Liahona
Elder Patrick Kearon: Saunia ma Valaauina e le Alii
Me 2024


“Elder Patrick Kearon: Saunia ma Valaauina e le Alii,” Liahona, Me 2024.

O Valaauga Fou

Elder Patrick Kearon: Saunia ma Valaauina e le Alii

Ua saunia e le Alii ia Elder Kearon i ni auala tulaga ese ma faamanuiaina o ia i le tele o meaalofa eseese faaleagaga ia o le a mafai ai ona ia faamanuia isi i lona valaauga paia o se molimau faapitoa “o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa.”

Ata
Elder Patrick Kearon

I se tasi Aso Toonai i ni nai tausaga talu ona valaauina o se Fitugafulu o le Pulega Aoao, sa ulufale atu ai Elder Patrick Kearon ma lona faletua o Jennifer, i se supamaketi a o o ese mai Elder W. Rolfe Kerr ma lona faletua, o Janeil. Sa latou talanoa teisi, ona agai atu lea o le au Kerrs i le la taavale.

Toetoe o le taimi lava lena, na alu atu ai se tamaloa ia Elder Kearon ma fesili atu ma le fiafia ia te ia, “O se Pulega Aoao le la na e talanoa i ai?” Sa tali atu Elder Kearon, “Ioe. O Elder W. Rolfe Kerr le la o le Au Fitugafulu.”1 Sa lue mai le ulu o le tamaloa, tilotilo sa’o mai ia Elder Kearon e aunoa ma le iloaina o ia, ma fai mai, “E te iloagofie lava i taimi uma se Pulega Aoao, a ea?” Ona faataalise ese atu lea o le tamaloa.

“Ou te fiafia i lena tala ona e faatusa i o’u lagona,” o le tala lea a Elder Kearon ma se ata’ata. “E ono ou maua foi lea lava aafiaga e tasi i le asō, ma o le a le iloagofie lava a’u e lena tamaloa mai le tumutumu o tagata o se Pulega Aoao.”

O le aga malie ma le lotomaualalo o Elder Kearon [e fai ai ana tala malie ia te ia lava e ta’u mai ai ona vaivaiga] e pele ai o ia ia i latou e iloaina o ia ma na maua se avanoa e auauna faatasi ai ma ia. I le valaauina ma faauuina o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le aso 7 Tesema, 2023, ua silafia e Elder Kearon o lona valaauga fou e itiiti a se mea e faatatau ia te ia nai lo le galuega faifai pea a le Alii.

“Tatou te oo uma lava i le avea ma se vaega o Lana galuega,” na ia saunoa ai, “i le taumafai ai e fesoasoani i tagata ia lagona Lona malamalama ma Lona alofa ma Lona popole. O le mea e finagalo o Ia tatou te faia i le avea ai ma tagata o Lana Ekalesia o le faamanuiaina lea o olaga o isi.”

Ua saunia e le Alii ia Elder Kearon i ni auala tulaga ese ma faamanuiaina o ia i ni meaalofa eseese faaleagaga ia o le a mafai ai ona ia faamanuia isi i lona valaauga paia o se molimau faapitoa “o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:23). O se tagata liliu mai i le Ekalesia i le 26 o ona tausaga ma e na o ia le tagata o le Ekalesia mai i ona tei, o Elder Kearon o se tamalii o le alofa loloto e iloa le auala e faalogo ai, fesootai ai, ma faamafanafana i fanau a le Atua. O lona natura o le agaalofa ma e maua lona olioli i le auauna atu. I le ootia ai i aafiaga agamalu ma le maliliu o ē pele, ua ia molimau mai ai o le Faaola o Iesu Keriso, e ala i Lana Togiola, ua ofoina mai le pulupasama faamalolo ma o le a i ai se aso e faasa’o ai mea uma.

O Elder Kearon o se soo faamaoni o Iesu Keriso o le e faalagolago i le Alii. O ia o se taitai e faigofie ona mulimuli i ai ona e tuuto atu o ia e mulimuli i le Faaola ma taitai atu tagata ia te Ia.

Na saunoa mai Peresitene Jeffrey R. Holland, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “O le Alii na taitaia Patrick i le tofiga ua ia umia nei.”

