2012
Toe Mauaina o le Agaga o le Kerisimasi
Tesema 2012


Savali a le Au Peresitene Sili

Toe Mauaina o le Agaga o le Kerisimasi

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

I le tele o tausaga ua mavae a o avea o se toeaina talavou, sa tofia a’u ma isi i se falemai i le Aai o Sate Leki e tuuina atu se faamanuiaga mo tamaiti mama’i. Ina ua matou ulufale atu, sa matou vaaia se laau Kerisimasi ma ona moli mananaia susulu, ma sa vaaia ai foi ni ta’ui ua afifi lelei i lalo o ona lala. Ona matou ui atu lea i alasavali i le mea na i ai tamaiti ma teineiti laiti—o nisi e faasima se lima po o se vae, o isi e mama’i ma atonu e le mafai ona vave malolosi—sa faafeiloaia i matou ma le fiafia.

Sa tauvalaau mai ia te au se tamaitiiti laitiiti, e matua ma’i lava, “O ai lou igoa?”

Sa ou ta’u atu ia te ia lo’u igoa, ma sa ia talosaga mai, “Pe mafai ona e tuuina mai so’u faamanuiaga?”

Sa tuuina atu le faamanuiaga, ma a o matou faliu e o ese mai lona moega, sa ia fai mai, “Faafetai tele lava.”

Sa na o ni nai laa sa matou savavali ese mai ai, ae ou faalogo atu o ia valaau mai, “Oi, Uso Monson, ia manuia lava le Kerisimasi.” Ona vaaia lea o se ataata tele i ona foliga.

Sa i ai i lena tamaitiiti le agaga o le Kerisimasi. O le agaga o le Kerisimasi o se mea ou te faamoemoe o le a maua e i tatou uma i o tatou loto, ma o tatou olaga—e le gata i lenei vaitau iloga ae i le gasologa o le tausaga.

A ia i tatou le agaga o le Kerisimasi, tatou te manatuaina o Ia e ona le aso fanau lea tatou te faamanatuina i lenei vaitau o le tausaga: “Aua o le aso nei ua fanau ai i le aai o Tavita lo outou Faaola, o le Alii ia o Keriso” (Luka 2:11).

I o tatou aso, o le agaga o le foai atu o meaalofa e telē sana matafaioi i le faamanatuina o le vaitau o le Kerisimasi. Ou te le iloa pe mafai ona aoga ia i tatou le fesili ifo ia i tatou lava, “O a meaalofa e finagalo le Alii ia te a’u e tuuina atu ia te Ia po o isi i lenei vaitau taua o le tausaga?

Se’i ou fautuaina atu o le a finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou taitoatasi e tuuina atu ia te Ia ma Lona Alo le meaalofa o le usiusitai. Ua ou lagonaina foi o le a talosaga mai o ia e ofoina atu i tatou lava ma ia lē manatu faapito pe fefinauai, e pei ona fautuaina mai e Lona Alo pele i le Tusi a Mamona:

“E moni, e moni ou te fai atu ia te outou, o le e i ai le agaga o le finauga ua le mai ia te au o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o lē … faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi.

“Faauta, e le o lau mataupu lea, le faaoso o loto o tagata i le ita, o le tasi e faasaga i le isi; ae o lau mataupu lenei, ia aveesea mea faapena” (3 Nifae 11:29–30).

I lenei tisipenisione ofoofogia o le atoaga o taimi, o avanoa e foai atu ai i tatou lava e matuai anoano lava, peitai e maaleale foi. O le taimi nei, ua i ai loto e manaomia ona faafiafia, o upu agalelei e ta’u atu, o galuega ia faia, ma agaga e laveai.

Sa tusia e se tasi e i ai se malamalamaaga malosi i le agaga o le Kerisimasi:

O au o le Agaga o le Kerisimasi—

Ou te ulu atu i aiga o e matitiva, ona pupulatele ai lea o mata sesega o tamaiti, ua fiafia ma maofa.

O le lima foi o le matape’ape’a ou te faamafola ma vali ai i lona agaga ia susulu se faailoga.

Ou te faamatua’ia le aumatutua e toe faafou lo latou talavou ma ia taliē e pei o la e laiti.

Ou te faaolaolaina le alofa i le loto faatamaitiiti, ma faatumulia le moe i le faamanetaina o miti.

Ou te faamatua’ia vae naunautai e avatu ato tutumu i e manaomia, ma tuua ai loto ua maofa i le agalelei o le lalolagi.

Ou te faamatua’ia le faamaumauoa e toe mafaufau i lona ola soonafai ma avatu sina mea i sē pele o le mautonu ia mataga mai ai loimata o le fiafia—loimata e tafiese ai lagona faanoanoa ma le tagi.

Ou te ulu atu i sela pogisa o le falepuipui, ma faamanatu atu le tulaga faatamatane ua ma’ila’ila ma faasino atu i aso lelei o le a oo mai.

Ou te tolotolo lemu atu i le fale ua sāō, ua sesega i le tiga, ma laugutu ua tau le mafai ona tautala ua na o le tetemu i le lotofaafetai filemu, ua alia’e mai.

E fiaafe auala, ou te faamatua’ia ai le lalolagi ua lailoa ina ia tepa a’e i fofoga o le Atua, ma mo sina minute ia faagalo i mea iti ua pona’ia ai.

O a’u o le Agaga o le Kerisimasi.1

Ia tatou taitasi ma toe mauaina le agaga o le Kerisimasi—le Agaga o Keriso.

Faamatalaga

  1. E. C. Baird, “Christmas Spirit,” in James S. Hewitt, ed., Illustrations Unlimited (1988), 81.

Aoao Atu mai Lenei Savali

A o e faasoa atu le savali a Peresitene Monson, mafaufau e faamamafa le fesili na ia tuuina mai po o a meaalofa e finagalo le Alii tatou te tuuina atu ia te Ia po o isi i lenei vaitau. Faamalosiau atu i tagata o le aiga e tusia o latou mafaufauga ma manatu (pe fai foi i tamaiti laiti e tusi se ata) pe faapefea “ona toe mauaina le agaga o le Kerisimasi—le Agaga o Keriso.”

O Keriso ma le Taulealea Mauoa, saunia e Heinrich Hofmann, faaaloaloga a le C. Harrison Conroy Co.

Lolomi