ta outou taviniraa, rahi noa’toa’tu te papûraa e, e nehenehe ta te faahema e tuu i teie haavare i roto i to outou upoo : « Ua tae to oe taime faafaaearaa ». I riro na paha outou ei peresideni no te paraimere e piti taime i roto i ta outou amaa iti na‘ina‘i. E aore ra, ua rave maoro paha outou e ma te puai i roto i ta outou tau misionare, e ua faatusia rahi outou i roto i te taviniraa. E aore ra, penei a‘e o outou paha te taata matamua i roto i te Ekalesia i te vahi ta outou e faaea ra. E parau paha outou e, « e vaiiho rii paha na te mau taata apî e rave i te ohipa. Ua oti ta‘u tuhaa ». Te faahemaraa o te ti‘aturiraa ïa e, ia tae i te hoê mahana, e ho’i faahou mai outou no te tavini.

E nehenehe ta te Fatu e tauturu ia outou ia ite i te fifi no te raveraa i te taime faafaaearaa mai te mea e, te feruri ra outou e, ua rava‘i te ohipa i ravehia e outou. Ua tauturu Oia ia‘u na roto i te faati‘araa ia‘u ia paraparau i te hoê o Ta’na mau tavini ruhiruhia. Ua paruparu roa oia, ua mauiui to’na tino na roto i te rahiraa matahiti ohipa faaroo e na roto ho‘i i te ma’i.Aita to’na taote e faati‘a faahou ia’na ia faaru‘e i to’na fare. Na roto i ta’na aniraa, ua horo‘a’tu vau i te parau faaite no ni‘a i te hoê tere to‘u no te ohipa a te Fatu, i te mau fenua e rave rahi, i roto i te mau putuputuraa e rave rahi, e i roto i te mau uiuiraa e rave rahi, ma te tauturu i te mau taata e te mau utuafare. Ua faaite au ia’na i te mauruuru ta te taata i faaite mai no ni‘a ia’na, e ta’na mau matahiti taviniraa e rave rahi. Ua ani mai oia ia‘u e, te vai ra anei te tahi faaueraa ohipa ta‘u i teie nei. Ua faaite au ia’na i te tahi tere roa i muri nei. Ua faahitimahuta oia ia‘u, e ua horo‘a mai oia ia‘u i te hoê patia arai no te paruru ia‘u i te mana‘o mauruuru, e o ta‘u e ti‘aturi nei e, e vai te reira patia e a muri noa’tu, inaha, ua haru maira oia i to‘u rima e na ô maira : « E e, afa‘i atoa oe ia‘u na muri iho ia oe ».

E ere i te mea ohie ia ite e, ua nava‘i anei ta tatou ohipa i rave a ti‘a ai i te taraehara ia taui i to tatou huru, e a ti‘a ai ia tatou ia farii i te ora mure ore. E aita tatou i ite ehia rahiraa mahana ohipa e titauhia ia tatou ia rave no te faatupuraa i taua tauiraa ra. Tera râ, ua ite tatou e, e ravai to tatou taime mai te mea e, aita tatou e haamau‘a i te reira. Teie te parau apî maitai :

« Ua haamaorohia te mau mahana o te tamarii a te taata, mai te au i te hinaaro o te Atua, ia ti‘a ia ratou ia tatarahapa, a vai ai ratou i te tino nei ; i riro ai to ratou oraraa ei tamataraa, e ua haamaorohia to ratou pue mahana mai te au i te mau faaue ta te Fatu, ta te Atua, i horo‘a i te tamarii a te taata nei ra ».8

E nehenehe taua haapapûraa no ô mai i te Fatu ra, e tauturu ia tatou o tei teimaha te aau i te mau mea o te oraraa nei. I roto i te mau tamataraa puai roa, mai te mea e, tei roto ia outou te mana o te pure, e nehenehe ta outou e ani i te hoê Atua here e : « A tuu oe ia‘u ia tavini, i teie mahana. Aita vau e haape‘ape‘a i te mea e, aore rea rii ohipa e ti‘a ia‘u ia rave. A faaite noa mai Oe ia‘u i te ohipa ta‘u e nehenehe e rave. E haapa‘o vau i teie mahana. Ua ite au e, e nehenehe ta‘u, na roto i ta Oe tauturu ».

