‘Inisititiuti
Lēsoni 8 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono Tali ʻa Sīsū Kalaisi ko e Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí


“Lēsoni 8 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono Tali ʻa Sīsū Kalaisi ko e Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 8 Naunau ʻa e Faiakó,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 8 Naunau ʻa e Faiakó

Ko Hono Tali ʻa Sīsū Kalaisi ko e Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaiá (pe “Tokotaha Kuo Pani”) ʻo e Fuakava Foʻoú. Naʻe fili Ia ʻe he Tamai Hēvaní ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. ʻE maʻu ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻa e faingamālie ke aleaʻi e founga ʻe lava ke liliu ai ʻenau moʻuí ʻi hono tali e misiona faka-Mīsaia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Mīsaiá ʻi he ngaahi mamahi pe faingataʻa ʻoku nau aʻusiá.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

Ko e fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mīsaiá.

Te ke lava ʻo kamata e kalasí ʻaki hono fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

ʻOku ʻikai hao ha taha mei he fokoutuá mo e mamahí. … ʻOku ʻikai kehe ʻa e kafo ʻo e laumālié ki he koloaʻiá pe masivá, ki ha anga fakafonua, pe puleʻanga, pe toʻu-tangata. ʻOku hoko ia ki he taha kotoa, pea ko e konga ia ʻo e ako ʻoku tau maʻu mei he aʻusia fakamatelie ko ʻení. (Neil L. Andersen, “Kuo Kafo,” Liahona, Nōvema 2018, 84)

Fakakaukau ke hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Ngaahi kafo ʻo e laumālié.

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e ngaahi founga kehekehe ʻoku tau aʻusia ai e ngaahi kafo ʻo e laumālié, pea hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. Ke ʻai ke mahuʻingamālie ange ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke kumi fakalongolongo ʻa e ngaahi kafo ʻo honau laumālié pe ko ha taha ʻoku nau ʻofa ai. Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukauʻi fakataautaha ʻi he kalasí ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi kafo ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻuhingaʻi pe fakamatalaʻi ʻa e hingoa Mīsaiá mo e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai ʻa e Mīsaia ne tatali ki aí ki he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú.

Fakamahinoʻi ange ko e ʻĪsaia 61:1–3 ko ha kikite ia ki he founga ʻe tokoni ai ʻa e Mīsaiá ke fakamoʻui ʻa e ngaahi laumālie kuo kafó. Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻe lava ʻo ʻomi ai ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻI he ako ʻa e kau akó, te ke lava ʻo hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he Mīsaiá ʻa e laumālie kuo kafó. Te ke lava leva ʻo ʻai ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau pehē ʻoku mahuʻinga tahá pea hiki ia ʻi he palakipoé. Ke tokoni ki he kau akó ke loloto ange ʻenau fakakaukaú, fakakaukau ke ʻeke ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē nai ʻe he foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení ʻa e ngaahi kafo ʻo e laumālié?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení fekauʻaki mo e Mīsaiá mo Hono misioná?

Hili hono tuku ha taimi ke fai ai ha fealēleaʻaki mahuʻingamālie, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo Sīsuú ʻi he fale lotu lahi ʻi Nasaletí. Toe vakaiʻi nounou ʻa e puipuituʻá, pea fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke vahevahe ʻa e founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻĪsaia 61:1–2 ke fakahaaʻi ko Ia ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí. (Kapau ʻe fie maʻu, tuku ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e Luke 4:18–22.)

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻi he Falelotu ʻi Nasaletí, tā ʻe Greg K. Olsen

Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe fekauʻi mai ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, fakatauʻatāinaʻi ʻa e kafó, mo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku mamahí.

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku ongoʻi loto mafesí pe kafo fakaelotó? (Fakakaukau ke lau e fakamatala ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú.

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi pe fakafiemālieʻi ai koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻe he Fakamoʻuí?

ʻOku fakamoʻoni ʻa ʻĪsaia mo ʻAlamā ki he mālohi ʻo e Mīsaiá ke tokoniʻi kitautolú.

Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí pea fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe nounou e ngaahi founga kehekehe naʻá Ne mamahi ai ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻĪmisi
Sīsū ʻi he hopó
ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní
ʻĪmisi
Ko e Tutukí, tā ʻe Harry Anderson

Fakakaukau ke ʻai ke ngāue tauhoa ʻa e kau akó. ʻE lava ke ako ʻe he toko taha ʻa e ʻĪsaia 53:3–6, 8, 11–12 pea ako ʻe he tokotaha ʻe tahá ʻa e ʻAlamā 7:11–12. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha meʻa ʻe ua: (1) founga ʻe mamahi ai ʻa e Mīsaiá, mo e (2) founga te Ne lava ai ʻo tāpuekina kitautolu koeʻuhí ko ʻEne mamahí. Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó mo honau hoá ʻa e meʻa ne nau ʻiló, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau akó.

