2012
O Perofeta i le Taimi o le Kerisimasi
Tesema 2012


O Perofeta i le Taimi o le Kerisimasi

O soifuaga o o tatou perofeta e 16 o aso e gata ai, e faaalia ai le agaga o le Kerisimasi, ma faamanatu mai ai ia i tatou lena mea e le mafaatusalia na tupu i le falemanu i Peteleema i le silia ma le 20 seneturi talu ai: o le soifua mai o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. E le mafai lava ona tatou sese pe a mulimuli i a latou faataitaiga—aemaise lava i le Kerisimasi.

Meaalofa o le Alofa

O le foai atu o meaalofa o le alofa ma le auaunaga ia i latou e le tagolima, o se uiga tulagaese lea o aafiaga a perofeta i le Kerisimasi. I le 1931, i le taimi o le Pau Tele o le Tamaoaiga, sa avea Peresitene Harold B. Lee ma peresitene o se siteki tele i le Aai o Sate Leki, Iuta. Sa naunau Peresitene Lee ia iloa manaoga o tagata o lana siteki ma faia mea uma na te mafaia e faamama avega ai i o latou manaoga. O se sailiiliga sa faia na ia iloa ai e silia ma le afa o lana siteki e toeitiiti atoa le 5,000 tagata, sa faalagolago i isi mo se fesoasoani, e aofia ai le toeitiiti atoa le 1,000 o tamaiti e i lalo ifo o le taʼi 10 tausaga le matutua. Sa ia auina atu tagata o le au paia e ao mai meataalo ma faatulaga ia vaega e lipea, vali, ma fufulu mama meataalo tuai pe faia foi ni meataalo fou ina ia leai se tamaitiiti e leai se meaalofa i le Kerisimasi. Sa tonu ia te ia, e tatau i aiga uma o le siteki ona faia se toonai mo le Kerisimasi ma talosagaina ia foa’i o meaai ina ia mafai ai ona fai lena mea.1 I se taimi mulimuli ane ina ua avea o se Aposetolo, sa talosagaina ai Elder Lee e faatulaga le polokalama uelefea a le Ekalesia, e faavae i mataupu faavae faapena o le auaunaga, ositaulaga, ma le galue.

A o talavou, sa faamanatu ai e Peresitene Thomas S. Monson le Kerisimasi ina ua fai atu e lana uo se fesili na te’i ai, “Pe faape’ī se tofo o le pīpī?” Sa ia tali atu e pei lava o le tofo o le moa, ae o iina na ia iloa ai e le’i tofo lava foi si ana uo i se moa. E le gata i lea, ae sa leai se mea i le fale o lana uo e saunia ai se toonai o le Kerisimasi. “Sa ou mafaufau loloto i se tali,” le tala a Peresitene Monson. “E leai ni a’u pīpī, leai ni a’u moa, leai sa’u tupe. Ona ou manatua ai lea sa i ai ni a’u fagafao lapiti se lua. Na ou tago atu loa lava uu le lima o la’u uo ma faatopetope atu loa i le pa o lapiti, tuu lapiti i se atigipusa, ma tuu atu ia te ia ma fai atu i ai, ‘Ia, ave lapiti ia e lua. E lelei i le ‘ai—e pei lava o le moa.’ … Sa vave ona maligi ifo o’u loimata a o ou tapunia le faitotoa o le pa ua gaogao o lapiti. Ae ou te lei faanoanoa. Sa faatumulia lo’u loto i se lagona o le mafanafana e le mafaamatalaina, o le fiafia. O se Kerisimasi e manatua pea.”2

Tutu Faatasi o se Aiga

O se tasi o Kerisimasi aupito matagofie e manatua e Peresitene Ezra Taft Benson, na tupu i le 1923, ina ua ia toe foi i le Po o le Kerisimasi i le faatoaga a lo latou aiga i Whitney, Idaho, ISA, ina ua mavae le lua ma le afa tausaga na faamisiona ai i Egelani. O le toetuufaatasiga fiafia ma ona matua ma uso ma tuafafine e toa 10 sa faatumulia i le naunautai ma le sagisagi fiafia mo le Kerisimasi. E avea o se mea faapitoa, na faatagaina ai o ia e ona matua e ala e fesoasoani i tapenapenaga o le Kerisimasi ina ua momoe uma isi tamaiti. A o galue ai o ia faatasi ma ona matua, sa ia faamatalaina lemu i ona matua ona aafiaga o se faifeautalai. Sa le mafai ona taofi ona loimata i lenei “afiafi faapitoa” i lona aiga na ola ae ai o se tamaitiiti.3

