Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua ibukin Reireinakiia Ataei
Reirei 14: N na Ongotaeka


14

N na OngEaABa

Te Kabwarabwara Ibukin te Tia Reirei

N te aro bwa ko na tauraoi n te tamnei n anga te reirei aei, taiaoka warekii ao n iangoi raoi bwaai aikai:

Tamara are i Karawa e atia n anganiia kaaro mwiokoaia n te moanrinan ibukin reireinakiia aia ataei taian tua, ni karekei ibukin kainnanoia n rabwata ao n tamnei, ao ni kataniia man kabuanibwai. E kaungaiira bwa ti na karineiia ao n ongotaeka irouia ara karo, ao e na kakabwaiaira n te maiu ao te kukurei ngkana ti karaoia. (Taraa Te Otinako 20:12; I-Ebeto 6:1–3; I-Korote 3:20; Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba Ensign, Nobembwa. 1995, 102.)

Te Katauraoi

  • Uota kaobiin te Baibara. Mwaakena I-Ebeto 6:1 bwa e aonga ni bebete reke na iroum.

  • Mwakena te iteranibaa 106 n te bokinreirei aio bwa e aonga ni bebete rekena iroum.

Reiakinan Waaki Ni Kakukurei

Moanna ma waaki ni kakukurei ni bootaki. Ibukin iango, taraa iteraniba 3.

Tataro

Kaoa te ataei bwa e na anga te tataro ni kaukuki.

Mwakuri

Tuangiia ataei bwa ana karaoa nimaua ke onoua te mwakuri, n aron teirake, tabeki baiia, rairaki, uboi baiia, ao tekateka. Kamoamoaiia ibukin aia ongotaeka nakoim.

Te Tamnei

Tuanga te ataei bwa e na taua te tamnei iaon te iteraniba 62. Kotea tamnein te tama ao te tina n te tamnei. Kabwarabwaraa bwa te karo ao te tina a tia n tuangiia ataei bwa ana ibuobuoki n te onaroka, ao a taku ataei, “N na ongotaeka.” Koteiia ataei n te tamnei ao katuruturua bwa a buokiia aia karo.

family in vegetable garden

Koroboki aika Tabu

Tuangiia ataei bwa ni booki aika tabu ti reiakinna bwa Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo a tangirira bwa tina ongotaeka nakoiia ara karo. Kauka te Baibara nakon I-Ebeto 6:1 ao wareka, “Ataei, ongotaeka irouia ami karo inanon te Uea bwa aio te koaua” Kaoia ataei bwa ana taekina, “Nna ongotaeka.” (Te Bwai ae na taraaki E na bae n ae tabeman ataei kaikawaaki irouia tibuia ke aia utu tabeman. Ko na kai atai kanganga aikanne n tain te reirei.)

Anene

Kaoia ataei bwa ana tei. Anene ke taekin taeka nakon “N na Waekoa n Ongotaeka” (Aia Boki n Anene Ataei 197) ao ni karaoi mwakuri aika oti inano. Kaoia ataei bwa ana raoniko.

Ngkana e weteai tinau, (kamnronrona baim nakon wiim)

N na Waekoa n Ongotaeka. (biiri ni karaurau nakon te tabo)

I tangiria ni karaoa are te kabanea n tamaroa (ka toutoua atuum)

Tetaina ao ni katoa bong.

Ngkana e weteai tamau, (kamnronrona baim nakon wiim)

N na Waekoa n Ongotaeka. (biiri ni karaurau nakon te tabo)

I tangiria ni karaoa are te kabanea n tamaroa (katoutoua atuum)

Te taina ao ni katoa bong.

Tamau are i Karawa e tangirai, (rabwatiko)

Kakabwaiaai n te bong koraki. (reitia n rabwatiko ngkana ko rairaki man iteram teuana nakon are teuana)

I tangiriia ni karaoa ti te kabanea n tamaroa (katoutoua atuum)

Te taina ao ni katoa bong.

Te Tamnei

Kaota tamnein Iesu iaon te iteranibaa 106. Tuangiia ataei bwa Iesu e ongotaeka iroun Tamara are i Karawa, ao e tangiriira bwa tina ongotaeka naba.

Jesus Christ

Kabaneana

Tibwauaa am koaua bwa tina kukurei ngkana ti ongotaeka.

Tataro

Kaoa te ataei bwa e na anga te tataro ni kainiin.

Waaki ni Kakukurei Aika a Kona n Rineaki

Te Katauraoi

  • Ibukin bwain waaki ni kakukurei: Uota te bwaoki, bwatiketi, ke kaontaina riki tabeua ma bwaai tabeua inanoia are e na anga te katantan, n aron te kiaba, te kau, te bwara, te bwai ni kamariri, ke otangan te bai. Kataia ni karekea teuana te aitam ae ana taua ataei n tatabemaniia.

  • Kabonganai taore ibukin waaki ni kakukurei: Karekea kaobiin ao korea te tamnei n te iteraniba 63 ibukiia ataei bwa ana karanna. Kuruuna ke kanim nakon kaai ke tiaeki beeba ni karoa iai te taore.

    coloring page, boy and girl puppets
    puppet diagram

Kabwarabwaraana n te Kaotioti

Taekinna ao karaoi bwaai aikai ma ataei:

E taku Mommy, “Karini ami kunikai, taiaoka.” Ti a karin ara kunikai (kamena bwa aongkoa ko karina am kunikai).

E taku Daddy, “Teboki ubumi, taiaoka.” Ti a teboki ubura (mena ae aongkoa ko teboka ubum).

Kaokiokia ma mwakuri ake tabeua, n aron “kana am kabuki,” “naako matu,” ao a bati riki. Kamoamoaia ataei ibukin aia ongotaeka.

Bwain Waaki ni Kakukurei

Tuanga te ataei bwa e na rinea te bwai teuana ma inanon te bwaoki ao ni kataia ni karinna. Taetae nakoia ataei iaon te aeka ni kamanomano are e anga te bwai anne (te katoto, kaau a kawakini waera man te bareka ke te ikuaki, kiaba a kawakiniira man te mwaimwai ao te kabubue man taai; ao a mwaiti riki). Kabwarabwaraa bwa bwaai aikai a kawakiniira; ti kona naba ni kamanoaki ao ni kukurei ngkana ti ongeaba nakoia ara karo.

Taore ibukin Waaki ni kakukurei

Tuangiia ataei bwa ana karana te taore are ko karaoi. Wareki taeka n reirei aikai (ke karaoi oin am taeka). Imwiin teuana imwiin teuana, tuangiia ataei bwa ana kabongana oin aia taore ni kaekai, “N na ongo.”

E taku Mommy, “Bwaina te akoi nakon mwanem, taiaoka.” Tera ae ko na taekinna?

E taku Daddy, “E a bo tain te matu, taiaoka.” Tera ae ko na taekinna?

E taku tibu te aine, “Nakomai amwarake, taiaoka.” Tera ae ko na taekinna?

E taku te tiareirei, “Ti a katauraoira nakon te tataro, taiaoka.” Tera ae ko na taekinna?

E taku Iesu, “Tangiri ngkami bon iroumi.” Tera ae ko na taekinna?

Te waaki ni kakukurei aei e kaineti riki nakoia ataei aika a ikawai riki.