Tina Aki Kabwaka n Namakinna
Iai te korakora ae maaka riki nakon te mwaiei, ang aika korakora, ke te ai ae uramwaaka. Ma e maaraara ma ni bebete, ao ti riai n rang kakauongo ngkan ti tangiria bwa e na kairiira.
N Beberuare 27, 2010 n 3:34 n te moaningabong, te mwaiei ae korakorana 8.8 n te tikeera e ioa aon Chile, ni karika te nakonnano, ao te raraoma irouia mirion aomata.
Tabeua boong imwiina, I katabeaki bwa N na tara te maungatabu n te titeiki n te tabo ae kaan nakon nuukan te mwaiei ae korakora aei. I iangoia ngkana te mwaiei ao te nakonnano imwiina e na reitinako e na kona n roota mwaitin te roko n te maungatabu. I mimi ngke te roko ni katoai tetere n te maungatabu e a rang korakora riki ni kabotauaki nakon te maungatabu are mai imwaina.
E taraa n ae, te mwaiei e kauringiia kain te titeiki, bwa ti te tai ae uarereke, ibukin kakaawakin kaniian te Atua, karinean te Tabati, ao irakin bootaki. Tabeua te wiiki imwiina I tareboniia te titeiki beretitenti. I titiraki ngkana kaean te Taromauri e teimatoa ni mwaiti. E kaeka bwa mwaitin ao korakoran te maaku imwiin te mwaiei e bwaka, ao aron naba te roko n taromauri.
Aroaro aikai a rimwiaki n te bwai ae riki are e urubekea te World Trade Tienta i New York, USA, inanon Tebetembwa 2001. Ngaa ma ngaa aomata ake a bitaki maiuia nakon te aro ni kakaea te rau n aia iango ao ni karaunano are a rang kainnanoia. Ma ngke e waaki nako te tai, te kakae aei e tabe n uarereke ao bwa a okira aroia are a tataneiai iai. Bon tiaki mwaiei, buaka, ke buakan kanoan bong ao kabuanibwai, ke tao aomata ke aia mwakuri aomata, are e karikirakea te onimaki, te koaua, ao te bitaki ae reitinako.
Eria ao te Bwanaa, ae Maaraara mani Bebete
N ana bong te burabeti are Eria, Aaba e uea iaon Iteraera. Aaba e mare ma Itebera, te Ueanaine mai Biritia. E moan karokoa nakoia Iteraera aroia kain Biritia, n ikotaki ma taromaurian boua aika kaaraki. Imwiina ngke e kaewenakoa ao e kona ana ibonga Baara are e kabaeaki n ana boowi te Uea are Aaba, Itebera e kataia n ana maiun te burabeti ao e birinako nakon te rereua. (Taraa 1 Uea 18:4, 13, 19, 21–40; 19:1–4.)
Imwiina ngke e tia ni kamwarakeaki iroun te anera n te rereua, Eria e rianna 40 te bong ao 40 te ngaina nakon Maungan Oreba (taraa 1 Uea 19:5–8). Inanon te rereua, e roko ana taeka te Uea nakon Eria. E tuangaki bwa e na otinako man te nangananga are e matu iai n te bong. Ngke e tei iaon te maunga imatan te Uea e kare “te ang ae moan te korakora”, e bon rang korakora n te aro are e a urui atibu ao maunga, “ma e aki mena te Uea inanon te ang.” Imwiina e roko te mwaiei, “ma e aki mena te Uea i nanoni maeiein te aba.” Imwiina e roko te ai, “ma e aki mena te Uea inanon te ai” (1 Uea 19:11–12). E ngae ngke e korakora te ang, te mwaiei, ao te ai, akea bwanaan te Uea ni kaoti nakon te burabeti.
Imwiin kaotin korakoran aon te aba aikai, “te bwana ae maaraara ma ni beebete” e roko nakon Eria, ao e ongo iai (taraa 1 Uea 19:12–13). Bwanaan te Uea ae e bebete e tuangnga bwa antai ae na katabua bwa uean Syria are imwiina, antai are e na katabua bwa uean Iteraera are imwiina, ao are e riai ni katabua Eritai bwa te burabeti are e na onea mwiina.
Kakaean te Bwana
Te bwanan naba are e roko nakon Eria—te bwana are e tuangnga te bwai ae e na karaoia n te tai ni kaangaanga inanon maiuna ao n reirei—e teimatoa n tauraoi nakoia natin nako te Atua are e rang tangiria ni karaoa ana kantaninga te Tama. Ma ibuakon bwanaa aika a mwaiti, bwanaa n te aonaaba e kaoira bwa tina mwananga nakon te roo ao kawai aika kamangaongao, enga te tabo are tina kunea iai te bwana ae maaraara, mani beebete are e na tuangiira te bwai ae tina karaoia, are tina taekinna, ao are e tangiriia bwa tina iai te Atua?
Ana reirei nakoira Nibwaai “Kakukurei ngkami n ana taeka Kristo; bwa taraia, a na tuangko ana taeka Kristo bwaai aika ko riai ni karaoi” (2 Nibwaai 32:3).
Ao tina kunea ia ana taeka Kristo bwa ti aonga ni kona ni kakukureira iai? Ti kona ni kakaea ni koroboki aika a tabu, riki ana Boki Moomon, are e koreaki ao e kawakinaki n arona ae itiaki ibukira, aia bwai te roro aei. Ti karinei naba aia taeka burabeti aika ngkai, ake a tuagiira nanon te Tama ae Akea Tokina ao ara Tia Kamaiu Iesu Kristo n te bong aei.
