2010
O Sauniuniga e Aumaia ai Faamanuiaga
Me 2010


O Sauniuniga e Aumaia ai Faamanuiaga

Ia tatou mafaufau i o tatou valaauga, ia tatou toe tepa i o tatou tiutetauave ma ia tatou mulimuli ia Iesu Keriso, lo tatou Alii.

Ata
President Thomas S. Monson

Uso e, o outou o loo i ai iinei i le Maota Autu mo Konafesi i le Aai o Sate Leki, o se vaaiga musuia ua vaai atu i ai. E ofoofogia le iloa o loo i ai i le fia afe o falelotu i le lalolagi atoa, ni isi o outou—o e umia le perisitua a le Atua—o loo mauaina lenei faasalalauga e ala atu i le satelite. E eseese o outou atunuu, e tele foi a outou gagana, ae ua i ai se pitofilo masani ua fusia faatasi ai i tatou. Ua faatuatuaina i tatou e umia le perisitua e galulue ai i le suafa o le Atua. O i tatou o suli o lena faatuatuaga paia. E tele mea ua faamoemoeina mai ia i tatou.

O se tasi o mea e sili ona olaola mai i le mafaufau o le auai lea i sauniga a le au perisitua, o se tiakono faatoa faauuina ma lagiina le viiga, “O Mai, Alo o le Atua.” O le po nei ou te toe faaopoopo atu i le agaga o lena viiga faapitoa ma faapea atu ia te outou, “O mai, alo o le Atua ua i ai le perisitua.”1 Ia tatou mafaufau i o tatou valaauga, ia tatou toe tepa i o tatou tiutetauave ma ia tatou mulimuli ia Iesu Keriso, lo tatou Alii.

Ua luasefulu tausaga talu ai, sa ou auai i se sauniga faamanatuga sa talanoa ai tamaiti i le autu, Ou te Auai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faaalia e nei tamaiti ma teineiti sa aoaoina i latou e auauna atu i le Alii ma isi. Sa matagofie musika, sa taulotoina lelei e tamaiti a latou vaega, ma sa auina mai le Agaga mai le lagi. O se tasi o atalii o la’u fanau, sa 11 ona tausaga i le taimi lea, sa lauga e uiga i le Uluai Faaaliga a o ia tuuina atu lana vaega o le polokalama. Ina ua mae’a, sa sau o ia i ona matua ma ona matua matutua, sa ou fai atu ia te ia, “Tommy, ou te manatu ua toeitiiti lava e saunia e avea ma se faifeautalai.”

Sa tali mai o ia, “E le’i taitai; o loo tele naua mea e tatau ona ou aoaoina.”

I tausaga na sosoo ai, sa aoao ai e Tommy, faafetai i ona matua ma ona faiaoga ma faufautua i le ekalesia, o e sa tuuto ma punouai. Ina ua lava lona matua, sa valaauina o ia e faamisiona. Sa ia faia i se ala e aupito sili ona mamalu.

Alii talavou, ou te apoapoai atu ia te outou ia saunia mo le galuega ia avea ma se faifeautalai. E tele meafaigaluega e fesoasoani ia te oe e aoao ai lesona o le a aoga ia te oe, faapea foi ona fesoasoani ia te oe ia e ola i se olaga o le a e manaomia ina ia agavaa ai. O se tasi o na meafaigaluega o le tamaitusi ua faaigoaina Mo Le Malosi o le Autalavou, ua lolomiina i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O loo faailoa mai ai tulaga faatonuina mai tusitusiga ma aoaoga a taitai o le Ekalesia ma mai tusitusiga paia, a faamaoni i ai o le a aumaia ai faamanuiaga a lo tatou Tama Faalelagi ma le taitaiga a Lona Alo mo i tatou taitoatasi. E le gata i lea, o loo i ai tusi lesona, ua saunia ma le faaeteete ina ua mavae se iloiloga ma le agaga tatalo. E faia afiafi faaleaiga a aiga lea e aoao ai mataupu faavae o le talalelei. Toetoe o outou uma e maua le avanoa e o ai i vasega o le seminare, e aoaoina e ni faiaoga tuuto e anoanoai mea latou te faasoa atu.

