2007
I te autahu‘araa a Aarona : Faaineine no te opuaraa no te hoê ahuru matahiti te maoro
Me 2007


I te autahu‘araa a Aarona : Faaineine no te opuaraa no te hoê ahuru matahiti te maoro

Na te huru o ta outou amoraa i teie autahu‘araa i teie taime e faaineine ia outou ia rave i te mau opuaraa faufaa rahi o muri nei.

Hōho’a

Aue i te oaoa i to‘u taeraa mai i rotopu ia outou e te mau taea‘e, a amuihia mai ai outou na te mau vahi atoa o te ao nei. Ua haamana‘o vau i te mau parau o te himene, « hi‘o mai i te nuu, tei mau i te paruru, te reva e te ‘o‘e, o te haere nei e ‘aro i ni‘a i te tahua rahi no te oraraa ».1 Oia mau o outou te nuu mau a te Atua, te haapa‘o e te parau-ti‘a.

I teie pô, te hinaaro nei au e paraparau i te mau melo apî a‘e o teie nuu arii—no te autahu‘araa a Aarona : te mau diakono, te mau haapii e te mau tahua o te haere atu e ‘aro i ni‘a i te tahu‘a aroraa no te oraraa. Noa’tu e aita outou e haamana‘o ra i te reira, ua tapa‘ohia râ outou no te amui i roto i teie nei ohipa na roto i te hoê opuaraa ohie, o tei ravehia tau matahiti i ma‘iri a‘e nei i roto i to outou oraraa hou teie oraraa tahuti nei. Ua tupu te hoê apooraa rahi i te ra‘i, ei reira to outou opuaraa i te haapa‘o i te hinaaro o to outou Metua i te Ao ra e o Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia. A haamana‘o i teie : E tamaiti outou na te Atua o tei opua i te pee i te Faaora i te taime i hinaaro-mau-hia, e na te reira i faariro ia outou ei tane mau.

Na roto i taua opuaraa hanahana ra no te faaoti i to outou haereraa mure ore i mua, ua farii outou i te hoê tino tahuti, ua roaa te ti‘amâraa no te ma‘iti i te maitai e i te ino, e te tupu nei outou i teie nei e te faaineine nei i te rave i ni‘a iho ia outou na te mau taipe o to tatou Faaora. Ua bapetizohia outou e ua farii i te Varua Maitai. Te ite nei outou e, o vai ra outou, e no te aha outou i haere mai ai i ô nei, e te haere nei outou ihea. E i teie nei ua farii outou i te autahu‘araa a Aarona !

Ua riro te autahu‘araa a Aarona ei autahu‘araa faaineineraa, tei horo‘ahia mai i teie tau faaineineraa i roto i to outou oraraa. Na te huru o ta outou amoraa i teie autahu‘araa i teie taime e faaineine ia outou ia rave i te mau opuaraa faufaa rahi o muri nei. I teie nei mau opuaraa, e ô atoa mai te autahu‘araa a Melehizedeka, te haereraa i te hiero, te taviniraa i roto i te hoê misioni, te haereraa i te haapiiraa, te ma‘itiraa i te hoê toro‘a e te ma‘itiraa i te hoê hoa e ia taatihia no teie tau e no te tau e amuri noa’tu i roto i te hiero. E tau to te mau mea’toa no te mau opuaraa taatoa. A haapa‘o e a rave outou i te hoê opuaraa i to’na taime mau. I teie mau opuaraa tata‘itahi o te oraraa nei e ravehia te reira i roto i te hoê tau ohipa, e te poto o te piti ahururaa o to outou mau matahiti—i roto i te tau o ta‘u i pii, « faaineineraa no te opuaraa no te hoê ahuru matahiti te maoro ».

