General Conference
Kanando den Relashon di Kombenio ku Cristo
Konferensia General di òktober 2023


Kanando den Relashon di Kombenio ku Cristo

Esun ku a wòrdu heridá i kibrá pa nos lo laga mortalidat hasi su trabou den nos, pero E no ta pidi nos pa enfrentá e desafionan ei nos só.

Mi a wòrdu presentá na un kaminda na Israel pa mi bon amigu IIan. “E ta wòrdu yamá e kaminda di Jesus,” el a bisa, “pasobra e ta e kaminda for di Názarèt te Kapernaum ku hopi ta kere ku Jesus a kana.” Mi a disidí e ora ei i einan ku mi tabata ke kana e kaminda ei, i mi a kuminsá plania un biahe pa Israel.

Seis siman promé ku e biahe, mi a kibra mi ènkel. Mi kasá preokupá pa e herida; mi gran preokupashon tabata kon mi por a kana “e kaminda di Jesus” un luna despues. Mi ta kaprichoso di naturalesa, i mi no a kanselá e pasashinan di avion.

Mi ta kòrda ora nos a konosé nos guia di Israel e mainta bunita di yüni ei. Mi a bula for di e vèn i despues mi a saka afó un par di krùk i un skuter pa rudia. Mya, nos guia, a mira mi yesu i a bisa, “Uh, mi no ta kere ku bo por kana e kaminda aki den e kondishon ei.”

“Kisas no,” mi a kontestá. “Pero no tin nada ku lo stroba mi di purba.” El a hasi señal leve ku su kabes, i nos a kuminsá. Mi ta stim’é p’esei, pa kere ku mi por a kana e kaminda kibrá.

Mi a nabegá e kaminda skèrpi i e barankanan pa un tempu mi so. Despues, mové pa e sinseridat di mi kompromiso, Mya a saka un kabuya fini, a mar’e na e man di mi skuter, i a kuminsá hala. E a halá mi riba e serunan, dor di plantashon di lamunchi, i kantu di e Laman di Galileo. Na e final di e biahe, mi a ekspresá gratitut pa mi dushi guia, kende a yuda mi logra algu ku nunka lo mi no por a logra mi so.

Ora Señor a yama Enoch pa biaha dor di e tera i testifiká di djE, Enoch a duda.1 E tabata djis un mucha, slo pa papia. Kon e por a kana e kaminda ei den su kondishon? E tabata siega pa lokual ku tabata kibrá den dje. E kontesta di Señor na lo kual ku tabata strob’é tabata simpel i direkto; “Kana ku mi.”2 Manera Enoch, nos mester kòrda Esun ku a wòrdu heridá i kibrá pa nos3 lo laga mortalidat hasi su trabou den nos, pero E no ta pidi nos pa enfrentá e desafionan ei nos só.4 No ta importá kon pisá nos historia lo ta, òf e direkshon aktual di nos kaminda, E ta invitá nos, pa kana ku nÉ.5.

Pensa riba e hòmber hóben den un situashon difísil ku a topa ku Señor na un lugá desierto. Jakob a biaha hopi leu for di kas. Den e skuridat di anochi, e tabata tin un soño ku no tabata tin trapi so sino tambe tabata tin promesanan di kombenio importante, ku ta inkluí lo kual ku mi ta gusta yama e promesanan di sinku-dede.6 Na e anochi ei, Señor tabata huntu ku Jakob, a presentá su mes komo e Dios di e tata di Jocob, i despues a primití:

  • Ami ta Huntu ku Bo.

  • Ami lo tene bo sigur.

  • Ami lo trese bo kas bèk.

  • Mi no ta bai laga bo.

  • Lo mi warda mi promesa ku bo.7

Jakob mester a tuma un desishon. E por a skohe di biba su bida konosiendo simplemente e Dios di su tata, òf E por a skohe pa biba bida den un relashon di kombenio primintí ku nE. Añanan despues, Jacob a tèstifiká di un bida bibá den Señor Su promesanan di kombenio: “Dios … a kontestá mi den e dia di mi doló, i tabata ku mi den e manera kual mi tabata ta.”8 Manera E a hasi pa Jacob, Señor lo kontesta kada un di nos den nos dia di doló si nos skohe pa uni nos bida ku esun di djE. E a primintí pa kana ku nos den e kaminda.