O Matua Alofa ma Tuuto

O Patrick Kearon sa soifua mai i Carlisle, Cumbria, i Egelani i matu i le aso 18 o Iulai, 1961, ia Paddy ma Patricia Kearon. Ina ua feiloai ona matua, sa latou auauna atu i vaega’au faa’au’upegaina a Peretania i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi—o lona tina o se tausimai a le vaega’au i Initia ma Burma ma o lona tama sa i le Fuāvaalele a le Royal Air Force (RAF), na faamautu i Farani, Aferika i Matu, Sicily, ma Italia.

Ata
matua o Elder Patrick Kearon

E manatua e Elder Kearon ona matua, o Paddy ma Patricia, mo o la olaga lelei o le tuuto, auaunaga, ma le ositaulaga.

E ui e le o ni tagata e o i le lotu, ae sa latou ola i ni olaga o le tuuto faaleaiga, auaunaga, ma le ositaulaga lea na tuua ai se uunaiga tumau ia Patrick, le uii o le fanau e toalima a le ulugalii. Na te manatuaina Pat o se “tina tulaga ese,” taiala ma le agamalu, tele lava e ala i faataitaiga, ma sa le’i faitio lava i soo se tasi. Sa agaalofa, tumau, ma ofoofogia lona paleni. Ma na te manatuaina Paddy mo “lona malosi, agalelei, ma le mafanafana le mataofiofia; lona fiafia … i toafa matutu o Arapi [ma] atumauga faasolosolo lauolaola o Egelani ma Aialani; ma lona faananau mo lagi, le lasusulu, ma le sami. E mafai ona ou iloa manino lona aafiaga i lo’u lava faananau ia i ai i fafo, i le taalaelae, i le ea ma le susulu o le la.”2

Ina ua mae’a lana auaunaga i le fuāvaalele a le RAF, sa malaga ai le tama o Elder Kearon e galue o se supavaisa o le puipuiga i Saudi Arabia. Sa aoaoina e Patrick, a o avea o se tamaitiiti e fitu tausaga le matua, se lesona taua iina i le usiusitai, ma sa toe faamatalaina ma le manatuaina lelei i lana uluai lauga o le konafesi aoao o se Pulega Aoao. O le le amana’iaina o faatonuga a ona matua e fai seevae i le taimi o se malaga tolauapi i le toafa, sa ia alu ai e matamata solo i “seevae tosotoso” ma mafatia ai i se ū a se akarava i lona alofi vae.3

Ata
Patrick Kearon o se tamaitiiti

Patrick Kearon o se tamaitiiti i Saudi Arabia.

I le tolu tausaga mulimuli ane, na toe oo ai le taulealea o Patrick i le aoga nofotumau i Egelani ma lagonaina le tuuatoatasi tele mo ona matua, o se tuuatoatasi sa na o ā la tusi faamalosi’au na mafanafana ai.

“O Harry Potter e mautinoa lava na faigofie i Hogwarts pe a faatusatusa atu i ai. Sa faigata,” na ia fai mai ai e uiga i le aoga nofotumau. “Sa na o le Kerisimasi, Eseta, ma le taumafanafana ou te alu ai i le fale. Sa ou faia ni nai kalena laiti i luga o pepa, ma kolosi ese aso taitasi, a o faitau aso e oo i le aso e mafai ai ona ou toefoi i lo’u aiga.”

I ni nai tausaga mulimuli ane, a o i ai Patrick i lana aoga nofotumau lona lua i Egelani, sa agi mai ai se afa malosi mai le Sami Aialani. O le taunuuga o le afa malosi na lolovaia ai fale e 5,000 i le eria lata ane. Sa valaauina Patrick ma ana uo i le vasega e fesoasoani i le faamamaāga tele.

“Ou te manatua pea le mamafa o kapeta susū ma lo latou manogi leaga uma,” o lana tala lea. “Ae ou te manatua le punoua’i ai ma le faamae’aina o le galuega ma a’u uo i le aoga. Ma ou te manatua tagata ma lo latou lotofaafetai.”

