‘Inisititiuti
Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó: Hoko ko e Kakai ʻo e Fuakava ʻa e ʻEikí


“Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó: Hoko ko e Kakai ʻo e Fuakava ʻa e ʻEikí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó

Hoko ko e Kakai ʻo e Fuakava ʻa e ʻEikí

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē ʻe hanga ʻe hono fakahoko mo tauhi ko ia ʻo e ngaahi fuakava mo Sīsū Kalaisí “ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu” ʻe he kakai kotoa pē (“ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 7). ʻE ʻoange ki he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí mo Sihová pea mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke fakamālohia ai ʻenau tukupā ke fononga faivelenga ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

ʻOku fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ko Ia ʻa e Sihova, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

Manatuʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e puipuituʻá. ʻOku tākiekina ʻe he puipuituʻá ʻa e ʻuhinga ʻo ha potufolofola. ʻI hono tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e puipuituʻa ʻo e folofolá, ʻe lava ke tokoni ia ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e kakanó, kau ai ʻa e taumuʻa ʻa e kau faʻu tohi ne ueʻi fakalaumālié.

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻení: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kimuʻa ʻia ʻĒpalahamé, ʻoku ou ʻi ai au” (Sione 8:58). Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e leá ni hili e fakafisi ha niʻihi ʻo e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ke tali ʻEne tala ko Ia ʻa e Maama ʻo e Māmaní pea naʻá Ne fakahoko e ngāue ʻa ʻEne Tamaí. Naʻa nau fie ʻiloʻi pe ko hai moʻoni Ia (vakai, Sione 8:25). Aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe fakatupu ai ʻe he lea ko ʻeni mei he Fakamoʻuí ke feinga ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ke tolomakaʻi Iá? (Mahalo ʻe mahuʻinga ke toe vakaiʻi e puipuituʻa ki he ʻEkesōtosi 3 pea lau leva e veesi 13–14 ʻo e vahe ko iá mo e fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú. Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: Naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Sihová, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Ko Au Lahí.)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi huafa Sihová mo e Ko Aú fekauʻaki mo e natula ʻo Sīsū Kalaisí? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau ako mei he konga 1 ʻo e naunau teuteú, te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: taʻe-feliliuaki, taʻengata, mo e moʻui pē ʻiate kita.) ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ke ke falala kia Sīsū Kalaisi ʻi hono ʻiloʻi ʻokú Ne taʻe-feliliuaki, taʻengata, mo moʻui pē ʻiate Iá?

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku nau falala ai ki he ʻEikí.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú.

Fakakaukau ke fehuʻi ange:

  • Ko e hā te tau lava ai ʻo maʻu ha loto-falala ki he ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko mo e ʻEikí? (ʻI hoʻomou fealeaʻakí, fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e fuakavá, ʻoku maʻu ʻi he konga 2 ʻo e naunau teuteú.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakakaukau lahi ange ki he mahuʻinga taʻengata ʻo hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí, fakakaukau ke aleaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení.

Kuo tali ʻe Simi ko ho kaungāmeʻá ʻa e fakaafe ke papitaisó. Ka neongo ia, kuó ne momou ʻi he hili ʻene ʻalu ki ha ʻoupeni hausi ʻa e temipalé. ʻOkú ne pehē talaatu, “Naʻe mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻaupito e ʻoupeni hausi ʻa e temipalé, ka naʻá ku ʻiloʻi ai kuo pau ke te fakahoko ʻi heʻete ʻalu ki he temipalé, ha ngaahi fuakava ʻo lahi ange ʻi he ngaahi fuakava ʻoku fai ʻi he papitaisó. Mahalo ʻe fuʻu tōtuʻa ʻa e ngaahi tukupā kotoa ko iá kiate au.

Fakaafeʻi ha vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau fekumi ʻi he fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻi he konga 2 pea kumi e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá. Kole ki he vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau fekumi ʻi he ʻĒpalahame 2:8–11 pea kumi e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi hono tauhi e fuakava faka-ʻĒpalahamé.

Hili hono ʻoange ha taimi ki he kau akó ke fakahoko ʻenau fekumí, te ke lava ʻo fakatauhoa ʻa e kau akó mo ha taha naʻá ne ako e fakamatala ʻe tahá pea kole ange ke nau vahevahe ʻa e founga ʻe lava ai ke tokoni e ngaahi moʻoni ne nau maʻú ke liliu e fakakaukau ʻa Simi ki he ngaahi fuakavá.

Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, te ke lava ʻo aleaʻi ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange ʻi he ngaahi fehuʻí ni:

  • ʻOkú ke pehē nai ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ke tau fai ha ngaahi fuakava kae lava ʻo maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá? Kuo tāpuekina fēfē nai hoʻo moʻuí ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá?

  • Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻi he fuakava faka-ʻĒpalahamé pea mo e temipale māʻoniʻoní? (Mahalo te ke fie lau e fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konga 2 pea tokoni ke mahino ki he kau akó ko e temipalé pē te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e tāpuaki taupotu taha ia ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé.   Te ke lava leva ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e founga kuo faitāpuekina pe ʻe lava ai ʻo tāpuekina kinautolu ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé.  

Te ke lava leva ʻo ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau lekooti ha tāpuaki ʻo e fuakava ʻoku nau fie maʻú pea mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke maʻu ai e tāpuaki ko iá. (Hili hono lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, mahalo te ke fie vahevahe ange e fakakaukau ko ʻení meia ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻoku vave mai, ko e niʻihi ʻe tuai mai, mo ha niʻihi ʻe toki maʻu ki hēvani; ka ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te nau maʻu ia” [“An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nov. 1999, 38].)

Ki he Kalasi Hokó

Kimuʻa ʻi he kalasi hono hokó, fakakaukau ke vahevahe ki he kau akó ʻa e pōpoaki ko ʻení: Fie maʻu ke ʻilo ki he meʻa ʻe lava ʻe ha lami, kau matapā, laʻi mā, lauʻi ʻakau, mo ha tokotoko ʻo akoʻi atu fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi? Ako ʻa e naunau teuteu ki he lēsoni 6 ke ke ʻiloʻi.

Paaki