Amata ona e sauniuni mo se faaipoipoga i le malumalu, faapea foi se misiona. O le tafafao faamasani i le ala sa’o o se vaega o lena sauniuniga. I aganuu e talafeagai ai tafaoga faamasani, aua nei e tafao faamasani sei vagana ua 16 ou tausaga. E le o talavou uma e manaomia ona tafafao faamasani pe mananao ai foi… . A amata ona e tafao faamasani, o taitoatele pe o faatasi ma nisi paga… . Ia mautinoa e feiloai o outou matua [ma faamasani] ia i latou tou te tafafao. Ona o le tafao faamasani o se sauniuniga mo se faaipoipoga, ia “tafao faamasani na o i latou e maualuluga tulaga faatonuina.”2

Ia faaeteete ma o i nofoaga e lelei le siosiomaga, nofoaga o le a outou le feagai ai ma ni faaosoosoga.

Fai mai se tamā poto i lona atalii, “A i ai se taimi e te tu ai i se nofoaga e le tatau ona e i ai, alu ese!” O se fautuaga lelei mo i tatou uma.

E fautuaina pea e le aunoa e auauna a le Alii i tatou ina ia fai faalelei laei ma ia faaalia lo tatou faaaloalo mo lo tatou Tama Faalelagi mo i tatou lava. O le faiga o ou lavalava e auina atu ai i isi ni savali e uiga ia te oe lava, ma e tele lava ina uunaia ai au amioga ma amioga a isi. Laei i se auala e faaalia ai lou tagata sili faapea foi i latou o loo vagaia oe. Taumamao mai le soona faia o laei ma foliga, e aofia ai le taina o pe’a ma le tatui o le tino.

E manaomia e tagata uma ni uo lelei. O lau li’o o uo o le a matua faatosinaina ai lou mafaufau ma amioga, e faapei foi ona faia mo i latou. A tutusa o outou tulaga e faatauaina ma au uo, e mafai ona faamalosia e le tasi le isi ma fefaamalosiaua’i. Ia faia tagata uma ma le agalelei ma le mamalu. E toatele tagata lē lolotu ua o mai i le Ekalesia e ala mai i uo sa faaaofiaina mai i latou i gaoioiga a le Ekalesia.

E moni lava le anaga ua faalogo soo i ai: “O le faamaoni o le tulafono aupito sili lea.” 3 E i ai se alii talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e ola i mea na te aoao atu ma talitonu i ai. E faamaoni i isi. E faamaoni ia te ia lava. E faamaoni i le Atua. E faamaoni ona o se mausa ma e otometi lava lona faamaoni. A i ai se tonu faigata e tatau ona fai, e le fesili ifo lava o ia ia te ia lava, “Mata o a ni manatu o isi?” ae, “Mata o le a le mea ou te mafaufau i ai a’u lava ia?”

Mo nisi, o le a oo mai le faaosoosoga ia lē faamamaluina se tulaga faaletagata o le faamaoni. I se vasega o le tulafono faapisinisi i le iunivesite sa ou a’oga ai, ou te manatua se tasi o la’u vasega e le saunia lava o ia mo ni talanoaga faalevasega. Sa ou mafaufau ifo ia te au lava, “O le a faapefea ona pasi lana suega faaiu?”

Sa ou mauaina le tali ina ua sau i le vasega mo le suega faaiu, i se aso o le taumalulu, ae se’e mai i ona vae na o ni seevae tosotoso. Sa ou ofo ma matauina o ia ina ua amata le vasega. Sa tuu uma a matou tusi ma api i le fola e pei ona faatonuina ai. Sa se’i ese mai le seevae mai lona vae; ona ia faaaogaina lea o ona tamaivae ua uma ona ia toleniina ma saunia i se suāvai manino totoo, ma sa ia susueina ma le poto ia itulau o se tasi o tusi na ia tuuina i le fola, ma o lea na ia autilo ai i tali o fesili o le suega.