O lena aafiaga atonu o le vaaiga muamua lea a Patrick i faamanuiaga tutusa o le tuuina atu ma le mauaina o le auaunaga. Mulimuli ane, sa ia iloa ai o ona lagona talavou o le le mautonu na aluese atu mai ia te ia “a o ou aafia ai i lenei taumafaiga tele e fesoasoani i o matou tuaoi.”4

Ina ua maea le aoga maualuga, sa toe foi atu Patrick i Saudi Arabia, lea na amata ai ana aoaoga faalepulega i se kamupani faavaomalo mo meaai ma meainu. O lena aafiaga na amatalia ai lana galuega i le tele o pisinisi, ma i’u ai ina faai’uina i mea tau faufautua mo fesootaiga i Egelani faatasi ma Sister Kearon.

“Sa Faaletonu Lo’u Lalolagi”

Ina ua 19 tausaga o Patrick, sa maliu lona tama ma lona uso faaletulafono i se faalavelave matautia tau taavale i Saudi Arabia. “Sa faaletonu lo’u lalolagi i le maliliu o i la’ua,” na ia fai mai ai. Ua mou atu le aao taiala o lona tama, faamalosiauga alofa, ma le vaaiga fiafia o le lalolagi. I le le mau manatu ai i le faavauvau ma le leai o se faamoemoe mo se taimi, na alu ai Patrick i le aiga i Egelani faatasi ma lona tina ae na mulimuli ane toefoi e faigaluega i Saudi Arabia.

“Sa ou maua ituaiga uma o avanoa taua e aoao ma tuputupu ae ai ma vaai pe faapefea ona faagaoioi pisinisi,” na ia fai mai ai. Sa faapitoa lona faafetai mo “se pule ofoofogia sa faiaoga ma taialaina a’u ma avea ma se uo pele. O ia o se tasi o le tele o ituaiga o tamā fai ua faamanuiaina ai a’u talu mai le maliu o lo’u tama.

Mulimuli ane, a o toe faigaluega ai i Lonetona, sa feiloai ai Patrick i nisi o tagata o le Ekalesia.

“O i latou o ni faataitaiga maoae o lo tatou faatuatuaga,” na ia faamatalaina. “O se tasi o i latou e sau mai Kalefonia, ma sa ou alu ma nonofo faatasi ma lena aiga a o ou faigaluega ai iina.”

O lena aafiaga na maua ai e Patrick se faavae matagofie o le malamalamaaga i le Ekalesia. Sa ootia o ia i le olioli na maua e le aiga i auaunaga, ae sa tele ni ana fesili e uiga i aoaoga faavae ma talitonuga o le Ekalesia. Peitai, i le toefoi ai i Egelani i le lua tausaga mulimuli ane, sa ia feiloai ai i nisi o “faifeautalai faagaeetia” i auala o Lonetona. Ina ua uma ona talanoaina le talalelei ma i la’ua mo ni nai masina ma sa ta’u atu ia te ia e le o agai i luma i le papatisoga, sa la fesili atu ia te ia pe manao i se faamanuiaga.

“Sa ou malie e fai se faamanuiaga mai se faifeautalai sinia sa ou iloaina,” na ia faamatalaina. “O o’u lagona i le taimi o lena faamanuiaga o se taimi autu lea i lo’u liuaina. O se lagona e matuai le mafaafitia lava o le malamalama ma le olioli ma le filemu lea e leai ni upu e mafai ona faamatalaina. O upu o le faamanuiaga na faamaonia le musuia ma e mautinoa lelei.”

O lena aafiaga, faatasi ai ma “le tele o isi mea i lo’u alualu i luma i le papatisoga,” na taitai atu ai Patrick i se molimau i le Faaola ma Lana Ekalesia toefuataiina. I ni nai masina mulimuli ane, i le Tauafiafi e sosoo ma le Kerisimasi i le 1987, sa papatisoina ai o ia o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Mo i latou o loo sailia se molimau, ua saunoa mai Elder Kearon: “Filifili le faatuatua, ma tali atu i le valaaulia o loo i le Alema 32. Mulimuli i ou lagona faaleagaga. O le a latou taialaina oe, ma o le a e iloa.”

