2010–2019
Pemanifesta pende jerovia
2014


Pemanifesta pende jerovia

Pembotuicha pende jerovia ára ha ára peguata aja pende destino eterno gotyo. Pesapukái pende jerovia! Pemanifesta pende jerovia!

Hermano ha hermana-kuéra pejehayhuetéva, ro’e peëme ore mborayhu roñandu pypukuvéva ha ore aguyje, roagradesévo ikatúgui roservi pende apytépe.

Ramoite aveve jave hína, pe piloto omombe’u rotopataha roguejykuévo peteï turbulencia, ha opavave roñapytï atäva’eräha ore cinturón de seguridad roguapyhápe. Añete, hatäitereíkuri upe turbulencia. Pe pasillo amo gotyo, moköi fila che atukupépe, peteï kuñakarai osapukái kyhyjegui cada ho’a mbarete téra orrebota pe aviö. Iména oñeha’ä ombopy’aguapy chupe, ha katu ndaikatúi. Isapukái vai oñehendu rosë meve zona de turbulencia-gui ha ro’aterriza sano ha salvo. Aiporiahuvereko chupe upe kyhyje ohasávare. Pe jerovia niko omonguera kyhyje, upévare ajerure kirirïme, ijerovia toñemombarete.

Upe rire, oguejykuévoma umi pasajero, kuñakarai ména oñemboja ha he’i chéve: “Ambyasy che rembireko okyhyjetereíhague. Pe único ajuhúva aconsola haĝua, ha’évo chupe: “Ma’ëmína, élder Nelson niko oï avión-pe, nderejepy’apýi’arä”.

Naiméi seguro che aiméne hague upépe ome’ë oimeraëva consuelo, ha katu ha’éta, añetetépe heta jey ko ñande rekovépe, ñande jerovia ojeprobáta ha ojedesafiáta. Sapy’ánte niko ñambohovái umi prueba ha’etévaicha voi tekove térä ñemano rehegua. Pe kuñakaraípe ĝuarä, pe aviö ojesakudí atäva ha’ékuri peteï umi momento añetépe, ñaimeramoguáicha ñande jerovia mbarete rovake.

Ñañe’ëramo jeroviáre – pe jerovia omomýiva montaña -, ndaja’éi upe jerovia general sino fe Ñandejára Jesucristo-re. Upéva niko ikatu ñanemombarete jaikuaávo ñande Salvador-gui ha javivi ramo ñande religión. Ñandejára ojapo Jesucristo doctrina ñanepytyvö ñambotuichávo ñande jerovia. Ha katu, ko’áĝa rupi, pe ñe’ë religión ikatu he’ise ambue mba’e, cada persona–pe ĝuarä.

Literalmente niko, pe ñe’ë religión he’ise “ñeñapytï jey” Tupäre1. Pe porandu jajapova’erä ñandejupe niko ha’e: ¿Ñañeñapytï atäpa Tupäre oñemanifesta haĝuáicha ñande jerovia? ¿Teräpa ñañeñapytï ambue mba’ére? Sapy’ánte ahendúmi lúne pyhareve oñemombe’úrö umi competición atlética profesional oikova’ekuére domingo ohasávape. Umícha, añeporandu “irreligión” pa “noñapytïri jeýnte” chupekuéra peteï pelotáre.

Ikatu ñañeporandu, ¿moöpa oï ñande jerovia? ¿ Ha’épa peteĩ equipore? ¿Ha’épa peteï marcare? ¿Ha’épa peteï ifamósova? Equipo iporävéva jepe operde ha umi ifamosovéva ho’a tesaráipe. Peteïnte oï pe nde jerovia ojesalvatahápe: Ñandejára Jesucristo. ¡Peë peikotevẽ pemanifesta pende jerovia!