O soifuaga o perofeta e uunaia ai i tatou e latalata atili i o tatou aiga i taimi o le Kerisimasi. Na manatua e Peresitene Iosefa F. Samita se tasi Kerisimasi a o avea o se tamā talavou, e leai sana tupe—e oo lava i se pene—e faatau ai ni meaalofa mo lana fanau. Ae o le a oo lava i le Kerisimasi, sa ia tuua ai lona fale ae savalivali atu i le aualatele, ma autilotilo i mea mananaia i faamalama o faleoloa ae sa iloa e le mafai ona ia faatauina se mea. I le toeitiiti a leai se faamoemoe, na ia maua ai se pausisi ma “tagi ai pei o se tamaitiiti” e faamafanafana ai i lona loto tiga. Peitai, sa ia soloi ona mata, ma alu i le fale ma taaalo ai ma lana fanau i le aso atoa, “ma le lotofaafetai ma le fiafia mo na o i latou.”4 E ui i lona le mafai ona tuuina atu ni meaalofa o le Kerisimasi mo lana fanau, ae na ia tuuina atu ia i latou ni meaalofa aupito silisili sa mafai e soo se tamā ona tuuina atu—o lona alofa ma lona taimi.

Na faaalu e le Perofeta o Iosefa Samita le Kerisimasi o le 1838 i le falepuipui i Liperate i Misuri. Sa taofia o ia ma nisi o ana paaga i se sela pogisa i le pito i lalo malulu, palapala, ma asu mai le afi tafu sa faamalosia i latou e faaaoga. Sa maualalo tele le taualuga ma sa le mafai ai ona latou tutu sa’o i luga. Ae sa i ai se taimi fiafia i lena vaitau o le Kerisimasi. Sa mafai ona asiasi atu i ai le faletua o le Perofeta, o Ema mo sina taimi mo ni nai aso a’o loma le Kerisimasi. E le gata i lena, ae na ia aumaia le la tama tama, o Iosefa Samita III. O le lagonaina o le alofa mo lona aiga, na tusia ai e Iosefa upu faamalosiau mai le sela i le Au Paia: “Matou te olioli i o matou puapuaga, aua ua matou iloa o loo mafuta mai le Atua ma i matou.”5

I le 1937, na taufetuunai ai Peresitene Filitia Samita i le olaga e aunoa ma lona faletua pele o Eteli, e lei leva na maliu. Na talosaga Eteli, ia pese ia Jessie Evans, o se tamaitai nofofua e matagofie lona leo pese, i lona falelauasiga. O lena feiloaiga, na masani ai Jessie Evans ma Iosefa Filitia Samita, ma i’u ai ina fuga mai lena mafutaga i le alofa. Sa ia taliaina le faamalamalamaga la te faaipoipo a o le’i leva ona mavae le Kerisimasi. Ina ua mafaufau Peresitene Samita i meaalofa na ia mauaina i le Kerisimasi o le 1937, na ia tusia ai, “Sa ou mauaina [Jessie] o se meaalofa o le Kerisimasi, ma o lea ou te matua faafetai ai.”6 Na faaipoipoina i la’ua ia Aperila na sosoo ai.

O se tasi o agaifanua masani faaletausaga a le aiga o Peresitene Tavita O. MaKei, o le aveina lea o fanau a fanau e faatietie i taavale faaseʼe i le kiona e tosoina e ni solofanua, e i ai “logo tagitagi.” O lea tietiega o se tasi o a latou agaifanua masani e fiafia i ai. Sa faia pea e Peresitene MaKei seia oo i lona 80 tausaga. Ina ia mafanafana, e fai e Peresitene MaKei lona ofutalaloa umī, mafiafia ma ona totigilima lapopoa. E tietie tamaiti laiti i le taavale faaseʼe, ae o tamaiti matutua e mulimuli atu i a latou lava faaseʼe” e nonoa i tua o le taavale faaseʼe. O nei faamanatuga o le Kerisimasi e umi ona manatua, ma o nisi taimi e faaiu ai i pesepesega a o faataaliolio i le piano ma usu le “A i ai i le Aiga le Alofa.”7

O Le Molimau ia Iesu Keriso

Atonu o le mea e aupito sili ona taua, o aafiaga i le Kerisimasi a perofeta ua aoao mai ai i tatou ia faateleina a tatou molimau ia Iesu Keriso, a o tatou tuuina o Ia i le totonugalemu o a tatou faafiafiaga. I le 1876, ina ua lata ina maea le Malumalu o St. George Utah. Sa faatulaga le sauniga o le faapaiaga mo le fogafale i lalo, potu autu, ma le potu mo faamauga mo le aso 1 Ianuari, 1877.8 I le toe fitu aso oo i le Kerisimasi a o lei faia le faapaiaga, e toatele tagata i St. George sa galulue punouai e fesoasoani ina ia mautinoa ua maeʼa le malumalu.