“O Se Puna o le Malosi”

I le lua tausaga talu ona uma lona papatisoga, sa auai ai Patrick i se uarota a le autalavou nofofua matutua i Lonetona ina ua ia feiloai ia Jennifer Hulme, o se tagata aoga o le Iunivesite o Polika Iaga mai Saratoga, Kalefonia. Na sau Jennifer i Lonetona mo le ono masina e suesue le talafaasolopito o faatufugaga ma tusitusiga FaaPeretania. O le ui’i o le fanau e toavalu, ma sa soifua a’e o ia i le Ekalesia.

Toetoe lava o le taimi lena, na tosina ai lana vaai ia Patrick.

“A o ou vaavaai atu ia te ia o fegalegaleai ma tagata o le uarota, sa ou vaaia le ala na ia taulimaina ai i latou,” o le tala lea a Jennifer e uiga ia Patrick. “Pe o se tagata fou o le ekalesia, o se tagata ua toe foi mai, o se tasi sa tauivi ma ni faigata, po o se tasi sa avea ma se uo mamae, sa ia taulimaina tagata uma i le ituaiga lava e tasi o le alofa moni ma le fiafia. O lena uiga auau mama muamua ma le sili na ou tosina atu ai ia te ia. O se uiga auau mama ua ou vaai ia te ia o ati a’e, ma ua faaaoga lelei e le Atua, i le silia ma le 33 tausaga ua ma faaipoipo ai.

Ata
Elder ma Sister Kearon

O le alofa ma le faaaloalo o Elder ma Sister Kearon mo le tasi ma le isi ua mafai ai ona la galulue ma le lotogatasi i le faatuatua.

Ina ua maea le la faamasaniga, sa faaipoipo le ulugalii i le Malumalu o Oakland Kalefonia ia Ianuari 1991. Ona la tausia lea o lo latou aiga i Egelani mo le 19 tausaga se’ia oo ina valaauina Elder Kearon i le 2010 o se Fitugafulu o le Pulega Aoao ina ua uma ona auauna atu i le tele o valaauga faaletaitai, e aofia ai le avea ai ma se peresitene o le siteki ma se Fitugafulu Eria. Sa auauna atu o ia o se Peresitene Sinia o Fitugafulu ina ua valaauina o ia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Fai mai Elder Kearon o lona faletua o se soo faamaoni e silafia lona faasinomaga moni. “E ola o ia i se olaga fiafia, lelei, fatufatua’i, lotofesoasoani, ma le olioli, faatasi ai ma le Faaola i le totonugalemu o na mea uma. Ua avea lava o ia ma se puna o le malosi ma se faamanuiaga maoae ia te a’u talu mai le taimi na ma feiloai ai.”

Fai mai Susana, o le lona lua o afafine e toatolu a le ulugalii, e fiafia lona tina e tuuina atu o ia lava: “Ua tumu o ia i le ola ma le malamalama ma e i ai sona faananau mo le talalelei.” Ma e pei foi o lona tama, o lona tina o se “tagata e sili ona lelei le faalogo.”

Fai mai Susana ma ona uso, o le alofa ma le faaaloalo o o latou matua mo le tasi ma le isi ua mafai ai e i la’ua ona galulue ma le lotogatasi i le faatuatua e agai atu i sini masani. La te faalogo i le tasi ma le isi ma faaaloalo ma talisapaia mafaufauga ma manatu o le tasi ma le isi.

Fai mai Ema, le afafine laitiiti o le ulugalii, o le mafutaga fealofani a ona matua ma le alofa tele mo le la fanau “ua faia ai se siosiomaga fiafia tele ma saogalemu i le aiga.”

Fai mai Lizzie Kearon Staheli, o le ulumatua, e uiga i lona tama: “E vaai Tama i tagata i fofoga FaaKeriso. E naunau lava o Ia i taimi uma e faamalosiau ma faamalosia tagata. Na te vaaia le gafatia i tagata uma, po o a lava o latou tulaga.”

Na faaopoopo mai Ema: “E tumu o ia i le faatuatua ma e fiafia i le olioli e aumaia e le talalelei ia te ia. O le mauaina o le talalelei toefuataiina ina ua matua, ua ia talisapaia ai le eseesega na te faia i le olaga o se tasi o se puna o le malamalama ma le olioli.”

