Laipelí
Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké


“Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne tāpuakiʻi ha fefine

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké

Fakahinohino fakataautaha mo fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻilo ʻe he palōfita ko Līhaí ha meʻa fuopotopoto naʻe ngaohi mei he palasá, ʻa ia naʻe ʻi ai hono hui ʻe ua (vakai, 1 Nīfai 16:10). Naʻe ʻilo ʻe hono fāmilí ko e foʻi pulu pe kāpasa ko ʻení, ʻa ia naʻa nau ui ko e “Liahoná,” naʻe tuhu ki he feituʻu ʻoku totonu ke nau fononga ki ai ʻi he maʻomaʻonganoá. Naʻe ngāue ia ʻo fakatatau mo ʻenau tui ki he ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 37:38–40). ʻE lava ke ngāue ha tāpuaki fakapēteliake maʻatautolu ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Liahoná maʻá e fāmili ʻo Līhaí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Ko e ‘Eiki tatau pē naʻá Ne foaki ha Liahona kia Līhaí, ‘okú Ne foaki mai he ʻahó ni kiate koe pea mo au ha meʻaʻofa mahuʻinga makehe ke tataki ‘etau moʻuí, ke fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi meʻa fakatuʻutāmakí ki hotau maluʻí, mo fakaʻilongaʻi ‘a e hala fonongá, ‘io, ‘a e hala fononga ʻoku malú—ʻo ʻikai ki ha fonua ʻo e talaʻofa, ka ki hotau ʻapi fakalangí. Ko e meʻaʻofa ʻoku ou ʻuhinga ki aí ʻoku ʻiloa ia ko ho tāpuaki fakapēteliake.”1

ʻOku ʻomai ʻe he Tamai Hēvaní ha fakahinohino fakalangi kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi—ʻo fakafou ʻi he lotú, folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho tāpuaki fakapēteliaké ko ha meʻangāue mahuʻinga ia ʻe taha te ne lava ʻo ʻoatu ha tataki fakalaumālie, faleʻi, mo ha fakapapau ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi meʻa taʻepau mo faingataʻa ʻo e moʻuí.

Ko e Hā ʻa e Tāpuaki Fakapēteliake?

Ko e tāpuaki fakapēteliaké ko ha tāpuaki fakafoʻituitui ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku maʻu mei ha pēteliake kuo fakanofo mo fakamafaiʻi, ʻi he hilifaki ʻo e nimá. ʻOku angamaheni ʻaki ke ʻi ai ha fakahinohino fakataautaha mo e tataki fakalaumālie pea mo ha faleʻi mei he Tamai Hēvaní. ʻOku kau foki ʻi he tāpuaki fakapēteliaké hano fakahā ʻo e hako ʻo ha taha ʻi he fale ʻo ʻIsilelí, pe ko ha hako ʻo ʻĒpalahame. Ko e tāpuaki fakapēteliaké ʻoku taipeʻi, pea ʻoange hano tatau ki he mēmipá pea tauhi ha tatau ʻe taha ʻi he ngaahi lekooti ʻo e Siasí. ʻOku poupouʻi ʻa e mēmipa kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké

Ngaahi fakahinohino ʻoku fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Tāpuaki Lakanga Fakataulaʻeikí, Fakahā Fakafoʻituitui, Fuakava Faka-ʻĒpalahamé

Konga 1

Ko e Hā ʻa e Tāpuaki Fakapēteliake?

ʻĪmisi
talavou ʻoku lau ha pepa

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke kole ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí mei ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku nau fiemaʻu ai ha fakamoʻui pe fiemaʻu ha fakafiemālie, poto, mo ha tataki fakalangi. Neongo ia, ka ko e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻoku nau makehe mei he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení.

