Laipelí
Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní


“Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
huelo ʻo e laʻaá ʻi he ngaahi ʻaó

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e Maʻu ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko ha takaua maʻu peé

Kuó ke fakakaukau nai ki he ngaahi founga kotoa pē kuo tāpuekina ai koe ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻE lava ke aʻusia ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá e tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hano tataki kinautolu ki a Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ka ʻoku fakatatali e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻanautolu ʻoku nau fai ha fuakava mo Sīsū Kalaisi ʻi he tui mo e fakatomala, mo fai e ngaahi fuakava mo Sīsū Kalaisi ʻi he papitaisó. Ko e meʻafoakí ni ko e talaʻofa ia te ke lava ʻo maʻu maʻu pē ʻa e feohi mo e Laumālie Māʻoniʻoní—ko ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko ha meʻaʻofa angamaheni ia—he ʻikai lava ke tau sio ki ai—ka ʻoku ʻikai ke lava ʻo fakaʻikaiʻi hono mālohí ʻi he taimi ʻokú ke fili ai ke maʻu ia ʻi he moʻui angatonú. ʻOku fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mei he angahalá, maʻu ʻa e fakahā fakatāutaha, mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻiloa ko e “ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié.”

Ko e Hā ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻOku hoko mai ʻa e ouau fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí hili hono papitaiso ha taha ʻi he fakauku ʻi he vaí. ʻOku fakahoko ʻa e ouaú ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lolotonga e ouau ko ʻení. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá pea ʻe lava ke hoko ko ha takaua maʻu pē kiate kinautolu ʻoku feinga ke tauhi e ngaahi fekaú mo fakaafeʻi Ia ki heʻenau moʻuí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Laumālie Māʻoniʻoní

Ngaahi fakahinohino ki hono ako ʻo e ongoongoleleí: Laumālie Māʻoniʻoní, Ngaahi Fuakavá mo e Ngaahi Ouaú, Fakahā Fakatāutahá, Ngaahi Meʻafoaki ʻo e Laumālié

Konga 1

“Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻĪmisi
fefine ʻoku tāpuakiʻi

Lolotonga hono hilifakinima ha taha ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku fakahoko ange ai ke ne “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ki ha taha. ʻOku hoko ia ko e fatongia ʻo e kāingalotú ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiate kinautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:33). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “ʻI heʻetau maʻu e ouau ní, ʻoku tau takitaha tali ai ha fatongia toputapu mo tuʻuloa ke hoko atu e holi, ke fekumi, ke ngāue, mo moʻui taau ke tau “maʻu [moʻoni] ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” mo hono ngaahi meʻafoaki fakalaumālié.”1

Naʻe folofola ʻa Sīsū ki a Nikotīmasi—ko ha pule ʻo e kakai Siú—“kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). Ko ia, makehe mei he papitaiso ʻi he vaí, ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke “fanauʻi ʻi he Laumālié” (veesi 6). ʻOku hoko ʻeni ʻi hoʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea foua ha “papitaiso ʻaki ʻa e afí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (vakai, 2 Nīfai 31:13–14). Ko e afí ko ha fakataipe ia ʻo e fakahaohaoaʻí. ʻOku ʻomi ʻe he mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ko ʻení ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá (vakai, 2 Nīfai 31:17; 3 Nīfai 12:1–2). Hili e papitaisó, ʻe lava ke aʻusia māmālie ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí (vakai, 3 Nīfai 9:20) pe fakahangatonu ange (vakai, Mōsaia 4:2–3).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • ʻI he taimi naʻe ngāue ai ʻa Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ki he kakai ʻi he Hemisifia Hihifó, naʻá Ne foaki ki he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá ʻa e mālohi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 18:36–37). Naʻe akoʻi ʻa e kakaí ki he meʻafoakí ni, pea “naʻa nau lotua ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea naʻa nau holi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (3 Nīfai 19:9). Te ke fakamatalaʻi fēfē hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e papitaiso ‘aki ‘a e vaí, ta‘e kau ai ‘a e papitaiso ‘aki ‘a e afí mo e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘oku ‘ikai hano ‘aonga; ‘oku fiema‘u kinaua pea ʻe ‘ikai lava ke fakamavahevahe‘i.”2 Ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e “papitaiso ʻaki ʻa e afí mo e Laumālie Māʻoniʻoní,” mamataʻi ʻa e “The Baptism of Fire” (1:41). Fakatatau mo e fakamatala ʻa Tēvita A. Petinā ʻi he vitioó, te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻuhinga ʻo e “papitaiso ʻaki ʻa e afí”?