Ata
aiga o Elder ma Sister Kearon

Ua valaauina e Elder Kearon ona afafine—o Lizzie (ata ma lana tane, o Ionatana), Susana, ma Ema—“o le malamalama aupito sili ona matagofie i o ma olaga, o a ma oa silisili.”

Na faamatala e Jean B. Bingham, o le sa avea muamua ma Peresitene Aoao o le Aualofa, ia Elder Kearon o se malū i taimi o le vevesi. Na te manatuaina se taimi ina ua pa’ulia o ia, o Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o Elder Kearon, ma isi i se atunuu mamao i le taimi o se vevesiga faaupufai. I lalo o le taitaiga a Elder Bednar, sa faaalu ai e Elder Kearon le tele o itula i luga o se telefoni faasatelite e galulue ai ma taitai o le lotoifale ma sui o le Ekalesia e fai se auala e aveese atu ai i latou.

“O lona natura toafimalie, taumafaiga taulai, ma malamalamaaga musuia na maua ai se tali na faatagaina ai lo matou o ese ma le saogalemu,” sa fai mai ai Sister Bingham.

Ia Tesema 2021, sa faate’ia le aiga i le iloa ai ua maua Sister Kearon i le kanesa o le susu.

“Ou te le’i mafaufauina lava o le a taia a’u po o i matou e le kanesa,” o le tala lea a Sister Kearon. Sa ia ta’ua le togafitiga na mulimuli mai sa matuai faigata lava, ae o le Faaola sa avea ma ana puna o le malosi i mea uma na oo i ai. “O loo ou i ai pea i togafitiga o vailaau inumia, ae ou te faafetai e fai atu ua ou saoloto mai le kanesa e tusa ai ma le faamatalaga a fomai.”

Fai mai Elder Kearon: “Sa tumau Jen ma le masuia ma le faamaoni i na mea uma. Matou te faafetai i aso uma mo lona soifua maloloina, ma e matou te faafetai mo le tausiga tulaga ese o loo ia maua.”

E pei foi o isi tofotofoga na la oo i ai ma lona toalua, fai mai Sister Kearon, “Ua aumai e le olaga ia i matou mea matou te le mananao e fai. Matou te le fiafia i ai. Matou te le’i fai atu foi e aumai. Ae e ao lava ona matou faafesagai pea ma na mea. O le auala sili e taulima ai mea ia e faigata tele, o le liliu atu lea i le Alii ma ōle atu mo Lona malosi, ma tuu atu lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma i Lona alofa tunoa ma le mana. I se taimi ua leva lava, sa ou aoaoina ai le tele o mea e uiga i le ala e fesoasoani mai ai le Faaola ia i tatou i o tatou taimi sili ona matuitui ma tiga.

Na maua e Elder ma Sister Kearon lena iloa paia ina ua mavae le fanau mai o le la ulumatua, o Sean.

“O Le Papa o le Togiola a Iesu Keriso”

I le taimi o le ma’itaga muamua a Sister Kearon, sa vave iloa ai e le ulugalii mai le masini ultrasound faapea o le la pepe tama e i ai “se faaletonu faigata i le fatu, o se tulaga e lamatia ai le ola,” o le tala lea a Elder Kearon. “Sa matou faaaluina le vaega na totoe o le ma’itaga e saili ai fomai sili ona lelei, fomai o le fatu, ma fomai tipitipi o fatu ua atamamai e taulimaina lona faafitauli patino. Sa matou maua se vaega silisili ona lelei i Lonetona, ma sa latou mautinoa e mafai ona latou faaleleia le faafitauli.”

Sa faia e fomai tipitipi le taotoga o Sean ina ua 19 aso lona matua. Sa umi le taotoga ma tigaina. Mulimuli ane, fai mai Elder Kearon, “Sa le mafai ona toe faaolaina le tamai fatu o Sean. O lea, na maliu ai o ia. Sa matuai tiga matuitui lona maliu. E le o le taunuuga lea na ma anapopogi ai, tatalo, ma aioi atu i ai, ae sa ma iloa sa i ai le aao o le lagi i lena aafiaga.”

Fai mai Sister Kearon, “Na taitaia i ma’ua e le Atua i na masina o le ma’itaga ma le olaga matagofie, ma puupuu o le ma atalii i se auala, i le faaiuga, sa ma iloa sa ma faia mea uma na ma mafaia mo ia. O se faamafanafanaga maoae lena.”

