Liahona
O Fua E Tumau
Me 2024


O Fua E Tumau

O le faamaufaailogaina e le Agaga Paia o a tatou sauniga o se mea e tatau ai pe afai tatou te mananao ia maua faamanuiaga folafolaina mo le faavavau atoa, ma avea ai ma fua e tumau.

A o ou laitiiti sa ou fiafia i peaches fou ua pula. E oo mai i le aso nei, o le manatu i le gali o se peach ua pula, susua ma lona tofo suamalie e tafe ai lava lota fāūa [tulou]. A oo ina matua peaches ma tufi, e lua i le fa aso e lelei ai a’o le’i pala. E faamama’i o’u manatuaga i le auai faatasi ma lo’u tina ma nai o’u tei i lo matou umukuka, pe a matou teuina le seleselega o peaches mo le taumalulu o le a oo mai e ala i le teumaluina i fagu. Afai e sa’o ona matou teuina peaches, o le a tele tausaga o le a tumau ai le suamalie o lenei fualaau ‘aina, ae le na o le lua i le fa aso. Afai e lelei ona saunia ma faavevela, e faasaoina le fualaau ‘aina seia oo ina matala le faamau.

Ua poloaiina i tatou e Keriso e “o ma ia outou fua mai ni fua ma ia tumau o outou fua.”1 Ae sa le’i fetalai o Ia e uiga i peaches. Sa fetalai o Ia e uiga i faamanuiaga a le Atua i Ana fanau. Afai tatou te osia ma tausia feagaiga ma le Atua, o faamanuiaga e o faatasi ma a tatou feagaiga e mafai ona oo i talaatu o lenei olaga ma faamauina i o tatou luga, pe faasaoina, e faavavau, e avea ma fua e tumau mo le faavavau atoa.

O le a faamauina e le Agaga Paia, i Lana matafaioi paia o le Agaga Paia o Folafolaga, ia sauniga taitasi i luga o i latou o e faamaoni i a latou feagaiga ina ia aoga pe a mavae le olaga faaletino.2 O le faamaufaailogaina e le Agaga Paia o a tatou sauniga o se mea e tatau ai pe afai tatou te mananao ia maua faamanuiaga folafolaina mo le faavavau atoa, ma avea ai ma fua e tumau.

E faapitoa le taua o lenei mea pe afai tatou te mananao e faaeaina.3 E pei ona aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson, e ao “ina tatou amata faatasi ma le taunuuga i le mafaufau. … E moni lava, mo i tatou taitoatasi, o le ‘iuga’ atonu o le a sili ona tatou mananao e ausia, o le ola e faavavau faatasi ma o tatou aiga i se tulaga faaeaina lea o le a tatou i ai i le afioaga o le Atua, lo tatou Tama Faalelagi, ma Lona Alo o Iesu Keriso.”4 Na saunoa foi Peresitene Nelson: “O le faaipoipoga faaselesitila o se vaega taua lea o sauniuniga mo le ola e faavavau. E manaomia ai le faaipoipo o se tagata i le tagata sa’o, i le nofoaga sa’o, e le pule sa’o, ma ia usiusitai ma le faamaoni i lena feagaiga paia. Ona mafai lea ona faamautinoa mo se tagata le faaeaga i le malo selesitila o le Atua.”5

O a faamanuiaga o le faaeaga? E aofia ai le nonofo faatasi i le afioaga o le Atua mo le faavavau o se tane ma se ava, e mautofi i “nofoalii, malo, itumalo, ma mana, … ma se faaauauina o fanau e faavavau ma faavavau lava,”6 ma maua ai mea uma o i ai a le Atua le Tama.7

Na faaali mai e le Alii e ala ia Iosefa Samita:

“I le mamalu selesitila o loo i ai ni lagi po o ni tikeri e tolu;

“Ma ina ia maua le tikeri aupito maualuga, e ao i se tagata ona ulu atu i le faatulagaga lenei o le perisitua [o lona uiga o le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga];

“Ma afai e lē ulu atu i ai o ia, e lē mafai ona maua e ia.