A haapiipii ai au ia riro ei taata faahoro manureva tama‘i, ua faaineine au i te rave i te tahi mau opuaraa faufaa na roto i te hoê matini haapiipiiraa. Hi‘oraa, e faaohipa vau i te opuaraa o te taime tano no te ou‘a i rapae i te hoê manureva tama‘i mai te mea ua ama te mori faaiteraa e ua haamata te manureva i te taviriviri e eita e nehenehe faahou ia faaafaro. Te haamana‘o ra vau i te hoê hoa o tei ore i faaineine maitai. E imi oia i te rave‘a ia ore e haere i roto i teie matini faaineineraa, e e haere atu oia e hui i te popo e aore râ e ‘au. Aita roa oia i haapii noa‘e i te mau rave‘a no te mau ohipa ru ! tau rii ava‘e i muri mai, ua ura to’na manureva i te auahi, e ua topa taviriviri i ni‘a i te fenua. Na roto i te iteraa i te mori faaara no te auahi, to’na hoa apî a‘e, tei faarahi i to’na ite i te pahonoraa i teie nei fifi, ua ite oia e nahea ia tatara ia’na i rapae i te manureva e ia ‘ou‘a na roto i te fare amarara e imi i te ora. Area to‘u hoa o tei ore i faaineine no te raveraa i teie opuaraa ua mau ïa i roto i te manureva e ua pohe roa.

I roto i teie hoê ahuru matahiti i mua nei, e ta‘oti‘ahia to outou tau faaineineraa. Ei feia tei mau i te autahu‘araa a Aarona, e mea faufaa ia faaineine outou ia outou i teie nei. E mea ti‘a ia faarahi outou i ta outou iho mau faaohiparaa i te mau pahonoraa no te mau opuaraa faufaa o ta outou e rave i teie na hoê ahuru matahiti o to outou oraraa. E mea ti‘a ia ite outou i te mea e ti‘a ia rave e ahea e rave ai i te reira ia tae ana‘e mai teie iho mau opuaraa. A haamana‘o i te oreraa e rave i te hoê noa‘e opuaraa, e riro ïa i te pohe e i te raveraa i te opuaraa hape. Te rahiraa o te mau opuaraa o ta outou e rave e aore râ, e ore e rave, e hopea mure ore ïa to ratou.

O teie te taime mau no te riroraa ei pĭpĭ na Iesu Mesia, to’na auraa ra o te fariiraa ïa i Ta’na titauraa manihini ia « haere mai ai a pee mai ai ia‘u ».2 O teie te opuaraa o ta tatou i faaoti i roto i to tatou oraraa hou teie oraraa tahuti nei. I teie nei, te rave faahou nei tatou i te reira i roto i te tahuti nei, i te mau mahana atoa, i roto i te mau huru ti‘a-raa’toa na roto i te raveraa i te i‘oa o te Faaora i ni‘a ia tatou, ma te haamana‘o i Ta’na tusia taraehara, e i te haapa‘oraa i Ta’na mau faaue. Ua fafau tatou i te rave i te reira i to tatou bapetizo-raa-hia, e ua roaa ia tatou te faaapîraa i taua mau fafauraa ra i te mau hepetoma atoa a rave ai tatou i te oro‘a.

O teie te taime mau no te faanahonaho e no te faaineine ia tatou iho ia farii i te Varua Maitai ei hoa tamau no tatou. To’na auraa ra, te raveraa ïa i te mea o ta to outou mau metua e feia faatere i haapii ia outou i te rave—te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a, te pureraa i te po‘ipo‘i e i te ru‘i, te raveraa i te hoê faaneheneheraa au maitai, te peeraa i te hoê tabula, te faatupuraa e te rave-faaoti-raa i te mau fâ, te riroraa ei taata parau-ti‘a i roto i ta outou mau faaauraa, te haapa‘oraa i te mau fafauraa, e ia vai ti‘amâ noa i te autahu‘araa e mauhia e outou na. Ia ora tamau, tamau noa i te mau ture teitei tei heheuhia mai e te mau peropheta i roto i te buka iti no te puai o te feia apî.

O teie te taime mau no te opua e o vai mau râ to outou mau hoa e i te vai ti‘amâ-noa-raa no te hoê hoa mure ore parau-ti‘a. E mea ohie roa, e te mau taea‘e. Mai ta to‘u mama i haapii ia‘u, « e au te mau manu hoê â to ratou huruhuru ia amui ratou ratou iho to’na auraa ra, e au te mau taata hoê â to ratou feruriraa ia amui ». E nehenehe to outou mau hoa no teie nei pŭpŭ e faauru ia outou ia rave i te mau mea rarahi e aore râ, e faahema ia outou ia rave i te tahi mau e‘a éé e te pe‘ape‘a. E faaohie te mau hoa mau i te ora i te evanelia. Eita roa ratou e vaiiho ia tatou ia ma‘iti i rotopu i to ratou mau e‘a e i te mau e‘a o te Fatu. E tauturu râ ratou ia tatou ia riro ei feia o te ume mai i te tahi atu mau hoa mau. E e tauturu ratou ia tatou ia riro mai te hoê taata ei hoa parau-ti‘a e nehenehe e ma‘iti ia ora i piha‘i iho e a muri noa’tu. Mai te mea te hinaaro ra outou ia riro ei mau hoa mai teie te huru, a ani ia outou iho, o vau mau anei teie hoa no vetahi ? O vau mau anei teie taata o ta‘u e hinaaro ei hoa mure ore ?