O le faamalologa na oo mai mai se malamalamaaga faateleina o le Togiola ma le Toetu o le Faaola lea na maua e Sister Kearon mai se suesuega loloto o le 1 Nifae ma le 2 Nifae. “I le faavauvau ai ona o le toesea [o le ma tama], sa matua lofituina a’u i lagona o le faanoanoa ma le le mautonu,” o lana tala lea. “Ae peitai, i lea taimi ma lea taimi, o lena pa’ū saoloto sa pu’e e le papa o le Togiola a Iesu Keriso—aua e moni. O Lona alofa tunoa, o le moni o Lona soifua, e oo lava i mea e sili ona tiga matuitui ua lavatia ma tumu i le faamoemoe.

O le faamalologa na oo mai i le fanau mai o afafine e toatolu a le ulugalii. “Sa latou aumaia le faamalologa faatasi ma i latou,” fai mai ai Elder Kearon. “O i latou o le malamalama silisili ona matagofie i lo ma olaga, o a ma oa silisili.”

O le faamalologa na oo mai i upu a taitai musuia o le Ekalesia, e aofia ai se lauga o le konafesi aoao a Elder Lance B. Wickman,5 lea na faasoa ai e Elder Wickman le tiga o le tatala atu o faitotoa o le falemai tuufua a o taoto mai lona atalii laitiiti ua maliu. “Na aoao mai Elder Wickman o le ‘talitonu o le vaai lea’ ma o le faatuatua o le faalagolago lea i le Alii,” fai mai ai Elder Kearon. “O lana lauga sa matua taua tele ia te a’u ona o lona malamalama manino i se aafiaga faapea. Sa faalauteleina lenei mea i le tele o taimi sa ou faitauina ai ma faalogologo i ai.”

Ma o le faamalologa na oo mai mai le auauna atu i isi i o latou mafatiaga—pe o i latou o ni tagata sulufai i Europa,6 o e na sauaina pe na fasia,7 po o uso a taitai o le Ekalesia e pei o Elder Paul V. Johnson o le Au Peresitene o Fitugafulu, o le na maliu se afafine i le kanesa i le lua masina a o le’i auai faatasi ma Elder Kearon i le Au Peresitene o le Eria i Europa i le 2015.

“Sa matagofie o ia ma Sister Kearon i le fesoasoani mai ia i ma’ua i lena taimi faanoanoa ma le faamalologa,” fai mai ai Elder Johnson. “Sa matuai magafagafa lava i la’ua i lo matou tulaga. Ou te alofa pea ia i la’ua mo lena mea.”

E faapena le ala o le avea ma soo. Tatou te tauaveina avega a le tasi ma le isi. Tatou te faanoanoa faatasi ma i latou o ē faanoanoa. Tatou te faamafanafana ia i latou o e manaomia le faamafanafanaga. Ma tatou te tutu o ni molimau a le Atua—ma o le folafolaga e faavavau o toefaatasiga fiafia ua mafai ona o le Togiola a Iesu Keriso. (Tagai i le Mosaea 18:8–9.)

Ata
Elder Kearon o loo feiloai atu i tagata o le ekalesia

Ua faafeiloai e Elder Kearon ia tagata o le ekalesia i le Eria o Europa i Sasae.

Ma, pe a oo mai taimi tofotofoina ia i tatou, o lena alofa faamalolo ma le pulupasama o auaunaga e toe maua mai. I le avea ai ma se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso, ua saunia Elder Kearon e faasoa atu i le lalolagi atoa lena savali o le talalelei o le faamoemoe, faamalologa, ma le filemu.

“Aisea e tutupu ai tofotofoga faigata ia i tatou?” Na fesili ai Elder Kearon. “Ona ua tatou o mai i le lalolagi e aoao, ia tuputupu ae, ia faapaiaina, ma alolofa ma faalagolago i lo tatou Tama o i le Lagi ma lo tatou Faaola. Mo le taimi nei, e le mafai ona tatou vaai ia i La’ua, ma e le mafai ona La taofia i tatou. Ae o faamanuiaga o le Togiola a le Faaola e le i’u—e le i’u!”

Lolomi