Aia taeka burabeti aika a maiu a kairiira ngkana ti kaitara ma kakaewenako aika boou ao aika a kangaanga. N taai aikai, ibukin te katooto, ngkai a teimatoa ni kaoti kamangaongao n te aonaaba ao aia rabakau a kataia ni bita te iango n te mare ao te utu, aia taeka burabeti e a tia ni matoa, ni kakorakoraaki, ao ni kabwarabwaraki ma te tangira kakaawakin aron te utu ae tabu, ni kaotia bwa “te mare imarenan te mwaane ao te aine e katabuaki iroun te Atua ao te utu e bon boboto iaon ana baine te Tia Karikibwai ibukin kawaia Natina ae akea tokina.”1
Burabeti ao abotoro ni boong aikai a tia naba ni katurutura kakaawakin te bong ae te Taabati n te mweenga ao n te Ekaretia ao karekean te kamaiuaki irouia ara bakatibu rinanon rongorongon te utu ao mwakuri n te tembora. Ni katoa maungatabu ni kabuta, a katauraoi rakan kairiiri n te maiu n tamnei ibukin te Ekaretia.
Te Tamnei ae Raoiroi E na Kairiko
E reitia n reirei Nibwaai, “ngkana ko rin n te kawai aio, ma ni karekea te Tamnei ae Raoiroi, ao e na kaoti nakoim bwaai ni kabane aika ko riai ni karaoi.” (2 Nibwaai 32:5). Ngaia are, karekean manga te kairoro ni kakaawakin ukoukoran ana taeka Kristo, ngkai Nibwaai e tuangiira ni kaineti ma te reitaki ae kaineti, are bon iroura ti riai ni kairia ma te Tamnei ae Raoiroi, te membwa n taian Atua te kateniman.
Nibwaai e ata raoi te bwai ae e taekinna. Tabeua 30 ke 40 te ririki mai imwaina, ngke ana utu a bon tiku n te rereua ao e kabaa te kaibuke are e na uotiia nakon te aba ni berita, Nibwaai e boaia tarina ake a ikawai ibukin karaoan te bure, riki imwiin ongoraean ana taeka te anera.
Nibwaai e taku nakoia, “Kam waekoa ni karaoa te buakaka ma ni waeremwe n uringa te Uea ae Atuami. Kam a tia n noora te anera, ao e taetae nakoimi; eng, kam a tia n ongo bwanaana n taai tabetai; ao e a tia n taetae nakoimi n te bwanaa ae maaraara ma ni beebete, ma kam aki namakinna, ao kam aki namakin ana taeka; mangaia ae e taetae nakoimi n aiaron rebwetauan te baa, are e karika rurun te aonaaba n aiaron ae e nang bwenauaki.” (1 Nibwaai 17:45).
Tina Aki Katoka Namakinana
Ana reitaki te Tua ma Natina e roko n tainako rinanon te Tamnei ae Raoiroi, are n angiin te tai e reitkai ma ngaira n te bwana are e rin n ara iango ao i nanora, “te bwana ae maraara n rau, are e wirikiriki n niniianako bwaai ni kabane” (R&B 85:6). Ti riai ni kakauongo nakon te bwanaa ae beebete ao n aki tataninga ni karokoa e na taetae temanna nakoira ma te bwanaa ae rebwetaua n aron te baa! Uringa, Eria n reiakina bwanna te Uea anne e aki mena n te ang, mwaiei, ke te ai. Te Uea e taetae nakoina rinanon te Tamnei ae Raoiroi, te bwana ae beebete man maaraara.
“Bwaanaan te Tamnei ae Raoiroi e roko bwa te namakin nakon te bwanaa,” e taku Beretitenti Boyd K. Packer (1924–2015), Beretitenti n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman. “Ko na ataia, ngkai I a tia n ataia, ni ‘kakauongo’ nakon te bwana anne are namakinaki nakon ongo. …
“… Bon bwanaan te tamnei are e roko n te iango ngkai te iango ke te namakin e rin inanom.”2
Ti namakin taeka mairoun te Tamnei ae Raoiroi, nakon riki are ti ongo n taningara, n ara iango ao inanora. Tina aki kabwaka n namakini wirikiriki akanne! Tina kauki ara iango ao nanora ni karekei aia taeka burabeti. Tina kariaia te Tamnei ae Raoiroi bwa e na reitinako n reireiniira rinanon te bwanaa ae beebete, n rau. N reireiniia Ana Reirei taekan te Tamnei ae Raoiroi, are e na kanakoa nakoia imwiin Nakona, te Tia Kamaiu e tuangiia, “Ao te Tia Ibuobuoki, are te Tamnei ae Raoiroi, are e kanakoamaia te Tama n arau, e na reireingkami bwaai ni kabane, ao E na kaururing inanomi bwaai ni kabane ake I atongi nakomi” (Ioane 14:26).
N tatabemaniia nako membwa aika a kakaonimaki n Ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira iai inaomataia ao kakabwaiakiia ni karekea oin kairakiia, kaungaakiia, aia kaotioti mai karawa rinanon te Tamnei ae Raoiroi.
Beretitenti Thomas S. Monson (1927–2018) e taku: “Kona kairaki man te bwanaa anne ae beebete man maaraara. Uringnga bwa te mwaane ae iai kariaiakana e na katokaa baina iaon atuum, n te tai are ko kamatoaaki iai ao ni kangai, ‘E a reke iroum te Tamnei ae Raoiroi.’ Kauka nanomi, ae bon tamneimi, nakon tangin te bwanaa ane e onoti are e kaotiota te koaua. N aron ae berita iai te burabeti ae Itaia, “A na ongo te taeka taningam … , ni kangai, Aio te kawai, kam na nakonako i nanona.” [Itaia 30:21].”3