Nos ta yama esaki kanando e kaminda di kombenio—un kaminda ku ta kuminsá ku e kombenio di boutismo i ta bai na kombenionan mas profundo ku nos ta hasi den tèmpel. Porta bo ta tende e palabranan aki i pensa riba un eskoho múltiple. Porta tur lo kual ku bo ta wak ta un kaminda di eksigensianan. Un bista mas serka ta mustra algu mas fasinante. Un kombenio no ta un kontrakt so, ounke esei ta importante. Ta tokante un relashon. Presidente Russell M. Nelson a siña, “E kaminda di kombenio ta tur di aber ku nos relashon ku Dios.”9

Konsiderá un kombenio matrimonial. E fecha di e kasamentu ta importante, pero mesun importante ta e relashon trahá dor di e bida bibá huntu despues. E mesun ta bèrdat ku e relashon di kombenio ku Dios. Kondishonnan a wòrdu poné, i lo tin antisipashon den e kaminda. I tòg E ta invitá kada un di nos pa bini manera nos por, ku propósito kompletu di kurason, i pa “pusha bai dilanti”10 ku nE banda di nos, konfiando ku Su bendishonnan primintí lo bin. Skrituranan ta kòrda nos ku hopi biaha e bendishonnan ei ta yega den Su mes tempu i den Su mes manera: 38 aña,11 12 aña,12 mesora.13 Manera e kaminda lo eksiguí, asina Su alivio lo ta.14

Su mishon ta un di kondensenshon. JesuCristo lo topa nos kaminda nos ta manera nos ta. Esaki ta dikon di e hardin, e krus, i e graf. E Salbador a wòrdu mandá pa yuda nos vense.15 Pero keda kaminda nos ta, lo no trese e liberashon ku nos ta buska. Djis manera E no a laga Jacob einan den e sushi, Señor no tin e intenshon di laga niun di nos kaminda nos ta.

E tambe Su mishon ta di asenshon. E lo traha den nos16 pa hisa nos te kaminda ku E ta i, den e proseso, abilitá nos pa bira manera E ta. JesuCristo a bin pa elevá nos.17 E ke yuda nos bira. Esaki ta e dikon di e tempel.

Nos mester kòrda no ta e ruta su só ku lo eksaltá nos; ta e kompañero- nos Salbador. I esaki ta e dikon di e relashon di kombenio.

Ora mi tabata na Israel, mi a bishitá e Muraya di Lamento. Pa e Hudiunan, esaki ta e lugá mas sagrado den Israel. E ta tur lo ke a sobra di nan tèmpel. Mayoria di nan ta bisti nan mihó pañanan ora nan bishitá e lugá sagrado aki; nan eskoho di paña ta un símbolo di nan deboshon na nan relashon ku Dios. Nan ta bishita e muraya pa lesa skrituranan, pa adorá, i pa ekspresá nan orashonnan. Nan supliká pa un tèmpel den nan ta konsumí nan kada dia, kada orashon, e deseo aki pa un kas di kombenio. Mi ta atmirá nan deboshon.

Ora mi a yega kas bèk for di Israel, mi a skucha mas aserka na e kombersashonnan rònt di mi tokante kombenio. Mi a nota hendenan ta puntra, Dikon mi mester kana den un kaminda di kombenio? Mi mester drenta un kas pa hasi kombenionan? Dikon mi ta bisti un paña sagrado? Mi mester invertí den un relashon di kombenio ku Señor? E kontesta na e preguntanan bon i importante aki ta simpel: esaki ta dependé di e grado di relashon ku bo ta deseá di eksperensiá ku JesuCristo.18 Kada un di nos mester deskubrí nos mes kontesta na e preguntanan profundo i personal aki.