ʻOku maʻu ʻe he kau pēteliaké ha tuʻunga makehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku vaheʻi kinautolu ke nau foaki ha ngaahi tāpuaki makehe ki he kāingalotu moʻui taau ʻo e Siasí. ʻOku totonu ke matetuteu fakalaumālie mo fakapotopoto feʻunga ha tokotaha ke mahino kiate ia ‘a e mahuʻinga ‘o hono tāpuaki fakapēteliaké, neongo ʻoku ʻikai ha tuʻutuʻuni pau ki he taʻu motuʻá. ʻOku angamaheni ʻaki ke maʻu ʻe ha taha ha tāpuaki fakapēteliake pē ʻe taha ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻuí. Ko e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻoku lekooti, taipeʻi, mo tauhi ʻi he ngaahi lekooti ʻo e Siasí. ʻOku nau toputapu pea ʻoku ʻikai totonu ke lau ki he kakaí pe fakatonuleaʻi ʻe ha niʻihi.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ke mahino lelei ange ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻi he Siasí, toe vakai ki he Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí “Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké,” ʻoku maʻu ʻi he Gospel Library. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mei he fakamatala ko ʻení? ʻOkú ke pehē ko e hā kuo lekooti mo tauhi maʻu ai pē kinautolu ʻi he ngaahi lekooti ʻa e Siasí? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo ho tāpuaki fakapēteliaké mo hono mahuʻingá?

  • Lau ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:6. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e foʻi lea “ʻevangelioó” ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻuhinga ia ki he fakanofo ki he tuʻunga pēteliaké ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e meʻá ni, fakakaukau ke ke lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, “Ko e Pēteliake Fakasiteikí.”2

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mahalo he ʻikai maheni ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e kulupú mo e founga ʻo e maʻu ha tāpuaki fakapēteliaké. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tāpuaki fakapēteliaké, pea lisi ʻa e ngaahi fehuʻí ke mamata kotoa ki ai ʻa e kulupú, kapau ʻe lava. Pea toe vakaiʻi ʻa e Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 18.17, ʻi he Gospel Library, ʻo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú. Ko e hā ‘oku akoʻi atu ʻe he ʻekitivitií ni fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké?

Ako lahi ange

Konga 2

Ko e hā ʻa e Fakahā ʻo e Hakó ʻi ha Tāpuaki Fakapēteliake?

ʻĪmisi
tāpuaki fakapēteliaké

ʻOku ʻi he tāpuaki fakapēteliake kotoa pē hano fakahā ʻo e hakó. Ko e taimi ʻoku papitaiso ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame mo hono hakó kapau te nau kei moʻui angatonu (vakai, ʻĒpalahame 2:9–11). Neongo ʻe ala fou mai ha taha ʻi ha laine fakafāmili kehekehe mei he fale ʻo ʻIsilelí, ʻoku angamaheni ke fakahā ha hako pau pē ʻe taha, ʻo fakamahino ʻoku ʻi ai ha fehokotaki fakafāmili ʻa e tokotahá kia ʻĒpalahame. ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko e fakahaá ni ʻoku ʻuhinga ko e tokotahá ko ha hako moʻoni ʻi he totó pe ʻi hano ohi fakalaumālie (vakai, ʻĒpalahame 2:10). Ko e fakahaaʻi ko ʻeni ʻo e hakó ʻokú ne tala ai ʻa e laine fakafāmili ʻe lava ke maʻu ai ʻe he tokotahá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahame naʻe talaʻofá. ʻOkú ne toe fakamanatu foki ki ha tokotaha faivelenga ʻa e ngaahi fatongia fakalaumālie ʻokú ne maʻu ko e hako ʻo ʻĒpalahamé (vakai, ʻĒpalahame 2:11).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke hoko ko ha konga ʻo e fāmili ʻo ʻĒpalahamé? Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai ha tāpuaki fakapēteliaké ke tokoni ke mahino kakato ange kiate kitautolu pe ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé pea mo tau ʻilo ʻa e fatongia kuo tuku kiate kitautolú.”3 Ko e hā ha ngaahi fatongia ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo hoko ko e ʻea-hoko ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahamé? Ko e hā ʻokú ke ako mei ho tāpuaki fakapēteliaké fekauʻaki mo ho ngaahi talēnití mo e ngaahi ʻulungaanga fakafoʻituituí, ʻe lava ʻo tokoni ke ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fevahevaheʻaki ʻa e fakamatala ko ʻení mo e kau mēmipa hoʻomou kulupú. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ʻi hotau kuongá ni ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mo ʻiloʻi ʻetau fehokotaki mo e kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá.”4 Te ke ala fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kulupú pe ko e hā ʻene ʻuhinga kiate kinautolu ke ʻiloʻi ʻoku nau fehokotaki ko ha fāmili kia ʻĒpalahame mo e kau pēteliake kehe ʻo e kuonga muʻá.