Tupä he’i peteïha umi Idiez Mandamiento-pe: “Ndererekomo’äi ambue Tupä cherenondépe”2. Ha avei he’i: “Pehupi chéve opa pene pensamiento; ani peduda; ani pekyhyje”3. Ha katu, heta umi imandu’ánteva icuenta bancaria-re ohekakuévo py’aguapy, térä ojevy hapicha gotyo ohekávo ejemplo osegui haĝua.

Umi pohänohára, umi mbo’ehára ha político-kuéra ohecha jepi ijerovia ojeproba ramo. Ohekakuévo iméta jehupyty, ¿oñemanifesta puku irreligión teräpa oñeñongatu? ¿Ojesujetápa Tupäre térapa kuimba’ére?

Che areko’akue peteï prueba péichagua ojapo heta ára, peteï che mba’apo irü pohänohára cheja’o nambojuejái haguére umi aikuaáva umi aroviávagui che religión-pe, ha che’exigi ani ambojehe’a moköivéva. ¿Mba’éicha ajapóta? ¡Pe añete niko añete! Ndaikatúi ñamboja’o ha ndaikatúi japyta peteïva iparte’ÿre.

Pe añetegua oúrö laboratorio científico-gui térä revelación-gui, opa añetegua ou Tupägui ha péa ha’e Jesucristo Evangelio parte4. Ha katu chéve ojejerure amokañy haçua agueroviáva, ndajapói che mba’apoirü ojeruréva. ¡Che amanifesta che jerovia!

Opa ñemba’apohápe oje’exigi tojejapo porämba tembiapo. Umi iñarandúva omomba’e ilibertad de expresión, ha katu pe libertad añete ndaikatúi ojevivi umi kuimba’e odecretárö peteï umi jaikuaáva parte, ndaikatuiha ja’e.

Ndaikatúi ndajaikuaáivo verdad espiritual, ha umi mandamiento divínova. Ñacumplirö umi mandamiento divino ogueru ñandéve tovasapy5, ¡jajapo jave! Umi mandamiento divino ndajajapói ramo, japerde tovasapy ¡Cada ndajajapói jave! !5.

Heta niko oï problema ko mundo-pe henyhëgui umi hénte ijobjetívope orekóva jerovia térä ndorekóivagui. Heta oï omoïva opa mba’e Tupä mboyve. Oï ocuestionaba ma’eräpa pe religión teko áĝaguápe. Heta épocapeguáicha avei, oï oñembohorýva umi ojapóvagui religión-pe he’íva térä ocritica. Oï oculpáva religión-pe oimeraëva problema-gui ko mundo-pe. Ndaikatúi avei ñanega heta jey, mba’e vaiete ojejapohague religión rérape, ha katu javivi pe Ñandejára religión añete, oguerúta ñande rekovépe ára ha ára guía divina. Pepracticávo pene religión, pe’ejerce pende jerovia, pemanifestapeína.

Ñandejára niko oikuaákuri ita’yrakuéra oikotevëha o’aprende mba’éichapa ojuhúta (chupe). “Ipo’i haguére pe okë”, he’i, “ha ipo’i pe tape oraháva exaltación-pe… ha sa’i umi ojuhúva”6.

Escritura-kuéra niko umi iporävéva jajuhu haĝua tape ha japyta haĝua ipype. Pe Escritura jeikuaa avei ñanemo’ä porä. Ejemplo ramo jareko, pe historia pukukuépe niko upe “fiebre del parto” heta sýpe ojuka ha heta mitä inocente-pe. Ha katu, ¡Antiguo Testamento-pe ojapóma 3000 áño rupi, umi principio ñamonguera haçua infecciones oïma voíkuri!7. ¡Heta oï omanóvakuri, kuimba’e ikuaapy jehekápe, ndojaposéigui umi Ñandejára he’íva!

Che hermano ha che hermana-kuéra pejehayhuetéva, ¿mba’épa ofalta ñande rekovépe “akoiete ña’aprendévo (jahávo), ha katu araka’eve (nañaĝuahëi) añetegua jeikuaápe?”8. Ikatu jahupyty heta jeikuaa Escriturakuéra rupive ha jahupyty inspiración fe ñembo’e rupive.