“E mafai ona ulu atu o ia i le isi malo, ae o le mutaaga lena o lona malo; e lē mafai ona maua e ia se faatelega.”8

Ua tatou aoaoina ii e mafai e se tasi ona i ai i le malo selesitila, pe nofo ai i le afioaga o le Atua, ma nofo toatasi. Ae ina ia faaeaina i le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, e tatau ona ulu atu le tagata i le faaipoipoga e ala i le pule e tatau ai, ona faamaoni lea i feagaiga na osia i lena faaipoipoga. A o tatou faamaoni ai i nei feagaiga, e mafai e le Agaga Paia o Folafolaga ona faamaufaailoga a tatou feagaiga o le faaipoipoga.9 O ia faamanuiaga faamauina e avea ma fua e tumau.

O le a se mea e moomia e tausia ai ma le faamaoni le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga?

Na aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson e faapea, e lua ituaiga o noataga pe a tatou ulu atu i lenei feagaiga faavavau o le faaipoipoga: o se noataga tutusa i le va o tane ma ava, ma se noataga i luga atu ma le Atua.10 Ina ia maua faamanuiaga o le faaeaga e faamaufaailogaina i o tatou luga ma tumau ai pe a mavae lenei olaga, e tatau ona tatou faamaoni i noataga tutusa ma maualuga atu o le feagaiga.

Ina ia tausisia le noataga tutusa ma lou toalua, ua fautuaina i tatou e le Atua ia “alofa i [lau] ava [po o le tane] ma [lou] loto atoa, ma … pipii atu ia te ia ae le o se isi lava.”11 Mo i latou o ē ua faaipoipo, ina ia pipii atu ia te ia ae le o se isi lava o lona uiga lua te fefautuaa’i faatasi i le alofa, lua te alolofa ma tausi e le tasi le isi, e te faamuamua le taimi ma lou toalua nai lo o mea e fiafia ai i fafo atu, ma e te lua valaau atu i le Atua e fesoasoani ia te oulua e faatoilalo o oulua vaivaiga.12 O le isi foi ona uiga, e leai ni sootaga faalelagona pe faalefeusuai o soo se ituaiga i fafo atu o la oulua faaipoipoga, e aofia ai le faatafai po o le tafafao faamasani, ma e leai foi ni ponokalafi, lea e faaosofia ai le tuinanau.13

Ina ia tausisia le noataga tutusa i le feagaiga, e tatau i soa taitasi ona naunau ia i ai i totonu o le faaipoipoga. Na aoao mai talu ai nei e Peresitene Dallin H. Oaks: “Ua tatou iloa foi o le a Ia [Atua] lē faamalosia lava se tasi i se sootaga o faamauga pe a le manao ai o ia. O faamanuiaga o se sootaga faamauina ua faamautinoa mo i latou uma o ē tausi i a latou feagaiga ae le mafai lava e ala i le faamalosia o se sootaga faamauina i luga o se isi tagata, o lē e le agavaa pe lē loto i ai.”14

O le a le mea na faasino i ai e Peresitene Nelson le noataga i luga atu? O le noataga i luga atu, o le noataga lea tatou te faia ma le Atua.

Ina ia tausisia le noataga i luga atu ma le Atua, tatou te faamaoni i feagaiga o le malumalu na tatou osia e tusa ai ma tulafono o le usiusitai, taulaga, le talalelei, ola mama, ma le faapaiaga. Tatou te osifeagaiga foi ma le Atua e talia a tatou soa faavavau ma ia avea o se toalua ma se matua amiotonu. A o tatou tausisia le noataga i luga atu, ua tatou agavaa mo faamanuiaga o le avea ai o se vaega o le aiga o le Atua e ala i le feagaiga faaAperaamo, e aofia ai faamanuiaga o fanau, le talalelei, ma le perisitua.15 O nei faamanuiaga o fua foi ia e tumau.

