2010–2019
Ani jajagarra tape vai
2014


Ani jajagarra tape vai

Añembo’e ani haĝua japerde ñande rape, akóinte ñaime haĝua conectado yvágandi.

Peteï mita’i ombopu hína piano, ha mba’evendeha ohechávo chupe ventana rupive, oporandu: “Oï piko nde sy ógape?”.

Mitä ombohovái: “Ha…¿mba’épa vaicha ndéve?”.

Cinco ore familia ombopu piano, che rembireko omokyre’ÿgui chupekuéra. Oĝuähëvo ore rógape mbo’ehára, che ra’y Adrián osëmiva odispara ha okañy ndoguerekói haĝua clase. Ha katu peteï ára, ¡Mba’e poräite ojehu! Oñepyrü ohayhu pe música ha opracticáma ikuéntare.

Ikatúnga’u ñaĝuahë pe punto-pe ñane conversión proceso-pe. Iporäva’erämo’ä javivi umi mandamiento ñanemomandu’a’ÿ jey jeýre hikuái jajapo haĝua; ha tajajapo ñane korasö guive, peteï convicción ñemovã’ỹre, jaguatáramo tape poräre, jarekotaha umi jehovasa oñeprometéva Escritura-pe.

Ojapo heta áño avisitakuri Parque Nacional de los Arcos (Utah Estado, Estados Unidos-pe) che rembireko, che rajy Evelin ha peteï che familia angirũ ndive. Peteï umi arco ifamosovéva upe tendápe héra Arco Delicado. Rodecidí roguata 2 km. rojupívo pe montaña-re roĝuahë haĝua upe arco peve

Roñepyrü ore rape tuicha kyre’ÿme, ha katu sa’imi rire, umi chemoirüva oikotevëma opytu’u. Aĝuahësetereígui che adecidí aguata cheaño. Amaña’ÿre mba’e tapérepa aha, aguata peteï kuimba’e rapykuéri oikuaávaicha moöpa oho. Pe tape hasyve ohóvo, ha añepyrü apo peteï ita ári ambuépe. Umi peligro-re, che aï seguro ha’ekuéra ndaikatumo’äiha ohasa. Ahecha sapy’a upe Arco Delicado, ha katu tuicha añemondýi ahechávo hasy aĝuahë haĝua upe peve.

Heta frustración reheve, adecidi ajevy jey. Impacientemente aha’äro rojojuhu jey peve. Che aporandu raëvete chupekuéra: “¿Ikatu piko peĝuahëra’e Arco Delicado peve?” Vy’áre he’i hikuái chéve heẽ. Omombe’u ha’ekuéra oseguihague umi señal ohechaukáva tape ha, ñeha’äme, oĝuahëha hikuái.

Ñembyasyrä che ahakuri tape vaíre. ¡Lección tuichaitéva niko a’aprende upe ára!

¿Mboy jeýpa jajavy tape porä, jajeguerahaukávo ko mundo jepokuaáre? Ñañeporandu memeva’erä jajapópa hína Ñandejára ñe’ë ha Iliderkuéra he’íva.

Juan kuatiañe’ẽme oï peteï mbo’epy iporämbajepéva:

“Pepyta chepype, ha che pendepype. Pe parral roky ndaikatuiháicha hi’a ijehegui ndopytái ramo pe parral-re, upéicha avei peë ndaikatúi ndapepytáiramo chepype.

Che hína pe parral, peë pe hokykue; opytáva chepype, ha che ipype, kóva heta hi’áta, cherehe’ÿ ikatu’ÿgui mba’eve pejapo” (Juan 15:4–5).

Ko ñembojoja rupive, ikatu jahecha pe relación aĝui ha itrascendenciava oïva Jesucristo ha ñanendive, ha pe importancia ha’e ome’ëva ñandéve peteïteï. Ha’e ningo pe hapo ha pe hakä oraháva ñandéve, pe y tekove rehegua, pe savia opermitítava ñañealimenta ikatu haĝuáicha ñame’ë heta yva. Jesucristo ñanembo’e peteï hokykuéicha, térä umi odependévaicha Hese, ani araka’eve ñamenosprecia umi Ha’e ombo’éva.