O teie te taime mau no te faaineine no ta outou misioni. Tei ia outou râ, e nehenehe outou e tavini i roto i te hoê misioni rave tamau. A vai noa’i teie ei mea faufaa, a haamana‘o e te vaira te hoê mea faufaa’tu â oia te haereraa i te hiero a haere atu ai i ta outou misioni. Ua riro te hoê misioni ei rave‘a hoo ore i te tape‘araa i te mau fafauraa o te hiero, na roto i te haapa‘oraa i te ture no te haamo‘araa—te horo‘araa i to outou taime taatoa, te mau tao‘a e te mau taleni i te Fatu, e i te taviniraa Ia’na ma to outou aau atoa, ma to outou puai, to outou mana‘o e ma to outou itoito hoi. Ua ite mau roa vau e, ua riro na matahiti toopiti i te taviniraa ei tuhaa ahuru no te hoê tau i te piti ahuru matahiti-matamua-raa o to outou oraraa. Area râ, noa’tu e eita outou e rave i te hoê misioni rave tamau, e nehenehe outou e faaineine no te hoê mahana i muri nei, ia tae i te taime mau, ia haere i te hiero e ia rave i te mau fafauraa mo‘a ia nehenehe outou e farii i to outou mau haamaitairaa mure ore.

O teie te taime mau no te faaineine ia haapiipiihia, no te haapiiraa e no te hoê toro‘a. Ei feia apî no te autahu‘araa a Aarona, tei roto outou i te hoê faaineineraa no te oraraa. Na to outou itoito i te fare haapiiraa i teie taime e faataa ia outou ia haapa‘o i te a‘o a te peresideni Hinckley no teie tau i muri nei e—ia ‘apo i te mau haapiiraa’toa.3 A opua i teie nei ia faaitoito i te fare haapiiraa e i te ohipa. I reira, ia patoto mai te hoê rave‘a, ua ineine ïa outou no te iriti i te uputa e ia fana‘o i te reira. E mea ti‘a ia haamana‘o outou e : « e ua horo‘ahia mai te hoê horo‘a i te taata hoê atoa ».4 A faarahi i ta outou mau horo‘a e mau taleni. E te feia apî tamaroa e, na roto i te pure a ma‘iti i te mau piha haapiiraa, te mau tabula haapiipiiraa ohipa, e te mau ohipa o te faaineine ia outou no te tahi atu â mau rave‘a e te tahi atu â mau hopoi‘a no te tau a muri nei.

O teie te taime mau no te haapa‘o. I roto i te ao hou teie ao tahuti nei, aita tatou i ma‘iti i te haapa‘o noa i te hoê tuhaa o te hinaaro o te Atua. Aita tatou i ma‘iti i te pee i te tahi noa mau tuhaa o te faanahoraa mure ore. Ua haapii mai au i taua haapiiraa i te pô matamua o to matou vaiiho-hoê-raa-hia ia faahoro i te manureva, ua horo‘ahia te arata‘iraa, « eiaha e rave i te mau hoho‘a rere faataahurihuri i te pô. No haamata noa’tu ra outou i te faatere e aita e mauihaa haapiipiiraa-ore ». I te tahi mau taime i muri mai, ua ma‘iti te hoê pairati numera hoê roa i te pato‘i i teie nei faaueraa. Ia rere oia e faati‘a oia i to’na manureva ma te faataninito e i muri iho e faatapi‘o oi‘oi roa oia i te manureva e e faatahurihuri oia i te manureva na roto i te reva o Texas i te pô, e ia hi‘o ti‘a mai oia na roto i te tapo‘i hi‘o o ta’na piha faahororaa e au ra e te ite ra oia i te mau feti‘a i ni‘a noa‘e ia’na area râ, te ite ra oia i te maramarama o te hinu i raro i te repo. E ohipa te reira na te taninito : na te mau puai-G [oia te ture o te teiaha] o to’na manureva i faaite e ua taao‘ao to’na manureva, oia ïa e, ua huri roa te manureva. A huti ti‘a’i oia i te faahororaa no te faateitei i te manureva i roto i te reva, te mărûa noa’tu ra te manureva i te fenua e topa ti‘a’tura i raro i roto i te mau anaana mori o te aua hinu.

