Ako ʻo e Tokāteliné
Hilifaki ʻo e Nimá
Vakai Fakalūkufuá
Ko e hilifaki ‘o e nimá ko e founga ia naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau lahi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko e hilifaki nimá, fakanofó, vaheʻi e kāingalotú ki he ngaahi uiuiʻí, faingāue ki he mahakí, mo hono foaki ʻo e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kehé. ʻOku hilifaki ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mafai lakanga fakataulaʻeiki totonú honau nimá ʻi he ʻulu ʻo e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ouaú. ‘I hono fakahoko iá, ʻoku nau hoko ai ko e ngaahi meʻangāue ʻoku faitāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú.
Kuo fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻe ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e founga ʻo e hilifaki ʻo e nimá. Naʻe fakanofo ʻe ʻĀtama hono hako tangata angatonú ʻaki ʻa e hilifaki ʻo e nimá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:40–50). ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Sēkope ʻa e ngaahi tāpuakí kia ʻIfalemi mo Manasé, naʻá ne hilifaki hono nimá ʻi hona ʻulú (vakai, Sēnesi 48:14–19). Naʻe hanga ʻe ʻAlamā ʻo “fakanofo ha kau taulaʻeiki mo ha kaumātuʻa, ʻi heʻene hilifaki hono nimá ʻo fakatatau ki he founga ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 6:1). Naʻe foaki ʻe he ʻAposetolo ko Pita mo Sioné ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá (vakai, Ngāue 8:14–17). ʻI he kuonga fakakosipeli ko ʻení, naʻe foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–69).
Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú
Ngaahi Tefito Fekauʻakí
-
Lakanga Fakataulaʻeikí
Folofolá
Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá
-
Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Fakanofo ki he Lakanga Fakataulaʻeikí”
-
Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Faingāue ki he Mahakí,” “Nimá, Hilifaki ʻo e”