Oï jejavy ikatúva ivaieterei, ha nañamyatyröiramo tiémpope, ikatu ñandegueraha tapiaite tape porä okára gotyo. Ñañearrepentíramo ha ja’acepta upe corrección, umi experiencia opermitíta ñañehumilla, ñamoambue ñande reko ha ñañemoaĝuive Ñande Ru Yvagaguáre.

Ame’ëse peteï ejemplo kóva rehegua, ha’évo peteï momento idramáticovéva ohasava’ekue profeta José Smith. Upe experiencia rupive, Ñandejára ñanembo’e mbo’epy hepyvéva umi principio jarekova’eräre en cuenta ñande rekove pukukue. Ojehu, Martín Harris-gui okañývo 116 página oñembohasámava’ekue pe Libro de Mormón parte peteïhágui

Oñearrepenti rire ndosegui haguére Tupä consejo, pe profeta orrecibi revelación oïva sección 3 Doctrina y Convenios–pe (tojehecha Enseñanzas de los presidentes de la Iglesia: José Smith, 2007, págs. 73–76). Umí ojehaívagui versículos 1, 10 peve arrecalcase mbohapy principios akoiete ñanemandu’ava’eräháre:

  1. Tupä rembiapo ha ipropósito ndaikatúi ojefrustra.

  2. Ndajakyhyjéveiva’erä kuimba’égui Tupägui.

  3. Oï necesida ñañearrepentívo tapiaite.

Versículo 13-pe, Ñandejára ñanembo’e irundy mba’e ndajajapóiva’erä araka’eve:

  1. Umi Tupä consejo jedesprecia.

  2. Umi santa promesa jajapova’ekue Tupäme ñequebranta.

  3. Ñande huicio-re ñeconfia.

  4. Jajejapo ñande sabiduría.re.

Añembo’e ani japerde tape, ikatu haĝuáicha ñaïme conectado yvágandi; ani haĝua ko mundo corriente ñanembotyryry.

Oïrö peteï pende apytépe pehejáva Ñandejára rape, peteï hendápe, tuicha remordimiento-re, peñandúta vy’a’ÿ, pedespreciágui Tupä consejo, pequebranta haguére umi Santa promesa pejapova’ekue Tupäme, peconfia haguére pende juicio-re ha pejerovia haguére pene arandúre.

Kóvarö upe káso, po’exhorta peñe’arrepenti haĝua ha pejevy jey tape poräme.

Peteï jave, peteï niéto ohenói itaitápe omoĝuahë haĝua chupe feliz cumpleaños ha Oporandu chupe mboy áñopa ocumpli. Itaita ombohovái oĝuahëmaha 70 áñope. Iñéto opensa sapy’ami ha upéi oporandu: “Taita, remboguatapaite piko umíva 1 guive?”.

Imitä aja, kuña ha kuimba’e oimo’ä ndaitujamo’äiha; nañaimo’äi ñemano. Upéva umi ituja itujaitereívape ĝuaränte, ha ofaltaiterei gueteriha oĝuahë haĝua. Upéinte, umi meses ha estaciones ohasa, oñepyrü ojekuaa pire cha’ï, sa’íma ñane mbarete, jaha py’ỹivemava’erä médicope, ha mba’e.

Oĝuahëta ára jajotopa jey haĝua ñande Redentor ha Ñandejára Jesucristo ndive. Añembo’e pe sagrada ha sublime ocasión-pe, tañarreconoce chupe pe jaikuaáva Chugui rupi, ha jasegui haguére umi hekombo’ekuéra. Ha’e ohechaukáta ñandéve umi ipo ha ipy marca, ha ñañembyatýta peteï añuä opave’ÿvape, ñanerasëvo vy’águi jasegui haguére Hape.

Atestifica irundy yvypegua confín-pe Jesucristo oikoveha. Ha’e ñande’exhorta: “¡Pehendu, oh naciones yvy pegua, ha pehendu Tupä pende’apo’akue ñe’ë! (D. y C. 43:23). Tajareko capacidad ñañatendévo, ñahendúvo, ñacomprendévo ha ñainterpretávo hendaitépe momarandu oúva “Tupä [ñande]’apo’akuégui” ani haĝua jajedesvia tapégui, ajerure; Jesucristo rérape. Amén.

Toñeimprimi