Jajapórö upéicha, ikatúta ára ha ára ñatomá decisiones. Umi kuimba’ekuéra léi ojejapo ha ojeaproba ramo, Tupä léi ha’eva’erä gueteri ñande baluarte. Ñañemoïvo umi téma controvertido-re, ñañeha’ëva’erä jareko raëvete, Tupä guía.

Ikatuva’erä niko “(ja’aplica) umi Escrituras ñande rehete ñande provecho ha ñande instrucción-rä”9. Peligro niko oï ñañeha’ävo ñamboja’o ja’évo “Che vida privada” térä “che conducta iporävéva”. Ñañeha’ävo ñamboja’o ñande rekove, araka’eve nañaçuahëmo’äi ñane integridad personal-pe: araka’eve najadesarrollamo’äi ñandeser añetegua.

Pe tentación ñandepopular haĝua ikatu ome’ë prioridad opinión pública-pe umi Tupä ñe’ë ári. Umi campaña política ha estrategia oñevende haçua oipuru heta encuesta opinión rehegua ojapo haçua pe oipotáva. ¡Umi encuesta resultado niko informativo-nte, ha katu hasy ojepuru evidencia ramo ojustifica haçua umi Tupä mandamiento desobediencia! Ikatúramo jepe “opavave ko mundo-pe ojapo”, pe ivaíva araka’eve noiporämo’äi. Pe aña rembiapo, jejavy ha pytümby, araka’eve ndaha’emo’äi añetegua, ipopularve ramo jepe. Péicha he’i peteï advertencia oïva umi Escritura-pe: “¡Ay umi ivaívare he’íva oïporäha, ha umi oïporävare he’i ivaiha; ojapóva tesapégui pytümby ha pytümbýgui tesape” 10.

Pe Segunda Guerra Mundial rire oñemoherakuä peteï purahéi ilétra sexualetéva. Pe inmoralidad promoción-pe, oje’ë hatä 50 millones tekove ndaikatuiha ojequivoca hikuái, ha katu ikatukuaa oje’equivoca, ha tuichaiterei ave. Pe inmoralidad niko inmoralidad-nte avei Ñandejára resa renondépe, ojuzgátava peteï ára, opa umi mba’e jajapóva ha jaipotáva 11.

Pembojojami pe kyhyje ha jerovia’ÿ oïetéva ko mundo açaguápe, pe jerovia ha py’aguasu orekóvare che rajy ahayhuetéva Emily, ko’áça ohasámava oviví pe velo amo gotyo. Upe tekove ohejámarö ohóvo hete oñembyaietémava cáncer rupi, sa’íma ikatu oñe’ë, ha katu he’i chéve pukavýpe: “Papá, ani rejepy’apy cherehe. ¡Aikuaa aime porätaha!”. Emily jerovia oñemanifestaite upe momento kyrÿietévape, roikotevëve jave.

Ko sy poräite ha imitäva cinco imembýva oreko peteï jeroviapaite Ñande Ru Yvaguáre, Iplan ha pe ifamilia bienestar eterno-re. Oñeñapytï mbarete Tupäre; Ojeroviarekoite umi convenio ojapova’ekuéndi Ñandejára ha iména ndive. Ohayhu ramo jepe imembykuérape, ipy’aguapy oikuaáramo jepe ojeitaha chuguikuéra. Ha’e ojerovia ifutúrore ha umi imembykuéra futúrore avei, ojeroviáre Ñande Ru Yvagaguáre ha Ita’ýrare avei.

Presidente Thomas S. Monson he’i 1986-pe: “Añete niko jakyhyjéta, heta jey niko jahasáta ñembohory ha oposición. Jarekóna valor jadesafia haçua umi opinión popular, valor ñadefende haçua oïporäva. Jareko valor ani haçua ñatransa umi Tupä oipotávape … Ñanemandu’a opavave orekoha ikyhyje, ha katu umi o’enfrentava dignidad rehe, umíva hína umi ipy’aguasúva”12.