Penei a‘e te aniraa e anihia mai ia outou, maori râ, o te raveraa ïa i te hoê ohipa ohie roa mai te faaoreraa i te hapa a te hoê taata tei faaino mai ia outou. E nehenehe ta outou e rave i te reira na ni‘a noa mai i te hoê ro’i ma’i. Penei a‘e paha e haere e tauturu i te tahi taata ua po‘ia roa. E teimaha paha outou no to outou veve e no te mau ohipa o te reira mahana. Tera râ, mai te mea e, e faaoti outou eiaha e tia‘i noa e tae roa’tu i te taime e roaa ai to outou puai e te tahi maa moni, e mai te mea e, e pure outou no te ani i te Varua Maitai i te mau mahana atoa, e ite outou i te ohipa e rave ia tae mai te taime, e nahea ia tauturu i te hoê taata noa’tu e, e mea veve atu oia ia outou. E ite outou ia tae i te reira taime e, i pure noa ratou e i tia’i noa ho‘i ia haere mai te hoê taata mai ia outou, i te i‘oa o te Fatu.

No te feia tei paruparu te mana‘o no te huru o to ratou oraraa, e na roto i te reira, ua topa ratou i roto i te faahemaraa ia feruri e, eita ta ratou e nehenehe e tavini i te Fatu i teie mahana, te horo‘a ’tu nei au e piti fafauraa ia outou. Noa’tu te huru o te etaeta te mau ohipa i teie mahana, e maitai a‘e ratou ananahi mai te mea e, e faaoti outou e tavini i te Fatu i teie mahana ma to outou aau atoa. Eita paha to outou oraraa e taui hope roa mai ta outou i hinaaro. Tera râ, e horo‘ahia ia outou te puai apî no te amo i ta outou hopoi‘a, e tae noa’tu i te ti‘aturiraa apî, e, ia teimaha roa ana‘e ta outou hopoi‘a, na te Fatu, ta outou i tavini, e amo i te ore e maraa ia outou. Ua ite Oia e nahea. Ua faaineine maoro Oia. Ua rave oia i ni‘a Ia’na iho i to outou mau mauiui e to outou mau oto a ora ai Oia i te tahuti nei, ia ite hoi Oia e nahea ia tauturu ia outou i teie nei.

Te tahi atu fafauraa ta‘u e horo‘a ’tu ia outou maori râ, ia ma’iti outou i te tavini Ia’na i teie mahana, e ite outou i To’na here, e e tupu atoa i te rahi to outou here Ia’na. A haamana‘o na outou i teie irava :

« Nahea te hoê taata e ite ai i te fatu aore â i tavinihia e ana ra, e tei vai taata ê ra ia’na, e tei te atea ê te mau mana‘o e te mau opuaraa o to’na ra aau ? »9

Ia tavini outou Ia’na i teie mahana, e rahi atu ïa to outou ite Ia’na. E ite outou i To’na here e te mauruuru. Eita outou e hinaaro e faataere te fariiraa i taua haamaitairaa. Ia ite ana‘e outou i To’na here, na te reira e faaho’i mai ia outou i roto i Ta’na ohipa, ma te faaore i te mana‘o mauruuru e te mana‘o haaparuparu.

Ia tavini ana‘e outou Ia’na, e rahi atu to outou ite i te reo i faataahia no te pii ia tatou. Ia haere outou e taoto i te hopea o te hoê mahana, e ho’i faahou mai te mau parau i roto i te haamana‘oraa : « Ua ti‘a roa e teie nei tavini maitai e te haavare ore : o oe i haapa‘o maitai i tena na tao‘a iti ha‘iha‘i ».10 Te pure nei au no te reira haamaitairaa i teie mahana, i te mau mahana atoa, e i to tatou oraraa taatoa.

Ua ite au e, te ora nei te Metua i te Ao ra, e te pahono mai nei Oia i ta tatou mau pure. Ua ite au e, o Iesu te Mesia ora, te Faaora no to te ao nei, e e nehenehe ho‘i ta tatou e ma’iti ia roaa i te oaoa e te hau i roto i Ta’na ohipa i teie mahana. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra. Amene.

Te mau nota

  1. Alama 34:33–34.

  2. Alama 34:36.

  3. Iosua 24:15.

  4. Ioane 9:4–5.

  5. Maseli 8:17.

  6. Aberahama 3:25.

  7. Alama 7:11–12.

  8. 2 Nephi 2:21.

  9. Mosia 5:12–13.

  10. Mataio 25:21 ; hi‘o atoa te irava 23

Nene’i