E ui ina tatou faamoemoe faapea o i latou uma e ulu atu i le feagaiga fou e faavavau e tumau faamaoni ma maua faamanuiaga ua faamaufaailoga i luga o i latou mo le faavavau atoa, o nisi taimi e foliga mai e le oo lo tatou malosi i lena tulaga. I le aluga o la’u auaunaga, na ou fetaia’i ai ma tagata o le ekalesia ua osia ma tausia feagaiga, ae e le o tausia e o latou ta’itoalua. E i ai foi isi o loo nofofua, e le’i maua le avanoa e faaipoipo ai i lenei olaga. Ma e i ai foi i latou e le faamaoni i a latou feagaiga o le faaipoipoga. O le a le mea e tupu i tagata i nei tulaga taitasi?

  1. Afai e te tumau faamaoni i feagaiga na e osia i le taimi na fai ai ou faaeega paia, o le a e maua faamanuiaga patino na folafola atu ia te oe i le faaeega paia tusa lava pe ua solia e lou toalua ana feagaiga pe toe faaui ese mai le faaipoipoga. Afai na faamauina oe ae mulimuli ane toe tatala le faaipoipoga, ae e le’i faaleaogaina le faamauga, e tumau lava le aoga o faamanuiaga patino o lena faamauga mo oe pe afai e te tumau faamaoni.16

    O nisi taimi, ona o lagona o le faalataina ma le tiga moni, e ono manao ai se toalua faamaoni e faaleaoga le la faamauga ma se toalua lē faamaoni ina ia matua’i taumamao ese mai lava, e le gata i le lalolagi ae mo le faavavau foi. Afai e te popole faapea o le a noatia oe i se toalua muamua e le’i salamo, manatua, o le a lē noatia i ai oe! O le a le manaomia e le Atua se tasi e tumau ai i se sootaga faamauina i le faavavau atoa pe a lē loto i ai. O le a faamautinoa e le Tama Faalelagi o le a tatou maua faamanuiaga uma e faataga e o tatou faanaunauga ma filifiliga.17

    Peitai, afai e moomia pea se faaleaogaina o se faamauga, e faaaloalogia le faitalia. E mafai ona mulimulita’ia ni faiga faavae patino. Ae e le tatau ona faia faasamasamanoa lenei mea! O loo umia e le Au Peresitene Sili ia ki e fusifusia ai i le lalolagi faapea ma le lagi. O le taimi lava e faamaonia ai e le Au Peresitene Sili le faaleaogaina o se faamauga, ua le toe aoga loa faamanuiaga e faatatau i lena faamauga; ua faaleaogaina uma i le tulaga tutusa ma luga atu. E taua le malamalama faapea ina ia maua faamanuiaga o le faaeaga, e tatau ona tatou faaalia atu tatou te loto e ulu atu i le feagaiga fou ma faavavau ma tausia ma le faamaoni, pe i lenei olaga po o le isi.

  2. Mo i latou o le au nofofua o le Ekalesia, faamolemole manatua “i le ala ma le taimi a le Alii lava ia, e leai se faamanuiaga o le a taofia mai i Lana Au Paia faamaoni. O le a faamasinoina ma tauia e le Alii tagata taitasi e tusa ai ma le naunauga o le loto faapea foi ma galuega.”18

  3. Afai e te le’i tumau faamaoni i feagaiga o le malumalu, pe o i ai la se faamoemoe? Ioe! O le talalelei a Iesu Keriso o se talalelei o le faamoemoe. O lena faamoemoe e sau mai ia Iesu Keriso faatasi ai ma le salamo faamaoni ma mulimuli ma le usiusitai i aoaoga a Keriso. Ua ou vaai i tagata o faia ni mea sese matuia, e soli ai feagaiga paia. I se tulaga faifai pea, ua ou vaai ia i latou e salamo faamaoni, ua faamagaloina, ma toe foi mai i le ala o feagaiga. Afai ua e solia au feagaiga o le malumalu, ou te uuna’ia oe e liliu atu ia Iesu Keriso, talanoa i lou epikopo, salamo, ma tatala atu lou loto i le mana faamalolo maoae o loo maua ona o le Togiola a Iesu Keriso.

Uso e ma tuafafine, ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi alofa ia i tatou feagaiga, ina ia mafai ona tatou maua mea uma ua Ia teuina mo i tatou. O nei faamanuiaga paia mai le Atua e sili atu ona suamalie nai lo se isi lava fualaau aina faalelalolagi. E mafai ona faasaoina mo i tatou e faavavau, e avea ma fua e tumau, pe a tatou faamaoni ia tatou feagaiga.