ʻI he vahevahe ʻa e kau akó, mahalo ʻe tokoni ke fakamāʻopoʻopo ʻenau akó ʻi ha fakamatala tatau mo ʻení: Koeʻuhí naʻe fua ʻe he Mīsaiá ʻetau ngaahi mamahí, loto-mamahí, mo e maumaufonó, te Ne lava ʻo fakamoʻui kitautolu, ʻomi ʻa e melinó, fua ʻetau ngaahi angahalá, fakamolemoleʻi, fakafiemālieʻi, mo tokoniʻi kitautolu. Fakakaukau ke fai ange ʻa e fehuʻi vakaiʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e faʻahinga mamahi mo e faingataʻaʻia fakamatelie ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi ai kitautolú? (Mahalo ʻe mahuʻinga ke toe vakaiʻi e ʻuhinga ʻo e foʻi lea tokoniʻi pea lau leʻolahi leva e fakamatala ʻa Palesiteni Sini B. Pingihami mo Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi he konga 2 ʻo e naunau teuteú.)

Mahalo te ke fie tuku ha taimi ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi e ngaahi sīpinga moʻoni ʻo e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí. ʻE lava ʻo maʻu e ngaahi sīpinga ko ʻení mei he ngaahi folofolá, kau taki ʻo e Siasí, pe moʻui hoʻo kau akó. Te ke lava foki ʻo vahevahe hoʻo aʻusia pē ʻaʻaú.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ai. ʻOku ʻi ai ha ngaahi mōmeniti ʻe lava ke hoko ai ʻa e ngaahi foʻi leá ko ha tūkiaʻanga ki he ako fakalaumālié. ʻE lava ke hoko ʻa e fakalongolongó ko ha meʻaʻofa toputapu ʻoku fakaʻatā ai ʻa e kau akó ke fakakaukau lahi ange ki he meʻa ʻoku nau ako mo fanongo ki ai ʻi he mahino ange ʻa e fanafana leʻosiʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE lava ke toe fakakaukau ʻa e kau akó ki he “ngaahi kafo” ʻoku nau aʻusiá, pe ko ha taha ʻoku nau ʻofa ai. Fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ai. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke lekooti ai ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongo ʻoku nau maʻú.

  • ʻOku uesia fēfē nai ʻa e anga hoʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi hono ʻiloʻi ʻoku mahino ki he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fouá?

  • Ko e hā hoʻo ngaahi fakakaukau pe ongo kia Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo fakakaukau ki he meʻa naʻá Ne mamahi ai kae lava ke Ne tokoniʻi koé? Ko e hā ʻoku ueʻi koe ʻe he meʻá ni ke ke fakahokó?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai ʻe he ʻilo ko ʻení ha taha ʻokú ke ʻilo ʻoku faingataʻaʻia? Te ke vahevahe fēfē nai ia mo kinautolú?

Kapau ʻoku lahi e taimí, te ke lava ʻo ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha kiʻi laʻipepa. Fakaafeʻi kinautolu ke hiki ha tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻilo ʻoku fefaʻuhi mo ha tūkunga faingataʻa. Ko e hā ha pōpoaki te ke lava ʻo vahevahe mo kinautolu fekauʻaki mo e malava ʻe Sīsū Kalaisi ke fakamālohia mo fakamoʻui kitautolú?

ʻAi leva ke tuku takai ʻe he kau akó ʻenau laʻipepá ʻi he lokí. ʻOange ki he kau akó ha ngaahi miniti siʻi ke nau lue takai ai pea lau ʻa e ngaahi fakamatala kehekehé.

Ki he Kalasi Hokó

Ke poupouʻi e kau akó ke nau lau ʻa e naunau teuteu ki he lēsoni 9, te ke lava ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e fakatātā mo e pōpoaki ko ʻení kimuʻa he kalasi hokó: Tuku ha taimi ke ako ai ʻa e naunau teuteu ki he lēsoni 9 pea fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku totonu ke fakamanatua ai e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo ʻikai ngata pē ʻi he Kilisimasí ka ʻi he taʻú kotoa.

ʻĪmisi
Mele, Siosefa, mo e pēpē ko Sīsuú

Paaki