Ako lahi ange

Konga 3

ʻE Tokoniʻi Koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke Ongoʻi ʻEne ʻOfá ʻo fakafou ʻi Ho Tāpuaki Fakapēteliaké

ʻĪmisi
finemui ʻoku malimali

Ko e tāpuaki fakapēteliaké ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú takitaha. Ko ha fakamoʻoni ia ʻokú Ne ʻafioʻi fakataautaha kitautolu. ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu ho tāpuaki fakapēteliaké, te ke ongoʻi ʻoku ʻafioʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani fakalangi ki hoʻo fiefiá. Ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ʻa hono maʻu ʻo ha tāpuaki fakapēteliaké.

ʻE lava ke kau ʻi he tāpuaki fakapēteliaké ha ngaahi fakatokanga, faleʻi, mo ha ngaahi talaʻofa ʻoku makehe kiate koe. ʻE lava ke lau ʻa e tāpuaki fakalaumālie ko ʻení ko ha folofola fakataautaha maʻá e tokotaha ʻokú ne maʻú pea ʻe lava ke tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa hoʻo ivi malavá mo e ngaahi meʻa ʻe lava ke ke aʻusiá. Te ne toe lava foki ʻo ʻomai ha nonga mo ha ʻamanaki lelei ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e taʻepaú. Pea neongo ʻoku ʻikai fakaʻāuliliki ʻe ha tāpuaki fakapēteliake ʻa e meʻa kotoa ʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí, ka ʻoku hoko ia ko ha fakahinohino ʻaonga ke tokoni ke ke ʻilo ʻa e taumuʻá mo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi tāpuaki mo e talaʻofa kotoa pē ʻi he tāpuaki fakapēteliaké ʻoku ʻi ai hono tuʻunga, ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau faivelengá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21). Koeʻuhí ʻe hoko ʻa e ngaahi tapuaki fakapēteliaké ʻi heʻetau moʻui taʻengatá, ko ha niʻihi ʻa hotau ngaahi tāpuaki kuo palōmesi maí he ʻikai ala fakahoko kae ʻoua kuo hili ʻa e moʻui fakamatelie ko ʻení.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOkú ke fakatokangaʻi hono mahuʻinga ho tāpuaki fakapēteliaké? … ʻOku mahuʻinga fau. Ko ha potufolofola fakataautaha ia kiate koe. ʻOkú ne fakahaaʻi ho hako makehé. ʻOkú ne fakamanatu atu kiate koe hoʻo fehokotaki mo e kuohilí. Pea ʻe tokoni ia ke ke ʻiloʻi ai e meʻa te ke malava ʻi he kahaʻú. Ko hono moʻoní, te ke lava ʻo ʻekea mei he ʻEikí ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá ʻo fakafou ʻi hoʻo faivelengá.”5 ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he ngaahi akonaki ko ʻení?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kulupú ʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke ʻiloʻi e founga ke fakaʻuhingaʻi ai ho tāpuaki fakapēteliaké. Ko ha ngaahi fakamatala pe ngaahi kupuʻi lea ʻe niʻihi ʻe ala lahi honau ʻuhingá. Vahevahe ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí: “ʻOku foaki [ha tāpuaki fakapēteliake] ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻoku totonu ke lau mo fakaʻuhingaʻi ia ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie tatau pē.”6 Te ke lava fēfē ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo lau mo fakaʻuhingaʻi ho tāpuaki fakapēteliaké? ʻE ala liliu fēfē nai hoʻo mahino ki he ngaahi pōpoaki ʻi ho tāpuaki fakapēteliaké ʻi he kotoa hoʻo moʻuí?

Ako lahi ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe fekauʻaki mo e Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Your Patriarchal Blessing: A Liahona of Light,” Ensign, Nov. 1986, 65.

  2. Boyd K. Packer, “Ko e Pēteliake Fakasiteikí,” Liahona, Nov. 2002, 42–45.

  3. David A. Bednar, “Ko e Hoko ko ha Faifekaú,” Liahona, Nov. 2005, 47.

  4. Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 10

  5. Russell M. Nelson, “Thanks for the Covenant” (Brigham Young University devotional, Nov. 22, 1988), 5, speeches.byu.edu.

  6. Dallin H. Oaks, toʻo mei he Richard M. Romney, “Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké—Ngaahi Fakakaukau mei he Kau Palōfitá mo e Kau Pēteliaké” (fakamatala fakaʻilekitulōnika pē), Liahona, Fēpueli 2022, Gospel Library.