Ou te molimau atu na toefuatai mai e le Atua le pule e fusifusia ai i le lalolagi ma i le lagi. O loo maua lena pule i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O loo umia e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua ma e faaaoga i lalo o le taitaiga a Peresitene Russell M. Nelson. O i latou e ulu atu i le feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga ma tausia lena feagaiga, e mafai ona faaatoatoaina ma i’u ai ina maua le atoaga o le mamalu o le Tama, tusa lava po o a tulaga e le oo i ai lo latou malosi.19

O nei faamanuiaga folafolaina e faatatau ia tatou feagaiga e mafai ona faamaufaailogaina i o tatou luga e le Agaga Paia o Folafolaga ma avea ai ma “fua e tumau” e faavavau ma faavavau lava. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Ioane 15:16.

  2. Tagai i le Dale G. Renlund, “Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga,” Liahona, Me 2023, 35–38; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7.

  3. E faamauina se sauniga pe faia ia aoga i le lagi ma le lalolagi ona ua faatinoina e se tasi e i ai le pule ma ua faamaonia e le Agaga Paia.

    “E tau lilifa o tatou manatu i le pule o faamauga e faapea, e na o ni sauniga patino o le malumalu e faaaoga i ai, ae o lena pule e alagatatau i le faia o soo se sauniga ia aoga ma fusifusia ai i talaatu o le oti. O le mana o faamauga e faaee atu ai se faamaufaailoga o le tulaga aloaia o lou papatisoga, mo se faataitaiga, ina ia iloa iinei ma i le lagi. I le iuga, o sauniga uma o le perisitua e faatinoina i lalo o ki a le Peresitene o le Ekalesia, ma e pei ona faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita: “Ua tuuina mai e ia [le Peresitene o le Ekalesia] ia i tatou le pule, ua ia tuuina le mana faamau i la tatou perisitua ona o loo ia umiaina na ki’ [siina mai e Harold B. Lee, i le Conference Report, Oct. 1944, 75]” (D. Todd Christofferson, “O Le Mana Faamau,” Liahona, Nov. 2023, 20).

    “O se faatinoga e faamauina e le Agaga Paia o Folafolaga o se faatinoga lea na faamaonia e le Agaga Paia; o le faatinoga ua faatagaina e le Alii. … E leai se tasi e mafai ona pepelo i le Agaga Paia ma sao ai ma le le iloaina. … O nei mataupu faavae e faatatau foi i isi sauniga ma faatinoga uma i le Ekalesia. O le mea lea afai e ‘amiotonu ma faamaoni’ itu uma e lua [i se faaipoipoga] [Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:53], afai e agavaa i la’ua, e tuuina se faamaufaailoga ua faamaonia i luga o la la’ua faaipoipoga i le malumalu; afai ua le agavaa i la’ua, e le faamaoniaina e le Agaga ma taofia mai ai le faamaoniga a le Agaga Paia. O le agavaa mulimuli ane o le a faamalosia ai le faamaufaailoga, ma o le amioletonu o le a motusia ai soo se faamaufaailoga” (Bruce R. McConkie, “Agaga Paia o le Folafolaga,” i le Preparing for a Eternal Marriage Student Manual [2003], 136).

    O Le Agaga Paia o le Folafolaga o le Agaga Paia o lē e tuuina le faamaufaailoga o le faamaoniga i luga o sauniga uma: papatisoga, faamauga, faauuga, faaipoipoga. O le folafolaga e faapea, o le a maua faamanuiaga e ala i le faamaoni. Afai e solia e se tagata se feagaiga, po o le papatisoga, sauniga, faaipoipoga po o se isi lava mea, e aveeseina e le Agaga le faamaufaailoga o le faamaoniga, ma o le a le maua faamanuiaga. O sauniga uma ua faamaufaailogaina ma se folafolaga o se taui e faavae i le faamaoni. E aveese e le Agaga Paia le faamaufaailoga o le faamaoniga pe a solia feagaiga” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvationcomp. Bruce R. McConkie (1954), 1:45.