Sa ia mauaina se tasi o togi aupito maualuga i lena vasega o le tulafono faapisinisi. Peitai na oo mai le taimi o le faamasinoga tonu. Mulimuli ane, a o ia sauniuni e sue lana suega lavelave, o le taimi muamua lea na fai mai ai le faaao o lenei mataupu, “O le tausaga lenei o le a ou se’e ese mai ai i le faiga masani ae fai se suega taligutu, ae le o se suega tusitusi.” Sa iloa ai e le matou matuaofaiva-toleni tamaivae, ua tu lona vae i lona fofoga [tulou] i lena taimi ma lē pasi ai lana suega.

O lau tautala ma upu e te faaaogaina e ta’u atu ai foliga ua e filifili e faaali atu. Faaaoga le gagana e atiina ae ai ma siita i latou e vagaia oe. O upusa, po o le gagana masoa ma lē talafeagai po o talasua ‘alua’alua e faatiga i le Alii. Aua lava nei faaaoga seseina le suafa o le Atua po o Iesu Keriso. Ua fetalai mai le Alii, “Aua e te ta’u fua le suafa o Ieova lou Atua.”4

Ua fautuaina i tatou e lo tatou Tama Faalelagi ia sailia “nisi mea e mama, matagofie, logoleleia, ma tauleleia.”5 Po o a lava mea e te faitauina, faalogologo pe matamata ai, e uunaia ia oe.

O ponokalafi e faapitoa lava le matautia o le avea ma vaisu. O le fiailoa o ponokalafi e mafai ona avea ma mausa e pulea ai, e tau atu ai i mea e sili atu ona mataga ma le solitulafono faalefeusuaiga. Aloese mai ponokalafi i soo se itu.

Aua e te fefe e savali ese mai se tifaga, tapē le televise, pe sui le alaleo o le leitio pe afai e le talafeagai ma tulaga faatonuina a lou Tama Faalelagi. I se aotelega, afai e i ai lava sau fesili e uiga i se tifaga patino, tusi, po o se isi lava ituaiga o mea faafiafia pe talafeagai, aua e te matamata ai, aua le faitauina, aua e te alu i ai.

Na tautino mai e le Aposetolo o Paulo, “Tou te le iloa ea o ouotu o le malumalu o le Atua, o loo nofo foi le Agaga o le Atua i totonu ia te outou? … E paia le malumalu o le Atua, o outou lava ia.”6 Uso e, o lo tatou tiutetauave le tausisia ia mama ma atoatoa o tatou malumalu.

O fualaau matautia, o le faaaogaina sese o fualaau e tusi mai e le fomai, ava oona, kofe, ti, ma mea e gaosi mai i tapaa e faataumaoia ai lou soifua manuia faaletino, faalemafaufau, ma le faaleagaga. Soo se ituaiga o ava oona e faaleagaina ai lou agaga ma lou tino. O tapaa e mafai ona faapologa ai oe, faavaivaia ai ou māmā, ma faapuupuu ai lou ola.

O musika e mafai ona fesoasoani e faalatalata atu ai oe i le Tama Faalelagi. E mafai ona faaaoga e aotauina ai, faagaeetia, musuia, ma tuufaatasia ai. Peitai, e mafai e musika, e ala i lona saoasaoa, pa’o, malosi, ma upu, e faapogisa ai lou mataalia faaleagaga. E le tatau ona e faatumuina lou mafaufau i musika e lē lelei.

Talu ai e matuai paia tele sootaga faalefeusuai, o lea e manaomia ai e le Alii le amio pulea ma le mama a’ia’i a o lei faaipoipo, faapea foi le faamaoni atoatoa pe a uma ona faaipoipo. I tafaoga faamasani, ia faaaloalo i lau paga tafao; ma faamoemoe i lau paga tafao e faaalia foi lena lava faaaloalo ia te oe. O loimata e mautinoa lava e sosoo ma le solitulafono.

