Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua ibukin Reireinakiia Ataei
Reirei 12: I Kona n Tataro Ma Au Utu


12

I Kona n Tataro Ma Au Utu

Te Kabwarabwara Ibukin te Tia Reirei

N te aro bwa ko na tauraoi n te tamnei n anga te reirei aei, taiaoka warekii ao n iangoi raoi bwaai aikai:

E taku te Tia Kamaiu, “Tataro inanon am utu nakon te Tama, n taainako n arau, bwa e aonga ami [utu] ni kakabwaiaki” (3 Nibwaai 18:21.). Man te uaia ni bootaki n tataro, a kona utu n rikirake ni kaan ma Tamara are i Karawa ao nakon temanna n tatabemaniia nako ao ni kaoa te Tamnei ae Raoiroi nakon te mweenga (taraa D&C 19:38).

Te Katauraoi

  • Mwakena te iteranibaa 106 n te bokinreirei aio bwa e aonga ni bebete rekena iroum.

  • Uota te kaobii ibukin ana Booki Moomon. Mwaakena 3 Nibwaai 18:21. bwa e aonga ni bebete rekena iroum.

Reiakinan Waaki Ni Kakukurei

Moanna ma waaki ni kakukurei ni bootaki. Ibukin iango, taraa iteraniba 3.

Tataro

Kaoa te ataei bwa e na anga te tataro ni kaukuki.

Anene

Kaoia ataei bwa ana taekin taeka “tataro n te utu” tabeua te tai. Tuangiia bwa konang reiakin anene ibukin te tataro n te utu. Karaoa te kamnronron ma ataei, ao tuangiia bwa ana bane n taubai. Anene ke taekin taekan Te Tataro n Utu (Aia Boki n Anene Ataei 189) ao buokiia ataei bwa ana karaoa te mwakuri ma ngkoe:

Tina bootaki ni kamnronron (nakonako ni katobibi n te mnronron)

Ao katorobubua n te tataro n utu (katoka te nakonako ao katorobubua; anganiia ataei bwa ana kaokioka te “tataro n utu” n ririmwiim)

Ni kakaitaua Tamara are i Karawa (booti baai)

Ibukin kakabwaia aika ti tibwauai.

Te Tamnei

Kaota tamnein te utu ae a tataro n te (iteraniba 54). Buokiia ataei bwa ana kinaiia kain te utu aika kakaokoro, ao koteia bwa a katorobubua ao are a booti baiia, a boobaraaki atuiia, ao kamatuii mataia. Tuangiia bwa te utu aei a karaoa te tataro n utu. Kaoia ataei bwa ana taekin taeka “tataro n utu.” Kaoia bwa ana katorobubua, booti baiia, ao kabarakii atuiia. Kabwarabwara bwa ngkana ti tataro n utu, ti taetae nakon Tamara are i Karawa. Ti Kaitaua ibukin ara kakabwaia, ao tina butiia bwa E na buokiia ao ni kakabwaia ara utu.

family praying

Kibun te Kamate nano

Kaokiokii n taekin kibun waaki ni kakukurei aikai ao kaoia ataei bwa ana raoniko:

Aio tinau, ae buokai n te takakaro. (tabeka rake bubuan te bai)

Aio tamau, ae mwakuri ni katoa bong. (tabeka te kauoua n tabonibai)

Aio tariu, ae rangin ni aintoa ao n abwabwaki. (tabeka te katenua n tabonibai)

Aio mwaneu, ae tangiria n takakaro ma te booro. (tabeka te ka aua n tabonibai)

Ao aio ngai; I kukurei n atonga (tabeka te kanimaua n tabonibai)

Ni kabane ara utu a katorobubua n tataro. (kaina te timoi)

Koroboki Aika Tabu

Kaota tamnein Iesu Kristo iaon te iteranbia 106. Kauka Ana Boki Moomon nakon 3 Nibwaai 18:21. ao taekina, “E taku Iesu, ‘Tataro n ami utu.’ ” Kaoia ataei bwa ana kaokioka te tiententi aei ma ngkoe, tabeua taeka n teuana te tai.

Jesus Christ

Kabaneana

Kaoia ataei bwa ana taekina, “I kona n tataro ma au utu,” tabeua taeka n te taina.

Tataro

Kaoa te ataei bwa e na anga te tataro ni kainiin.

Waaki ni Kakukurei Aika a Kona n Rineaki

Te Katauraoi

  • Ibukin te karaki man te taore te tabonibai: Kaobinna ao korei taore baai iaon te iteraniba 59. Karanii ngkana a kainnanoaki.

  • Ibukin te takakaro n te baeki: Koroi iaon aua baeki aika uarereke “Ti Kakaitau ibukin Ara Kakabwaia.” Inanon baeki n tatabeua nako karina tamnein te bwai ae ti kakaitau ibukina (n aron te amwarake, te kunikai, te auti, te utu, ao a mwaiti riki). Ngkana ko tangiria, ko kona ni kabonganai kaobiin tamnei iaon te iteraniba 55 ke n te tabo teuana n te bokinreirei aei.

    coloring page, I Can Pray

    I Kona n Tataro ma Au Utu

    Ti rangin ni kakaitau ibukin ara utu.

    Ti rangin ni kakaitau ibukin mweengara.

    Ti rangin ni kakaitau ibukin te amwarake ae tikanna.

    Ti rangin ni kakaitau ibukun ara kunnikai.

  • Ibukin te waaki ni kakukurei n te kara: Karekea kaobiin te tamnei n te iteraniba 55 ibukiia ataei bwa ana karan. Uoti taati ao te teibi.

Te Karaki te Tabonibai te Taore

Kabonganai taore baai n taekin karaki aikai ibukin te tataro n te utu:

Aio te utu. Aio te tama, ao aio te tina. Aikai tarina ao mwane na. Aio Peter, tarina ae uarereke (kotea natin te taore). N te taina e takakaro Peter ao e boo matana (kaoia ataei bwa ana rabuna mataia ma baiia). Te Tama ao te Tina a uotia nakon te taokita (kanakoa te taore ma ianon te tabonibai ao kawenea iaon tano). Ana utu Peter a katorobubua n tataro (kaoia ataei bwa ana katorobubua). A tuana te Tama are i Karawa bwa e na kakabwaia Peter. Te Tama are i Karawa e ongo aia tataro. E buoka Peter bwa e na marurung (kaoka te taore nako aon te tabonibai). Ngkanne Peter ao ana utu a manga karaoa riki aia tataro n utu ni kaitaua Tamara are i Karawa ibukin kakabwaiakan Peter.

finger puppet diagram

Te Takakaro n te Baeki

Kawenei baeki iaon tano. Tuangiia ni kabane bwa ana tau bai, ni karaoa te mronron ni katobibia te baeki, ao n nakonako ni kamronron n anenea “Tataro n Utu.” Ngkanne katoka te nakonako, ao tuanga te ataei bwa e na rinea te baeki ao ni kaota te tamnei inanona. A tonga, “Ti kakaitau ibukin [aran te bwai are korotamneiaki].” Kaitauia ataei ibukin rokoia. Kaokia ni karokoa a bane n tia ni karaoia ataei ake a tangiria ni kan karaoia.

Karanakin

Tuangiia ataei bwa a na karana te iteraniba 55. Ngkana a tia, korei tamnei, ao katomai ni kabane ao ni kanim ma te teibi ni karaoa te tiein ibukiia ataei n tatabemaniia bwa ana uoti nakon mweengaia.