Ia tere ana‘e na ni‘a i te manureva, mai te mea e taui outou i to outou vairaa noa’ tu e hoê noa maa teteri iti i te taime hoê, eita te hohonuraa o to outou tari‘a e ‘apo i te tauiraa. E te mau taea‘e apî e paari e, ia faaohipa tatou i te haapa‘o maitai noa, e taui atoa ïa tatou i to tatou auraa i te Fatu—i te hoê noa maa teteri iti i te taime hoê roa. A ohipa ai te mau puai o te haamouraa a te enemi i ni‘a ia tatou, eita tatou e ite ta‘ue noa ia ratou, ei reira ïa tatou e ite ai i te taninito o te pae varua. A mana‘o noa’i tatou e te tere ra tatou i te e‘a mau, te tere ra ïa tatou i te ati rahi. I roto i te ao hou teie oraraa tahuti nei, ta tatou e‘a e rave no te pee i te Fatu o te taatoaraa ïa e aore râ, aita roa. Na te peeraa i teie nei hoho‘a na roto i to tatou taime hi‘opo‘araa i te tahuti nei e faahoi ia tatou i to tatou Metua i te Ao ra.

O teie te taime mau no te faaohipa-maitai-raa i to tatou taime. « Tei teie nei oraraa te taime ia faaineine te taata ia farerei i te Atua ».5 Te faaite papû atu nei au e, e rava‘i noa to outou taime i te fenua nei mai te mea e haapii mai outou e nahea ia faaohipa i te reira ma te paari a vai apî noa’i outou. « A haamana‘o e ta‘u tamaiti, e haapii oe i te paari i to oe apîraa ; oia ïa, e haapii oe i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Atua ra i to oe apîraa ».6

O teie te taime mau no te paruru i ta outou tuhaa matahiapo. I te mau taime hopea o to’na oraraa, ua horo‘a te peropheta o te Faufaa Tahito o Iakobo i te haamaitairaa a te hoê metua tane i ta’na mau tamarii. O Reubena te matahiapo e tei ana ra te tuhaa matahiapo—ua horo‘ahia ïa ia’na teie haamaitairaa taa‘e. Area ra, ua parau to’na metua tane e, « mai te pape ra oe i te mau ore ».7 A feruri na i te hoê taime iti i te auraa no teie nei pereoda mai te pape ra oe i te mau ore. Ia ve‘ave‘a ana‘e te pape, e pihaa te reira i ni‘a. Ia to‘eto‘e hoi ra, e paari ïa. Ia taa te pape i rape i to’na tereraa mau, e faatupu ïa te reira i te ino e e haamou i te mau mea’toa i ni‘a i to’na e‘a.

O outou o tei mau i te autahu‘araa a Aarona, e tuhaa matahiapo atoa ta outou. Te faahepo nei au ia outouo ia haapa‘o e ia vai puai noa. Te faahepo nei au ia outou eiaha e tuu i ta outou faaotiraa ia hahi ê atu i rapae e eiaha e vaiiho i ta outou fafauraa no te pee i te Faaora ia pihaa. Ia vai pautuutu noa mai te hoê papa i te oraraa i te evanelia. Aita roa hoê a‘e o tatou i ite i te taatoaraa o te mau haamaitairaa i faahereherehia no tatou. Te rave‘a e mahuta ê ai teie nei mau haamaitairaa o te pato‘iraa ïa na roto i te haapa‘o ore. Eiaha e vaiiho i ta outou faufaa ai‘a no te mau mea o teie nei ao. Ia vai haapa‘o noa tatou e ia faaineine i teie nei no te faanahanaha, no te paruru e no te farii i ta tatou tuhaa matahiapo hanahana.

E te feia apî e, o outou te puai rahi o te nuu a te Fatu, te mau faehau apî o teie nei tau hopea nei.8 « O ta outou e ueue ra, o ta outou atoa ïa e ooti ».9 A feruri noa’i i te auheneraa hanahana i mua nei, te ani manihini nei au ia outou ia feruri e nahea outou ia rave i te mau opuaraa i roto i teie na ahuru matahiti i mua nei.

