2007
Te haamo‘a-faahou-raa o te Fare Menemene no Roto Miti
Me 2007


Te haamo‘a-faahou-raa o te Fare Menemene no Roto Miti

Te mauruuru nei au no teie fare nehenehe o tei haapaarihia e o tei faaapîhia ia nehenehe te reira ia tamau noa i te faaohipahia no te haapii e no te faaitoito i te mau tamarii a te Atua.

Hōho’a

E hanahana e e haamaitairaa rahi ia riro ei tuhaa no te oro‘a haamo‘a-faahou-raa no teie fare rahi, te Fare Menemene no Roto Miti, o te ti‘a nei i te pae tooa o te râ o te hiero no Roto Miti. Te haapoupou nei matou i te mau taata atoa tei haa i roto i teie ohipa rahi tei ravehia i roto i teie nei fare. Te haamauruuru taaê nei matou i te Episekoporaa Faatere Rahi : te episekopo H. David Burton, te episekopo Richard C. Edgley, e te episekopo Keith B. McMullin, no ta ratou arata‘i-maitai-raa i te faatereraa i te ohipa no te faaapîraa i te Fare Menemene no Roto Miti.

E mau haamana‘oraa maitai to‘u i to‘u tamarii-rii-raa a haere mai ai au i teie Fare Menemene. Ua bapetizohia vau i reira. I to‘u riroraa ei diakono ua afa‘i mai to‘u metua tane ia‘u i ô nei no te haere i te amuiraa rahi no te autahu‘araa. Ua haere mai maua e 15 minuti na mua a‘e i te hora e ua ohie noa ia maua ia noaa i te hoê parahiraa i ni‘a i te taupee.

I te mau mahana matamua o te Ekalesia e piti ana‘e fare tei patu-taa-ê-hia no te haamoriraa, o te mau hiero ïa i Ketelani e i Nauvoo. Ua patuhia na fare toopiti mai te au i te heheuraa. Te fare matamua tei itehia e tei patuhia e te Ekalesia ei fare pureraa ua opua-atoa-hia ïa ia faaohipahia ei fare haapiiraa. Ua patuhia te reira i te mau raau i Missouri i te matahiti 1831.1

I te taime a haamo‘ahia’i te hiero no Ketelani i te matahiti 1836, ua na‘ina‘i a‘ena te reira no te farii i te feia mo‘a atoa tei hinaaro i te haere atu i te oro‘a haamo‘araa. Ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita ma te tatarahapa e eita te fare e farii hau atu â i te mau taata.2 Area râ, a rahi noa’tu ai te hamani-ino-raa i te feia mo‘a e to ratou feia faatere i Ketelani, ua haere ti‘atu te rahiraa o te mau melo no te Ekalesia i Missouri i te matahiti 1838, ma te vaiiho atu i teie fare faufaa rahi roa i muri.

Hoê â te hoho‘a no te paturaa o te hiero no Nauvoo e te hoho‘a no te hiero no Ketelani no ni‘a i te mau piha rururaa i te tahua matamua e te piti o te tahua. Area râ hou te hiero no Nauvoo i hope ai i te patuhia i te matahiti 1846 ua putuputu na te feia mo‘a i rapae au i te hiero, no te faaroo ia Iosepha e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia ia a‘o mai. I te tahi mau taime e rave rahi mau tauasini taata tei tae atu i taua mau rururaa ra.

Mai ta George A. Smith i parau na roto i to’na huru arearea, « i te tau o te peropheta Iosepha… e mea ruperupe a‘e te ‘faaroo momoni’ i rapae au i te mau fare pureraa ». Te tumu o te reira no te mea ïa « aita [tatou] i manuïa i te paturaa i hoê fare rahi no te farii i te feia mo‘a na mua i te poheraa o te peropheta ».3

I te tahi mau taime e tape‘a te vero i taua mau pureraa i rapae e ere roa i te mea au no te feia a‘o e no te amuiraa. Ua parau te peresideni Iosepha F. Semita, tei haamana‘o maitai i te auraa ore o taua mau pureraa ra i rapae tei faaterehia i piha‘i iho i te hiero i Nauvoo :

« Ta‘u haamana‘oraa matamua roa no te hoê vahi haamoriraa i Nauvoo ïa. Ua tupu te reira i roto i te hoê uru raau iti i piha‘i iho i te vahi ti‘araa no te hiero. Ua faaroo vau i reira i piha‘i iho i to‘u ra metua vahine i te mau taata mai ia Brigham Young, Heber C. Kimball, Orson Hyde, Parley P. Pratt, te peropheta Iosepha e te patereareha Hairamu. Te haamana‘o maitai nei au i to‘u haereraa’tu i te hoê pureraa i roto i te uru raau, e ua hutihia mai te hoê pereoo huti i mua i te amuiraa taata e ua ti‘a mai te peropheta Iosepha i ni‘a i te hoê afata no te a‘o mai, a haamata ai te ua. Ua ti‘a mai te hoê e aore râ e piti taata e ua tape‘a i te mau fare amarara i ni‘a a‘e ia’na, no te paruru ia’na i te ua. Te rahiraa o te mau taata aita ïa to ratou e fare amarara, e mea haumani roa e te au ore ia parahi i reira, te haamana‘o maitai nei râ vau, no‘atu e tamarii rii noa vau, e aita roa te hoê taata i faaru‘e i te pureraa a a‘o ai te peropheta ».4