  4. Russell M. Nelson, Heart of the Matter: What 100 Years of Living Have Taught Me (2023), 15. O sauniga ma feagaiga uma e tatau ona faamaufaailogaina e le Agaga Paia o Folafolaga, pe afai e tatau ai ona faatumauina i le mavae ai o le toetutu o e ua oti (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7).

  5. Russell M. Nelson, “Faaipoipoga Faaselesitila,” Liahona, Nov. 2008, 94.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19.

  7. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:38.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4.

  9. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20. “O lena taunuuga aupito maualuga—le faaeaga i le malo selesitila—o le taulaiga lea a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (Dallin H. Oaks, “O Malo o le Mamalu,” Liahona, Nov. 2023, 26).

  10. “E pei lava ona faasoa mai e faaipoipoga ma aiga se sootaga i luga atu mulimuli ane lea e fatuina ai se alofa faapitoa, e faapena foi le sootaga fou e fatuina pe a tatou noatia i tatou lava e ala i feagaiga i luga atu i le … Atua” pe a tatou ulu atu i se feagaiga fou ma faavavau o le faaipoipoga (Russell M. Nelson, Heart of the Matter, 41–42).

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:22; tagai foi i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.6.16. I le talanoaina o le faaipoipoga iinei, o loo ou faasino atu i le faaipoipoga e tusa ai ma le tulafono a le Atua, lea e faamanino mai ai le faaipoipoga o le tuufaatasiga aloaia ma faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai (tagai “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei).

  12. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei.

  13. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:22–24.

  14. Dallin H. Oaks, “O Malo o le Mamalu,” 29; ua faaopoopo le faamamafa.

  15. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:8–11; 113:8; Aperaamo 2:9–11.

  16. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 38.4.1.

    A o ou faamisiona tala’i i Suitiselani, sa ma faasoa atu ma la’u soa le talalelei i se ulugalii Suitiselani lelei e 60 tausaga le matutua. A o ma aoao atu lenei ulugalii e uiga i le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso, sa faaalia se naunautaiga tele o le fafine i mea sa ma aoao atu. Ina ua mavae ni nai vaiaso, sa ia maua se molimau i le moni na toefuatai mai lava le Ekalesia a Iesu Keriso, faatasi ma le pule sa’o mai le Atua, ma o Iesu Keriso o loo taitaia Lana Ekalesia e ala mai i perofeta ma aposetolo soifua. Sa ma pulunaunau i le aoaoina o lenei ulugalii e uiga i se tasi o aoaoga faavae aupito matagofie o le Toefuataiga, o le avanoa mo le faaipoipoga e faavavau. Peitai, o le mea e ofo ai, a o ma aoaoina lenei ulugalii e uiga i le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau, sa fai mai le fafine Suitiselani e le o i ai sona naunau e mafuta ma lana tane mo le faavavau atoa. O lona manatu, o le lagi sa le’i aofia ai le mafuta ma lana tane na ia faaipoipo i ai mo le 36 tausaga. Sa papatisoina le tuafafine, ae sa le’i papatiso lana tane. Sa lei faamauina lava i la’ua i le malumalu.

    Peitai, i le toatele, o le a le avea lava le lagi o se lagi, e aunoa ma le faatasi ma le tagata na latou faaipoipo i ai. O le faatasi ai ma le toalua e te alofa i ai, e faavavau, e pei moni lava o le lagi. E pei ona faasoa mai e Elder Jeffrey Holland e uiga i lona faletua pele, faapelepele, o Pat, semanu e le avea le lagi ma lagi e aunoa ma ia (tagai “Scott Taylor: For Elder Holland, Heaven without His Wife and Children ‘Wouldn’t Be Heaven for Me,’” Church News, Iulai 22, 2023).

  17. Tagai i le Dallin H. Oaks, “O Malo o le Mamalu,” 26.

  18. Russell M. Nelson, “Faaipoipoga Faaselesitila,” 94.

  19. Tagai i le Ioane 15:16.

Lolomi