Esaki ta di mi: Mi ta kana e kaminda aki komo un “yu stimádi mayornan selestial,”19dibinamente konosé20i profundamente konfiá21 Komo un yu di e kombenio, mi ta elegibel pa risibí bendishonnan22 primití. Mi a disidí23 pa kana ku Señor. Mi a wòrdu yamá24 pa para komo un testigu di Cristo. Ora e kaminda ta mustra abrumador, mi ta fortalesé25 ku un grasia kapasitá. Kada biaha ku mi ta krusa e stupi di Su kas, mi ta eksperensiá un relashon di kombenio mas profundo ku nE. Mi ta santifiká26 ku Su spiritu, investí27 ku Su poder, i apartá28pa konstruí Su reino. Den e proseso di repentimentu diario i partisipashon pa siman di e sakramento, mi ta siña pa bira firme29 i pa sigui hasi bon.30 Mi ta kana e kaminda aki ku JesuCristo, komo mi guia, sperando riba e dia primintí ora E lo bini bèk. E ora ei ami lo ta seyá Su31 i lantá ariba komo e santu32 yu di Dios.

Esaki ta dikon mi ta kana e kaminda di kombenio.

Esaki ta dikon mi ta tene mi na e promesanan di kombenio.

Esaki ta dikon mi ta drenta Su kas di kombenio.

Esaki ta dikon mi ta bisti e pañanan sagrado komo un rekordatorio konstante.

Pasombra mi ke biba den un relashon komprometí den kombenio ku nE.

Porta boso tambe. Kuminsá kaminda boso ta.33 No laga bo kondishon stroba bo. Kòrda, e ritmo òf lokalidat den e kaminda no ta di e importante ei komo progreso.34 Puntra un hende ku bo ta konfia ku ta den e kaminda di kombenio pa e presentá bo e Salbador ku nan a yega di konosé. Siña mas di djE. Invertí den e relashon pa medio di drenta den e kombenio ku. No ta importá bo edat of bo kondishon. Bo por kana ku nE.

Despues ku nos a kaba di kana e Hanchi di Jesus, Mya e no a tuma e kabuya bèk. El a lag’e mará na mi skuter. Pa e siguiente dianan mi subrinanan hóben i nan amigu pa bùrt a pusha mi dor di e kayanan di Yerusalèm.35 Nan a sigurá pa mi no pèrdè niun historia di Jesus. Mi a kòrda tokante di e forsa di e generashon kresiente. Nos por siña di boso. Boso tin un deseo genuino di konosé e guia, JesuCristo. Boso ta kere e forsa di e kabuya ku ta trèk nos na djE. Boso tin e don eksepshonal di guia otronan na djE.36

Gradesido, nos ta kana e kaminda aki huntu, yamando enkurashá na e kaminda.37 Ora nos kompartí nos eksperensianan personal ku Cristo, nos lo fortalesé deboshon personal. Di esaki mi ta duna testimonio den e nòmber di JesuCristo, amèn.

Notanan

  1. E pueblo di Enoch a bai pèrdí, nan a ninga Cristo, nan tabata “buska nan propio konseho den e skuridat” (wak Moises 6:27–28). Den un tempu ku e a pèrdè fe den humanidat, Enoch a bira na Señor pa guia. E yamada aki na Enoch ta e mesun yamada ku Señor a ekstendé na nos tur: “Kana kuMi” (Moises 6:34 wak tambe Mateo 11:28 Pero porta, manera Enoch, bo ta insigur si bo por kana e kaminda aki den bo kondishon. Porta bo ta sinti bo strobá di algun manera. Kisas e motibu ku nos mester kana e kaminda di kombenio ta pa motibu di nos kondishon, pasombra nos ta strobá den algun manera i nos mester Su yudansa.

  2. Wak Moises 6:23–34.

  3. Wak“Jesus of Nazareth, Savior and King,” Hymns, no. 181.

  4. Wak Eter 12:27.

  5. Wak Mateo 11:28-30.

  6. Mi damitanan tabata ke susurá e sinku promesa di dede na nan yunan (mi ñetunan) tur mainta- pa rekordá un Tata na Shelu ku ta dibinamente konsiente di kada un di Su yunan.

  7. Wak Génesis 28:10–22. E kombenio Abrahámiko tabata tambe un énfasis signifikativo di e anochi ei. E elementonan aki di e kombenio Abrahámiko ta hunga un ròl sentral den nos bida i den e evangelio di JesuCristo: (1) e promesa di un herensia eterno (verso 13; (2) posteridat eterno (verso 14 i (3) e bendishon i responsabilidat di bendishoná tur nashonnan di e tera (verso14).

  8. Génesis 35:3; énfasis agregá. E mayornan di Jacob a mand’e laga su kas pa distansiá su mes di Esau, ku tabata menasá pa mat’e, i pa tin e oportunidat di konose algun ku e por kasa den e kombenio (wak Genesis 27:41-45; 28:1-2, 5).

  9. Russell M. Nelson, “The Everlasting Covenant,” Liahona, òkt. 2022, 11.

  10. 2 Nefi 31:20.

  11. Wak Juan 5:5, e historia di e pul di Betèsda.

  12. Wak Marko 5:25, e historia di e muhé ku a mishi ku e paña di Cristo.

  13. Wak Mateo 14:31, e historia di Pedro kanando riba awa.

  14. Wak “Que Firmes Cimientos,” Himno, no. 40.

  15. Wak 1 Nefi 11:16–33.

  16. Wak Filipensenan 1:6; 2:13; Palabranan di Mormon 1:7.

  17. Wak Juan 12:32.

  18. Un kaminda normalmente te definí pa karakterístikanan klave manera puntonan guia òf markadónan di mia. Ta un manera pa ta sigur ku bo ta riba e hanchi korekto òf progresando den e direkshon korekto. Un relashon tambe por wòrdu definí komo karakterístikanan klave. Algun di esakinan por inkluí ekspektativa (wak Yeremias 29:11; Doctrina y Convenios 132:7); sumishon (wak Mosia 3:19; Alma 7:23; 13:28; humildat; obedensha; pasenshi; fleksibel; konfiansa (wak Proverbionan 3:5); i amor (wak Romanonan 8:31-39).

  19. Lema di Mujeres Jovenes,” Biblioteka di Evangelio, énfasis agregá; wak tambe Bonnie H. Cordon,”Yunan Muhé Stimá,” Liahona, Nov. 2019, 67.

  20. Wak Juan 4:1-29, e historia di e muhé na e pos.

  21. Wak Alma 38:1-3.

  22. Wak Numbernan 6:23-27.

  23. Wak Yozue 24:22.

  24. Wak Doctrina y Convenios 25:3, e historia di Emma Smith.

  25. Wak 1 Korintionan 15:9–10.

  26. Wak 2 Krónikonan 20:1–17, spesialmente verso 14.

  27. Wak Doctrina y Convenios 109”1-46.

  28. Wak 1 Samuel 16:11-13.

  29. Wak Ester 4:16, e historia di Ester.

  30. Wak Echonan 10:38.

  31. Wak Isaias 43:1–5.

  32. Wak Deuteronomio 28:1–9.

  33. Un bon amigu a kòrdá mi ku un yamada pa akshon ta importante den kualke relashon.

  34. Kombersashon ku Kristen Olsen, Sept. 2023.

  35. Na Mack Oswald, Camden Oswald, Ashton Matheny, i Jack Butler, danki pa yuda mi.

  36. “Boso ta kòrda ku mi a invitá e hubentut di E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di e Delaster Dianan pa registrá den Señor su batayon di hubentut pa partisipá den e kousa di mas grandi na mundu awendia—re rekohementu di Israel. Mi a dirigí e invitashon aki na nos hubentut pasobra nan ta inusualmente dotá pa aserká na otronan i kompartí loke nan ta kere den un manera konvisente” (Russel M. Nelson, “Testigunan, Quorum Saserdosio Aaróniko, i Mujeres Jovenes,” Liahona, Nov. 2019, 39).

  37. “E reino di Dios … ta manera un siudat rondoná na tur bandanan pa morto. Kada hòmber tin su lugá na e muraya pa defendé i ni un por para kaminda otro ta para, pero ‘nada ta prohibí nos pa yama enkurashamentu di un pa otro’“ (Martin Luther, na Lewis William Spitz, E Renasementu i Movementunan di Reformashon [1987], 335).

Imprimí