Hou to’na poheraa, ua faaue te peropheta Iosepha e ia patuhia te hoê tetene ie no te paruru i te feia mo‘a i roto i te mau amuiraa rahi. I te matahiti 1845, a fatata ai te hiero i te oti ua tonohia o Elder Orson Hyde no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i te hitiaa o te râ o te fenua Marite no te imi i te faufaa e no te hoo mai « fatata e 3.700 metera » ie no te patu i te mea ta Brigham Young i faahiti mai te « tetene no te amuiraa i Ziona ».5

Ua faataa mai te taea‘e Orson Pratt i te vahi i mana‘ohia e te hoho‘a no te tetene ie i roto i te hoê rata tei papa‘ihia i te 30 no atete 1845 :

« Ua opuahia ia faati‘a i te hoê tetene ie i mua, e o te tu‘ati i te hiero i te pae tooa o te râ. Te hoho‘a o teie tetene mai te hoho‘a ïa o te hoê ohuraa… E navai te area o to’na tahua no te farii e vau aore râ e hoê ahuru tauasini taata ; e haere noa to’na mau parahiraa i te teitei te tahi i ni‘a i te tahi i roto i te huru o te hoê fare pa‘epa‘ehia ».6

Ua haamata te mau taea‘e i te mahana i muri mai ia faateatea i te tahua no te faati‘araa i te tetene ie. Tera râ, no te puai o te hamani-ino-raa a to ratou mau enemi ua ti‘a i te feia mo‘a ia faaru‘e ia Nauvoo e no reira, aita te tetene ie i patuhia. Ua « huri o Orson Hyde te ie i ni‘a i te mau pereoo uta i te matahiti 1846 e ua tere ti‘a’tu i te pae tooa o te râ e te ie ».7 Ua mana‘o te tahi e e « faahohipa-maitai-hia te ie no te mau mea mai te mau fare ie, te hopea ie e te mau tapo‘i pereoo » no te feia mo‘a i roto i to ratou tereraa i roto i te afaa no Roto Miti.8

Te Fare Menemene tei oti i Temple Square i Roto Miti e hoê â to’na faito e te tetene ie tei opuahia no Nauvoo, e mai te tetene no Nauvoo tei opuahia, ua faati‘ahia ïa te reira i te pae tooa o te râ noa o te hiero. E mai te tahi atu mau mea, mai te haereraa i te pae tooa o te râ, ua ite o Iosepha Semita i te hoê tetene rahi ; e ua faatupu o Brigham Young i taua orama ra.

No reira ua riro te tetene tei opuahia no Nauvoo, noa’tu e aita roa’tu te reira i patuhia i reira, ei hoho‘a no teie fare tei î i te aai. I to‘u apî-roa-raa ua faaroo vau i te amuiraa rahi i ni‘a i te ratio, i teie nei ma te faaohiparaa o te mau peeutari e te mau mauihaa roro uira no teie tau, te haapuroro nei tatou mai Roto Miti atu i te mau fenua atoa na te ao nei i te hoê â taime, ma te faaohipa i te mau tu‘atiraa i te mau fare na te ao taatoa nei. Ua tupu te reira no te faaururaa tei tae mai i te mau taea‘e no te pahono i te mau hinaaro o te nunaa i to tatou nei anotau. Teie te hoê hoho‘a maitai e nahea te Fatu ia faatupu i te hinaaro o te mau melo no te Ekalesia. Te faaite papû nei au e e tamau noa te Fatu i te heheu i Ta’na mau tavini te mau rave‘a e te mau mauihaa no te pahono i te mau hinaaro o te mau melo atoa i roto i te hoê Ekalesia e tupu noa ra.

Te mauruuru nei au no teie fare nehenehe o tei haapaarihia e o tei faaapîhia ia nehenehe te reira ia tamau noa i te faaohipahia no te haapii e no te faaitoito i te mau tamarii a te Atua i te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. A hi‘o Richard W. Jackson, Places of Worship : 150 Years of Latter-day Saint Architecture (2003), 16.

  2. A hi‘o History of the Church, 2:410–11.

  3. Deseret News, Atete 29, 1855, 194.

  4. « The Spirit of Worship », Improvement Era, Tiunu 1910, 749–50.

  5. Brigham Young i te feia mo‘a na te ara, 17 no tiunu 1845, i roto i New York Messenger, Atete 16, 1845 ; a hi‘o atoa History of the Church, 7:427 ; Elden J. Watson, « The Nauvoo Tabernacle », Brigham Young University Studies, tau faatupuraa raau 1979, 416.

  6. Orson Pratt to Reuben Hedlock, Atete 20, 1845, in New York Messenger, Atete 30, 1845, 67 ; a hi‘o atoa Brigham Young University Studies, tau faatupuraa raau 1979, 420.

  7. Glen M. Leonard, Nauvoo : A Place of Peace, a People of Promise (2002), 479–80.

  8. Brigham Young University Studies, tau faatupuraa raau 1979, 421 ; a hi‘o atoa William Smith claim in Glen M. Leonard, Nauvoo, 754 no te 86.

Nene’i