E pûpû te ture o te auhuneraa i te hoê hoho‘a no te raveraa i te mau opuaraa. A faaineine i te fenua na roto i te pure, ma te ite e e mau tamarii tamaroa outou na te Atua. A tanu i te mau huero e te feia o te horo‘a i te mau a‘o maitai ; e i reira, a imi i te arata‘iraa a te Varua Maitai. A vaiiho i te mau huero o te faaururaa ia tupu. E titau mai te mau mana‘o i ta outou atu‘aturaa. A vaiiho ia ratou ia paari. E hopoi mai te maramarama o te faaururaa i te auhuneraa varua e tae mai na roto i to tatou aniraa i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te pure e ua opua tano maitai anei tatou. A pee ai tatou i taua maramarama ra, e mo‘e ê te pouri e e tupu mai te maramarama « e e tupu te maramarama i te anaanaraa e tae noa’tu i te mahana mau ra »10—i taua mahana ra ia tae tatou i mua i to tatou Metua i te Ao ra.

Ei faahoperaa, ia vai ineine noa outou. Ua ti‘a tatou tata‘itahi i roto i te apooraa i te ra‘i ra no te ma‘iti i te opuaraa no te oaoa o ta tatou e oaoa nei i teie taime. E te feia apî tamaroa e, ia faaoti outou i te hoê fafauraa ia outou iho, i to outou utuafare, i to outou raatira ohipa, ia vai ineine noa outou. Ia tae i te hora no te pureraa, no te pureraa feia apî e aore râ, te raveraa i te hoê faaueraa a te autahu‘araa, ia vai ineine noa outou. Ia tae i te taime ia faahanahanahia i te fare haapiiraa e aore râ, i te tahi mau tabula haapiipiiraa, ia vai ineine noa outou. Ia tae i te taime no te haereraa i te misioni, ia vai ineine noa outou. Ia tuturi ana‘e teie tamahine apî o ta outou i here i te fata o te hiero mo‘a a te Atua, ia vai ineine noa outou (eiaha ei ite noa). Ia putuputu to outou utuafare i roto i te ao Tiretiera, ia vai ineine noa outou. Ia ti‘a’i mai te Faaora no te farerei ia outou i to outou hoiraa hanahana na roto atu i to outou oraraa i te fenua nei, e ia ti‘a’i mai to outou Metua i te Ao ra e ia ati-noa-hia outou e te rima o To’na ra aroha, ia vai ineine noa outou.

I muri mai i na matahiti hoê ahuru no te feruriraa, a haere i mua ma te itoito. « E [outou] te mau tane a te Atua, a ti‘a mai i ni‘a ! »11 A faariro ia outou ei mau tane e ei mau metua tane faaroo. A noho parau-ti‘a noa. A ti‘a mai i ni‘a e a faariro ia outou ei mau tamaiti ti‘amâ i te mau tamahine ti‘amâ a te Atua o te faaoroma‘i e o te paturu ia tatou. Ia faahanaha noa tatou ia ratou mai ta tatou e faahanahana i te Fatu.

Te faaite papû atu nei au e ua ite to outou Metua i te Ao ra ia outou o tei tae mai i teie nei aru‘i, no te mea e tuhaa outou no Ta’na nuu arii rahi tei î to’na mau « reni i te mau fa‘ehau, tahoê mau, haama-ore e te puai. O te pee nei i to ratou faatere ma te himene i ta ratou himene oaoa : Haere a i mua ! haere tatou e ‘aro ! haere a i mua ! no Iesu Mesia ! haere a i mua ! i mua ! no to tatou Fatu ! »12 E ti‘a Oia i reira, e te hinaaro maira Oia ia tatou i piha‘i iho Ia’na, Na’na tatou e arata‘i, e tei roto to tatou manuïa Ia’na, te faaite papû nei au i te reira na roto i te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. « Hi‘o i te Nuu ! », Himene no. 154.

  2. Luka 18:22.

  3. A hi‘o « A Prophet’s Counsel and Prayer for Youth », Liahona, Eperera 2001, 30–41.

  4. PH&PF 46:11.

  5. Alama 34:32.

  6. Alama 37:35.

  7. Genese 49:4.

  8. Hi‘o Alama 53.

  9. PH&PF 6:33.

  10. PH&PF 50:24.

  11. Hymns, no. 194.

  12. Hymns, no. 251.

Nene’i