‘Inisititiuti
Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní


“Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 27 Naunau ʻa e Faiakó

Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní

ʻE lava ke ongoʻi mafasia, loto-foʻi, mo loto-mamahi ʻa e kau akó ʻi ha ngaahi ʻuhinga lahi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ke fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻamanaki leleí ʻi he taimi ʻoku nau tokanga taha ai ki he Maama ʻo e Māmaní, ko Sīsū Kalaisi. ʻE maʻu ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻa e faingamālie ke fakakaukau ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke fakatupulaki ai ʻenau ʻamanaki lelei ʻiate Iá.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

ʻOku fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ko Ia ʻa e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní.

Ke kamata e lēsoní, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení:

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku toitoi mei he māmá

Lau leʻolahi ʻa e Sione 8:12 mo e Mōsaia 16:9, pea kole ki he kau akó ke kumi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau ikunaʻi ʻa e fakapoʻulí. Fakaʻaliʻali ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau muimui ʻia Sīsū Kalaisí, te Ne hoko ko e maama mo e moʻui ʻo ʻetau moʻuí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakatou hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e maama mo e moʻui ʻo ʻetau moʻuí? (Kapau ʻe fie maʻu, fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi e fakamatala ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú.)

Ke tokoni ke fakafelāveʻi ʻa e kau akó ki he lēsoni ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali pea lau leʻolahi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi laló. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení lolotonga ʻenau mamata ʻi he foʻi vitiō “Ko e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí” (2:19).

  • ʻE tāpuekina, fakamālohia, mo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he muimui kia Sīsū Kalaisi ko e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻa e maama pe moʻui ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha meʻa mahuʻinga kuó ne fakahoko, pe ʻe lava ke hoko, ʻi hoʻo moʻuí?

Hili ʻenau mamata ʻi he foʻi vitioó, fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ne nau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi fakakalasi pe fakakulupu iiki ʻenau ngaahi talí.

Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo e Temipale Sōlekí pea lau fakataha e fakamatala ʻa Sisitā Seiloni ʻIupangikē ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú. Pe te ke lava ʻo huluʻi e foʻi vitiō (0:00–1:17) ʻo ʻene leá “Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí” (Liahona, Mē 2019, 73–74).

ʻĪmisi
Temipale Salt Lake
  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku feinga ai e filí ke “ulo siʻisiʻi ʻetau māmá, mo motuhi e ngaahi fehokotakiʻangá,” pe motuhi atu kitautolu mei he maama ʻa e Fakamoʻuí? (Sharon Eubank, “Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí,” 74).

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakafehokotaki pe fetuʻutaki maʻu pē mo Sīsū Kalaisi, ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo e māmá mo e moʻuí? (Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke lekooti e meʻa te nau lava ʻo faí.)

ʻOku tupulaki ʻa e ʻamanaki leleí ʻi heʻetau tukutaha ʻetau tokangá ʻia Sīsū Kalaisí.

Fakaʻaliʻali ʻa e moʻoni ko ʻení mei he “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló”: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e “maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní.”

Fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu hoʻo kau akó, ʻe ala tokoni ke fakamanatu nounou ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻamanaki leleí mo e fakamatala hono ua ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻi he konga 2 ʻo e naunau teuteú. Te ke lava leva ʻo ʻeke ange:

  • ʻOku tāpuekina fēfē nai kitautolu ʻi heʻetau tafoki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ko hotau maʻuʻanga ʻamanaki lelei taupotu tahá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ko e ʻamanaki leleí ko ha meʻafoaki foki ia?

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻilo ʻoku ongoʻi loto-foʻi, loto-mamahi, tuenoa, lōmekina, pe hohaʻa. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e Molonai 7:40–42 mo e ʻEta 12:4, ʻo kumi ki he ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí te ne lava ʻo liliu ʻa e founga ʻo ʻetau aʻusia ʻa e moʻuí.

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau ako aí, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni ne nau maʻú mo e founga ʻe lava ke fakatupulaki ai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ha ʻamanaki lelei ʻa ha taha ʻia Kalaisi.

Fakakaukau ke kole ki he kau akó ke nau vakai ki he fakamatala fakafolofola ne nau fili ke ako mei he konga 2 ʻo e naunau teuteú. ʻOange ha ngaahi miniti siʻi ke nau toe vakaiʻi ʻa e meʻa naʻa nau akó. Vahevahe e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea kole ki he kau akó ke vahevahe ʻenau fakamatala fakafolofolá mo e meʻa ne nau ako mei ai fekauʻaki mo e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí.

Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali kotoa pe ko ha konga ʻo e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻUkitofá, ʻa ia naʻe lolotonga ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí he taimi ko iá. Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha miniti ke lau mo fakalaulauloto ki he fakamatala ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua ʻo e kau akó ke fakamoʻoni ki heʻenau ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisí mo e founga ʻoku tokoniʻi ai ʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

ʻOku ou lea fakataha mo Selemaia, “ʻOku monūʻia ʻa e tangata … ko hono ʻamanaki leleiʻangá ʻa e [ʻEikí]” [Selemaia 17:7].

ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo Sioeli, “Ko [e ʻEikí] ko e ʻamanaki leleiʻanga ia ʻo hono kakaí, pea mo e mālohiʻanga ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí” [Sioeli 3:16].

ʻOku ou lea fakataha mo Nīfai: “Ke mou vivili atu ki muʻa ‘i he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ‘a e ‘amanaki ‘oku mālohi haohaoa, mo ha ‘ofa ki he ‘Otuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” [2 Nīfai 31:20]. …

Pea kiate kinautolu kotoa pē ʻoku loto-mamahí—kiate kinautolu ʻoku ongoʻi loto-foʻi, loto-hohaʻa pe taʻelatá—ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻi he ʻofa mo e tokanga lahi, ʻoua ʻaupito naʻa mou foʻi.

ʻOua naʻa mou teitei foʻi.

ʻOua naʻa teitei tuku ke ikunaʻi homou laumālié ʻe he loto foʻí.

Tali mo falala ki he ʻAmanaki Leleiʻanga ʻo ʻIsilelí, he ʻoku taukakapa atu e ʻofa ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he fakapoʻuli kotoa pē, fakanonga ʻa e mamahi kotoa pē pea fakafiefiaʻi ʻa e loto kotoa pē. (“Ko e Mālohi Taʻe-fakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Liahona, Nōvema 2008, 24)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻiló, pe ongó:

  • Ko e hā kuó ke ako he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke maʻu ha ʻamanaki lelei lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá pe loto-mamahí?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa faingofua te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo tui mo e ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisí?

Ki he Kalasi Hokó

Ke tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e kau akó ki he kalasi fakaʻosi ʻi he kalasi ko ʻení, te ke lava ʻo ʻave ʻa e pōpoaki ko ʻení kiate kinautolu lolotonga e uiké: ʻI hoʻo ako ʻa e naunau teuteu ki heʻetau kalasi fakaʻosí, fakalaulauloto ki he meʻa kuó ke ako mei he kalasi ko ʻení. Kuo tākiekina fēfē nai ʻe he meʻa kuó ke akó ʻa e mahino ʻokú ke maʻú mo hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

Paaki