Na fautua mai Peresitene Tavita O. MaKei, le Peresitene lona iva o le Ekalesia, “Ou te talosaga atu ia te outou ia mafaufau i mafaufauga lelei.” Ona ia tuuina mai lea o lenei tautinoga taua o le upumoni: “O taga uma lava e mulimuli mai i se mafaufauga. Afai tatou te mananao e pulea a tatou taga fai, e tatau ona pulea o tatou mafaufauga.” Uso e, ia faatutumu o outou mafaufau i mafaufauga lelei, ona lelei ai lea o a outou taga e fai. Ia mafai e outou taitoatasi ona toe fai atu ma le faamaoni, le fuaitau lenei mai ia Tennyson lea na faaleoina e Sir Galahad: “O lo’u malosi ua tusa ma le malosi o le toasefulu, aua e mama lo’u loto.”7

E le’i leva talu ai, sa tauaofai ai e se tusitala o se pepa e uiga i feusuaiga a talavou, sana sailiiliga i lona faapea mai, ua auina atu e tagata i tupulaga se feau su’ifefiloi: o faasalalauga ma ala faasalalau o loo aveina atu “ni savali mamafatu e faapea o gaoioiga faalefeusuaiga e talia ma o loo faamoemoeina,” o faatosinaga ua faigata ai i tupulaga i nisi taimi ona lagona ia lapataiga ma aioiga a matua. Ua faasalaveia e le Alii savali faasalalau uma lava, i le gagana manino ma le ma’oti ina ua Ia fetalai mai ia i tatou, “Ia mama outou.”8

A oo mai tofotofoga, manatua le fautuaga poto a le Aposetolo o Paulo, o lē na faapea mai: “Ua le maua outou e se tofotofoga e ese i lo tagata; a ua faamaoni le Atua, o le na te le tuuina atu outou i le tofotofoga e sili i se mea ua outou lavatia, a e sauni foi faatasi ma le tofotofoga se mea e sao ai, ina ia outou lavā oono.”9

Ina ua faamauina oe o se tagata o le Ekalesia, sa e mauaina le aia tatau mo le mafutaga a le Agaga Paia. E mafai ona fesoasoani o ia ia te outou e fai ia filifiliga lelei. A luitauina pe tofotofoina, e le tatau ona e manatu ua tuulafoaiina oe. Manatua o le tatalo o le tusifolau lea i le mana faaleagaga.

Afai e i ai se tasi ua tautevateva i lana malaga, o loo i ai le ala e toe foi ai. Ua ta’ua lena auala o le salamo. Sa maliu lo tatou Faaola ina ia maua ai e oe ma a’u lena meaalofa ofoofogia. E ui lava ina faigata le ala, ae e moni le folafolaga: “E ui lava ina pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona.”10

Aua e te tuuina lou ola faavavau i se tulaga e lamatia ai. Tausi poloaiga a le Atua. Afai ua e agasala, o le vave ona e toe amataina lou ala e toe foi ai, o le vave foi lena ona e maua o le filemu matagofie ma le olioli e maua mai i lena vavega o le faamagaloga. O le fiafia e maua mai i le ola ai i le ala e finagalo le Alii e te ola ai, ma mai le auauna atu i le Atua ma isi.

O le malosi faaleagaga e tele ina sau mai le auaunaga ma le lē manatu faapito. I ni nai tausaga ua mavae, sa ou asiasi ai i le misiona sa ta’ua i lena taimi o le Misiona a Kalefonia, lea sa ou valaaulia ai se faifeautalai talavou mai Georgia. Ou te manatua lo’u fai atu ia te ia, “E lafo au tusi i ou matua i vaiaso uma?”

Sa ia tali mai, “Ioe, Brother Monson.”

Ona ou fesili atu lea, “E te fiafia i le mauaina o au tusi mai lou aiga?”

E le’i tali mai o ia. Ina ua mavae se taimi umi, sa ou fesili, “O anafea le taimi mulimuli na maua mai ai sau tusi i lou aiga?”