Ako lahi ange

Konga 2

ʻE Lava ke Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Hotau Takaua Maʻu Pē

ʻĪmisi
kau talavou ʻoku nau toʻo ha ʻū papa sikeiti

Naʻe lea ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “ʻOku tau fiemaʻu maʻu ai pē ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fiemaʻu ia, ka ʻoku tau ʻilo mei heʻetau aʻusiá ʻoku ʻikai ke faingofua ke pukepuke ia. ʻOku tau fakakaukau, lea ʻaki, mo fai e ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó te ne lava ʻo tuli e Laumālié. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻe hoko maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua ʻi he taimi ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí pea mo e taimi ʻoku ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá [ʻetau] ngaahi fakakaukaú (vakai, T&F 121:45).”3 ʻI hoʻo feinga ke tanumaki ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke ongoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke liliu ʻi hoʻo moʻuí.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ko e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ko ha fakamanatu mālohi ia ʻe lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79). Ko e taimi ʻokú ke teuteu taau ai mo maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻokú ke fakaafeʻi ai ʻa e takaua ʻa e Laumālié. Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo feinga ke taau maʻu pē mo ʻEne takauá?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakakaukau ke lau mo talanoa fekauʻaki mo e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií: “ʻOku ou tui naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Molomona mei heʻene aʻusia tonu ʻa e moʻoni ʻo ʻene ngaahi leá ʻʻOkú ne fakafonu ha taha ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e ʻofa haohaoá, ʻa ia ko e ʻofa ʻoku tolonga, ʻi he faivelenga ʻi he lotu, kae ʻoua ke hokosia ʻa e ngataʻangá, pea nofo ʻa e kau māʻoniʻoni kotoa pē mo e ʻOtuáʻ (Molonai 8:26). Neongo te tau nofo tuēnoa he taimi ʻe niʻihi ʻi he lolotonga ʻetau ʻiate kinautolu ʻi māmaní, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau taʻetala, he kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau takaua ke ʻaʻeva mo kitautolu.”4 Te mou ala aleaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá ne fakamatalaʻí. Ko e fē ha taimi kuo ʻoatu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha nonga mo ha tokoni kiate koe?

Ako lahi ange

Konga 3

Te U ʻIloʻi Fēfē ʻOku Ou Ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻĪmisi
tangata ʻoku malimali

Kuó ke feinga nai ke fetuʻutaki mo ha taha ʻoku lea ʻi ha lea fakafonua ʻoku ʻikai mahino kiate koe? ʻE lava fakatupu loto-mamahi tatau pē ia mo ha taha ʻoku pehē ai ha taha ʻoku nau ongoʻi ʻa e Laumālié ka ʻoku ʻikai mahino kiate koe ʻa e ongo ko iá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke maaʻi, he ʻoku tau ongoʻi kotoa ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻE lava ke fiemaʻu ha taimi mo ha ngāue ʻi hoʻo feinga ke ʻiloʻi mo mahino e founga fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo koé. Naʻe ʻilo ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá ʻe lava ke fakatatau ʻa e Laumālié ki ha “kihiʻi leʻo mālie” (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12). Taimi ʻe niʻihi ʻoku fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi ongo ʻo e ʻamanaki leleí mo e fiefiá (vakai, Loma 15:13). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha founga mahuʻinga ia ʻoku tau ʻilo ai ʻa e moʻoní (vakai, Sione 14:26; Molonai 10:5).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Mamataʻi ʻa e foʻi vitiō “Feeling the Holy Ghost: Power of the Holy Spirit” (3:17) ke ʻilo ki he founga ʻoku ongoʻi ai ʻe he kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻa e Laumālié. Ko e hā ha ngaahi founga kuo fetuʻutaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo koe?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo na ʻilo ai ʻoku lava ke ʻiloʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ongoʻi “māfana” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8–9). Fakakaukau ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–23; 8:1–2; 11:11–14 pea talanoa kau ki he ngaahi angamaheni tatau ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ʻoku ʻikai ko e ongoʻi māfaná pē ʻa e founga te ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié.

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni kehe fekauʻaki mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní