General Conference
Nos ta Su Yunan
Konferensia General di òktober 2023


Nos ta Su Yunan

Nos tin e mesun orígen dibino i e mesun potensial sin limitashon pa medio di e grasia di JesuCristo.

Bo ta kòrda e eksperensia ku e profeta Samuel tabata tin ora ku Señor a mand’é na e kas di Jesse pa ungi e rei nobo di Israel? Samuel a mira Eliab, Jese su Primogénito. Eliab, aparentemente, tabata haltu i tabatin aparensia di un lider. Samuel a wak esei i a yega na un konklushon. El a resultá di ta e konklushon robes, i Señor a siña Samuel: “No wak su apariensia, òf e haltura di su postura; … paso hende ta wak e aparensia parti pafó, pero señor ta wak e kurason.”1

Bo ta kòrda e eksperensia ku e disípulo Ananias tabata tin ora ku Señor a mand’é bendishoná Saul? El a laga Saul su reputashon presedé, i Ananias a yega di skucha tokante Saul i su persekushon kruel di e Santunan. Ananias a skucha i a yega na un konklushon ku tal bes e no mester a ministrá na Saul. El a resultá di ta e konklushon robes, i Señor a siña Ananias: “E ta un instrumènt skohé pa mi, pa hiba Mi nòmber dilanti e Gentilnan, i reinan, i e yunan di Israel.”2

Kiko tabata e problema ku Samuel i Ananias den e dos kasonan aki? Nan a mira ku nan wowo i skucha ku nan orea, i komo resultado, nan a husga otronan basá riba aparensia i rumornan.

Ora ku e eskribanan i e Fariseonan a wak e muhé gará den adulterio, kiko nan a bisa? Un muhé korumpí, un pekador ku meresé morto. Ora ku Jesus a mir’é, kiko El a mira? Un muhé ku pa un tempu a sukumbí pa e debilidat di e karni pero ku por a rekuperá pa medio di arepentimentu i Su Ekspiashon. Ora ku hendenan a mira e kabesante dje sòldatnan, ku su kria tabata paralítiko, kiko nan a mira? Kisas nan a mira un intruso, un estranhero, unu pa nan despresiá. Ora ku Jesus a mir’é, kiko El a mira? Un hòmber preokupá pa e bienestar di un miembro di su kas, ku a buska Señor ku frankesa i fe. Ora ku e hendenan a mira e muhé ku un problema di sanger, kiko nan a mira? Kisas un muhé sushi, unu marginá ku mester evitá. Ora ku Jesus a mir’é, kiko El a mira? Un muhé malu, su so i alehá dor di sirkunstansianan ku e no tabata kontrolá, ku tabata spera pa wòrdu saná pa por pertenesé atrobe.

Den tur kaso, Señor a mira individuonan pa e hende ku nan ta i konsekuentemente a ministrá na kada un. Ora ku Nefi i su ruman Jakob a deklará:

“El a invitá nan tur pa bini na djE … , pretu i blanku, katibunan i esnan liber, muhé i hòmber; i el a kòrda e paganonan; i tur ta igual dilanti Dios.”3

“Esun su ser ta mes presioso den su bista ku e otro.”4

Laga nos tambe no laga nos wowonan, nos oreanan, òf nos miedu gaña nos, pero habri nos kurason i nos mente i ministrá libremente na esnan rondó di nos manera El a hasi.

Algun aña pasa, mi kasá Isabelle a risibí un yamamentu no usual pa ministrá. A puntr’e pa bishita un viuda di edat den nos bario, un ruman ku desafionan di salu i ku su soledat a trese amargura den su bida. Su kortinanan tabata sera; su apartamentu no tabata tin ventilashon; e no tabata kier a risibí bishita i a hasi kla ku “no tin nada ku Ami por hasi pa ningun hende.” Sin spantu, Isabelle a respondé, “Si, tin! Bo por hasi algu pa nos dor di permití nos bin i bishita bo.” I asina Isabelle a bai, fielmente.

Algun tempu despues, e bon ruman aki a hasi un operashon nan su pia, kual tabata rekerí ku su ferbantnan mester a wòrdu kambia tur dia, algu ku e mes no por a hasi. Pa dianan, Isabelle tabata bai na su kas, laba su pia i kambia su ferbantnan. Nunka el a mir’é komo unu mahoso; nunka el a hole niun holó. Semper el a mira solamente un yu muhé di Dios bunita den nesesidat di amor i kuido tierno.

Segun añanan Ami i otronan inkontabel a wòrdu bendishoná dor di Isabelle su regalo di wak manera Señor ta wak. Sea bo ta e presidente di estaka òf esun ku ta saludá na entrada, sea bo ta e rei di Inglatera òf ta biba den un kasita, sea bo ta papia su lenga òf unu diferente, sea bo ta warda tur e mandamentunan òf ta lucha ku algun, el lo sirbi bo su mihó kuminda den su mihó tayónan. Estado ekonómiko, kolo di kueru, orígen kultural, nashonalidat, título òf rektitut, posishon sosial, òf kualkier otro klasifikashon ku ta identifiká no ta di konsekuensia riba dje. E ta wak ku su wowonan; e ta wak e yu di Dios den tur hende.

Presidente Russell M. Nelson a siña:

“E atversario ta regosihá ku e klasifikashonnan paso nan ta separá nos i ta restringí e manera ku nos ta pensa di nos mes i otronan. Ki tristu e ta ora ku nos honra e klasifikashonnan mas ku nos ta honra otro.

“Klasifikashonnan por sòru pa husgamentu i mal intenshonnan skondí. Kada abusu òf prehuisio pa ku otro debí na nashonalidat, rasa, orientashon seksual, género, títulonan edukativo, kultura, òf otro identifikadónan signifikante ta ofensivo pa nos Kreador!”5

Fransia no ta lokual ami ta; e ta kaminda mi a nase. Blanku no ta lokual ami ta; e ta e kolo di mi kueru òf e falta di esaki. Profesor no ta lokual ami ta; e ta loke mi a hasi pa sostené mi famia. Outoridat General di e Setenta no ta lokual ami ta; e ta kaminda Mi ta sirbi den e reino na e momentu aki.

Promé ku tur kos,” manera Presidente Nelson a rekordá nos, mi ta un “yu di Dios.”6 Asina bo tambe ta i asina tur otro hende rondó di nos ta. Mi ta hasi orashon pa nos por yega na un apresio mas grandi di e maravioso bèrdat aki. E ta kambia tur kos!

Nos por a wòrdu lantá den diferente kultura; nos por ta bini di sirkunstansianan sosio ekonómiko diferente; nos herensia mortal, inkluyendo nos nashonalidat, koló di kueru, preferensia di kuminda, orientashon polítiko, etc. por varia grandemente. Pero nos ta Su yunan, nos tur, sin eksepshon. Nos tin e mesun orígen dibino i e mesun potensial sin limitashon pa medio di e grasia di JesuCristo.

C. S. Lewis a pone asina aki: “E ta un kos serio pa biba den un komunidat di posibel diosnan, pa kòrda ku e persona mas laf mas poko interesante ku bo por papia kuné riba un dia por ta un kriatura ku, si bo wak e awor aki, lo bo wòrdu fuertemente tentá pa ador’é. … No tin persona ordinario. Nunka bo a papia ku un djis un mortal. Nashonnan, kulturanan, artenan, sivilisashonnan—esakinan ta mortal, i nan bida ta pa esun di nos manera un bida di un muskita. Pero ta ku esnan inmortal nos ta hasi wega, traha kuné, kasa, despresiá i abuzá di dje.”7

Nos famia a wòrdu privilegiá pa biba den diferente paisnan i kulturanan; nos yunan a wòrdu bendishoná pa kasa denter di diferente etnisidat. Mi a yega na realisá ku e evangelio di JesuCristo ta e gran igualadó. Ora ku di bèrdat nos bras’e, “E Spiritu mes ta duna testimonio na nos spiritu, ku nos ta e yunan di Dios.”8 E bèrdat asombroso aki ta liberá nos i tur klasifikashonnan i distinshonnan ku di otro manera por aflihí nos i nos relashonnan pa ku otro ta wòrdu simplemente “tragá den … Cristo.”9 Pronto e ta bira kla ku nos, meskos ku otronan, “ya nos no ta deskonosínan i estranheronan, pero siudadanonan di e santunan miembro i di e famia di Dios.”10

Resientemente mi a tende e presidente di rama di un di nos unidatnan multilingual referí na esaki, manera Elder Gerrit W. Gong a hasi, komo parti di un pakto.11 Ki konsepto bunita! Nos ta pertenesé na un grupo di hende ku tur ta purba pa pone e Salbador i nan kombenionan den e sentro di nan bida i biba e evangelio ku goso. P’esei, na lugá di wak otro dor di e lèns desformá di mortalidat, e evangelio ta alsa nos bista i ta permití nos pa wak un na otro dor di e lèns impekabel di nos kombenio sagradonan ku no ta kambia. Dor di hasi esei, nos ta kuminsá eliminá nos propio prehuisionan natural i influensia kontra otronan, kual na su turno ta yuda nan minimalisá nan prehuisionan i influensia kontra nos,12den un siklo virtuoso maravioso. Di bèrdat, nos ta sigui nos kerido profeta su invitashon: “Mi kerido rumannan, kon nos ta trata otro ta realmente importante! Kon nos ta papia ku otro i tokante otro na kas, na iglesia, na trabou, i riba internèt ta realmente importante. Awe, mi ta pidi nos pa interaktuá ku otro na un manera mas elevá, un manera mas santifiká.”13

Awe tardi, den e spiritu di invitashon, mi ta deseá na agregá mi deseo nan esun di nos maravioso muchanan di Primaria:

Si bo no ta kana manera mayoria hende ta hasi,

Algun persona ta bai alehá for di bo,

Pero ami lo no hasié! Mi lo no hasié!

Si bo no ta papia manera hopi ta hasi,

Algun persona ta papia riba bo i hari bo,

Pero ami lo no hasié! Mi lo no hasie!

Mi lo kana ku bo. Mi lo papia ku bo.

Asina mi lo mustra mi amor pa bo.

Jesus no a alehá for di ningun hende.

El a duna su amor na tur hende.

Asina mi lo hasi! Mi lo hasié!14

Mi ta tèstifiká ku E ku nos ta yama nos Tata den Shelu ta di bèrdat nos Tata, ku E ta stima nos, E konosé kada un di su yunan na un manera íntimo, ku E ta preokupá profundamente pa kada un di nan i ku di bèrdat nos tur ta igual pa e. Mi ta tèstifiká ku e manera ku nos ta trata otro ta un reflekshon direkto di nos komprondementu di un apresio pa e sakrifisio máksimo i Ekspiashon di Su Yu, nos Salbador, JesuCristo. Mi ta hasi orashon pa meskos ku nE, nos por stima otronan paso esei ta loke ta korekto pa hasi, no paso nan ta hasi e loke ta korekto o fit den e malchi “korekto”. Den e nòmber di JesuCristo, amèn.

Notanan

  1. 1 Samuel 16:7

  2. Echonan 9:15.

  3. 2 Nefi 26:33

  4. Jakob 2:21.

  5. Russell M. Nelson, “Choices for Eternity“ (worldwide devotional for young adults, May 15, 2022), Gospel Library.

  6. Russell M. Nelson, “Choices for Eternity.”

  7. C. S. Lewis, The Weight of Glory and Other Addresses (1949), 14–15.

  8. Romanonan 8:16.

  9. Alma 31:38

  10. Efesionan 2:19

  11. Wak Gerrit W. Gong, “Covenant Belonging,” Liahona, Nov. 2019, 80–83.

  12. Wak Dale G. and Ruth L. Renlund, The Melchizedek Priesthood: Understanding the Doctrine, Living the Principles (2018), 112.

  13. Russell M. Nelson, “Peacemakers Needed,” Liahona, May 2023, 99.

  14. I’ll Walk with You,” Children’s Songbook, 140–41.

Imprimí