Sa tali mai ma lona leo gatete, “E le’i maua lava sa’u tusi mai lo’u aiga. O lo’u tamā la faatoa tiakono, a o lo’u tina e le auai i le Ekalesia. Sa aioi mai ia te au e aua ou te sau. Na fai mai i la’ua afai ou te alu i le misiona, o le a le tusi mai ia te au. O le a se mea e tatau ona ou fai, Brother Monson?”

Sa ou faia se tatalo le leoa i lo’u Tama Faalelagi: “O le a se mea e tatau ona ou ta’u atu i lenei auauna talavou a Lau Afio, lea ua na ositaulagaina mea uma ina ia auauna atu ai i Lau Afio?” Ona oo mai ai lea o le musumusuga. Sa ou fai atu, “Elder, auina atu se tusi i lou tina ma lou tama i vaiaso taitasi o lau misiona. Ta’u i ai au mea na e fai. Ta’u i ai lou alofa tele mo i la’ua, ona tuu atu lea i ai o lau molimau.”

Na fesili mai o ia, “Mata la o le a tusi mai ia te au?”

Sa ou tali atu, “Ona la tusi mai ai lea ia te oe.”

Sa ma faatofa, ona ou alu lea. Sa mavae ni masina, sa ou auai i le konafesi faalesiteki i Kalefonia i Saute, ae sau se faifeautalai talavou ia te au ma faapea mai, “Brother Monson, o e manatuaina a’u? O a’u o le faifeautalai lea e lei maua mai se tusi mai lo’u tina ma lo’u tama i masina muamua e iva o la’u misiona. Na e fai mai ia te au, ‘Auina atu se tusi i vaiaso taitasi, Elder, ona tusi mai ai lea o ou matua ia te oe.’” Ona fesili mai lea o ia, “O e manatua lena folafolaga, Elder Monson?”

Sa ou manatuaina. Na ou fesili lea, “Ua e maua se tala mai ou matua?”

Sa tago ifo o ia i lana taga ma aumai se faaputuga tusi e saisai i se pa’u meme’i, ma aumai le tusi sa pito i luga o le faaputuga ma faapea mai, “Pe ua ou maua se tala mai o’u matua! Faafofoga mai foi i le tusi lea mai lo’u tina: “Atalii, e ese lo ma fiafia i au tusi. Ua ma mitamita ia te oe, la ma faifeautalai. E te iloa? Ua uma ona faauu lou Tama e avea o se ositaulaga. O lea ua sauniuni e papatiso a’u. O lea matou te feiloai ma faifeautalai; ma e tasi le tausaga mai le asō ma te fia o atu ai i Kalefonia pe a uma lau misiona, aua ua ma mananao e avea o se aiga e faavavau, faatasi ai ma oe, i lo tatou ulu atu lea i le malumalu o le Alii.’” Sa fesili le faifeautalai talavou, “Brother Monson, pe tali mai ea le Tama Faalelagi i taimi uma i tatalo ma faataunuu folafolaga a Aposetolo?”

Sa ou tali atu, “A i ai i le tagata le faatuatua e pei ona e faaalia, e faafofogaina lava e lo tatou Tama Faalelagi na tatalo ma tali mai i Lana lava ala.”

Ua pa’i atu lima mama, o se loto mama, ma se mafaufau naunautai i le lagi. O se faamanuiaga, na auina mai le lagi, ua tali mai i le tatalo faatauanau a se faifeautalai lotomaualalo.

Uso e, ou te tatalo ia mafai ona tatou ola ina ia mafai foi e i tatou ona pa’i atu i le lagi ma faamanuiaina ai foi faapena, i tatou uma taitoatasi, i le suafa o Lē aumaia faamanuiaga uma, o Iesu Keriso lea, amene.

FAAMATALAGA

  1. “O Mai, Alo o le Atua,” Viiga, nu. 200.

  2. Mo Le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2001), 24, 25.

  3. Miguel de Cervantes, in John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 14th ed. (1968), 197.

  4. Esoto 20:7.

  5. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13.

  6. 1 Korinito 3:16–17.

  7. Alfred Lord Tennyson, in Familiar Quotations, 647.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:42.

  9. 1 Korinito 10:13.

  10. Isaia 1:18.

Lolomi