¡Presidente Monson consejo niko ndahi’árai! Ajerure peëme, che hermano ha che hermana-kuéra pejehayhuetéva, pembotuicha pende fe ára ha ára peguata aja pene destino eterno peve. ¡Peproclama pende fe! ¡Pemanifiesta pende fe! 13

Añembo’e peñeñapytï hatä haçua Tupäre, tapereko umi iverdad eterna pene korasöme, ha, pende rekove aja, ¡Tapemanifesta pende fe! Jesucristo rérape, amén.

Notakuéra

  1. Peteï mitä onasévo, ojejapo oñeñapytï moköi hendápe ipuru’ä säme ha mbytépe oñekytï. Peteï ligadura niko peteï ñeñapytï: peteï ñeñapytï mbarete. Pe ñe’ë religión ou latín-gui. Re he’ise “jey” térä “jevy” ha ikatu Ligare he’ise “ñeñapytï” térä “ojeliga”. Upéicha jahecha pe religión oñapytïha Tupäre umi oroviáva”.

  2. Éxodo 20:3. Avei, Ñandejára he’i: “Peñarrepenti, ha pejevy pende ídolo-gui ha… umi pende rembiapoky’águi” (Ezequiel 14:6).

  3. Doctrina ha Convenios 6:36.

  4. Tojehecha Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, Kimball , ojedita’akue Edward L. Kimball,-re 1982-pe, pág. 391.

  5. Tojehecha Mosíah 2:41; Doctrina y Convenios 58:30–33; 82:10. Ko principio oje’aplica opavavépe, ha katu “Tupä ndojapói acepción de personas” (Hechos 10:34); Tojecha avei Moroni 8:12-pe.

  6. Doctrina ha Convenios 132:22.

  7. TojehechaLevítico 15:13.

  8. 2 Timoteo 3:7.

  9. 1 Nefi 19:23.

  10. Isaías 5:20.

  11. Escriturakuéra ñanembo’e: “ Peju Ñandejára, pe Imarangatúvape. Penemanduáke hapekuéra hekojojaha. Péina ápe, tape yvypórape ĝuarã niko ipo’i, ha katu naikarẽi henondépe, ha pe okẽre oñangarekóva ha’e pe Israel-pegua Imarangatúva; ha upépe ha’e nomoĩri mba’evéichagua tembiguái; ha ndaipóri ambue tenda jaique haĝua ndaha’eirõ pe okẽ rupi mante; ha katu ha’e ndaikatúi oñembotavy, ha pe héra ha’e Tupã Ñandejára” (2 Nefi 9:41).

  12. Thomas S. Monson, “El valor es importante”, Liahona, enero de 1987, pág. 41. Ambue jeýpe presidente Monson ome’ë ko admonición oñeinspirába: “Jaiko poräve hagua jadesarrollava’erä pe capacidad ña’enfrenta hagua umi problema jakyhyje’ÿre, pe desilusión tory reheve, ha pe triunfo humildad reheve… Ñande niko Tupä oikovéva ra’y ha rajy, iñimagen-pe ñande’apo’akue… Ndaikatúi ñasostene añete ko convicción ña’experimenta’ÿre peteï sensación mbarete rehegua ipyahu ha ipypukúva ha peteï poder, poder javiví hagua umi Tupä mandamiento-kuéra, poder jaresisti hagua umi Aña tentación” (“Los canarios de alas grises”, Liahona, noviembre de 1973, pág. 40).

  13. “Absteneos de toda impiedad” (Moroni 10:32). Ani pekyhyjeve kuimba’égui Tupägui (TojehechaDoctrina ha Convenios 3:7; 59:5-pe).

Toñeimprimi