Na tusia e Peresitene Uilifoti Uitilafi, o lē sa avea ma uluai peresitene o le malumalu, i lana api o talaaga e faapea, i le aso Kerisimasi, sa pisi tamaloloa e galulue i masini ma ‘ili ae sa faaalu e fafine e 40 le aso atoa i le malumalu e suʼi kapeta. Sa latou folaina kapeta ma tautau ie pupuni.9

E ui ina toetoe a le uma le galuega i le taimi na atofaina, ae o la latou taulaga i le vaitau o le Kerisimasi na matua aoga lava. O lena galuega o la latou faamanatuga lea o le Kerisimasi. Faatasi ai ma tagata e 2,000 na i ai i le aso 1 Ianuari, na tuuina atu ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi le tatalo o le faapaiaga mo vaega o le malumalu—ua silia ma le 30 tausaga talu ona faamalosia le Au Paia o Aso e Gata Ai e lafoai le Malumalu o Navu.

I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e tele aai o le Iunaite Setete na faamalosi ona tapē moli i le po ina ia faasaoina ai le suauu. I le Aai o Sate Leki, sa tapē moli e tatau ona mu faasoloatoa o le Malumalu o Sate Leki. Ina ua manu i Europa ua mae’a le taua, sa faatonuina loa e Peresitene Heber J. Grant ia moli mu faasoloatoa o le malumalu ina toe ki.

O le Kerisimasi i le 1945, na fuafua ai e Peresitene Siaosi Alapati Samita se kata musuia ma le anoa o le Kerisimasi. I le pito i luma sa i ai se ata o tumutumu e tolu i le itu i sasae o le Malumalu o Sate Leki, ua manaia le susulu i luma mai o le agelu o le faatusa o Moronae i luga aʼe. O lalo ifo sa tusia ai upu “Kerisimasi—1945” ma le savali “Ua toe ola moli.”10 E leai se mea sili e mafai ona atagia lelei ai le olioli na lagonaina e tagata uma talu mai tausaga uumi o le oti ma le faatafunaga.

Ae o lenei foi kata matagofie o le Kerisimasi o se ala foi lea a Peresitene Samita na tuuina atu ia lana molimau ia Iesu Keriso ma le Toefuataiga o le talalelei. Pei lava ina aumaia e le faaiuga o le taua o le fiafia ma le malamalama i nofoaga pogisa, ae na faapena foi e le Toefuataiga o le talalelei ina ua mavae seneturi uumi o le Liliuese ona “toe ki” moli malamalama o le upumoni mo tagata uma i le lalolagi.

O faataitaiga a o tatou perofeta o aso e gata ai o le alofa, auaunaga, faatuatua, ma le ositaulaga ua molimau mai ai o le olioli moni i le vaitau o le Kerisimasi, e maua i le ola ai e faapei ona soifua Keriso. E pei ona saunoa Peresitene Howard W. Hunter, “O le Kerisimasi moni lava e oo mai i lē na te aveina Keriso i lona olaga e fai ma malosiaga ola, maoae, ma le malosi. O le agaga moni o le Kerisimasi o loo i ai lea i le soifuaga ma le misiona a le Matai.”11

Faamatalaga

  1. Tagai Larry C. Porter, “Remembering Christmas Past,” BYU Studies, vol. 40, no. 3 (2001): 94–96.

  2. Thomas S. Monson, “Christmas Gifts, Christmas Blessings,” New Era, Dec. 1986, 7.

  3. Tagai Porter, “Remembering Christmas Past,” 104–5.

  4. Joseph F. Smith, “Christmas and New Year,” Improvement Era, Jan. 1919, 267.

  5. Joseph Smith, in Porter, “Remembering Christmas Past,” 53.

  6. Joseph Fielding Smith, in Joseph Fielding Smith Jr. and John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 255.

  7. Tagai David Lawrence McKay, My Father, David O. McKay (1989), 70–71.

  8. O le faapaiaga faaiu o le Malumalu o St. George Utah ua maea na faia i le fa masina mulimuli ane, i le aso 6–8 Aperila, 1877.

  9. Tagai Wilford Woodruff’s Journal, ed. Scott G. Kenney, 9 vols. (1983–85), 7:297.

  10. Tagai Albert L. Zobell Jr., “It Being Christmas,” Improvement Era, Dec. 1949, 826–27.

  11. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 269.

Ata na tusia e Welden C. Andersen

Lolomi