Laipelí
Tokoniʻi Kinautolu ʻi he Kotoa ʻo ʻEnau Fonongá


“Tokoniʻi Kinautolu ʻi he Kotoa ʻo ʻEnau Fongongá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
ko ha tamai mo ha foha ʻokú na luelue fakataha

Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ʻi Heʻenau Ngaahi Fehuʻí

Tokoniʻi Kinautolu ʻi he Kotoa ʻo ʻEnau Fonongá

ʻOku fakaleleiʻi vave ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻenau tuí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí pea hoko atu. Ki ha tokolahi, ʻoku toʻo ʻe he fefaʻuhí ha taimi lahi. ʻE lava ke tokoni hoʻo ʻofá, fakalotolahí, mo e vekeveke ke fononga fakatahá ke nau maʻu ha ʻamanaki lelei.

Hokohoko atu hoʻo moʻui ʻaki e ongoongoleleí lolotonga hoʻo tokoniʻi ho kaungāmeʻá pe taha ʻokú ke ʻofa aí ʻi heʻene fonongá. ʻE lava hoʻomo hala fononga kehekehé fetaulaki pea tokoniʻi kimoua ke mo ʻalu fakataha kae ʻikai fakamāvaeʻi kimoua. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo, “ʻOku fakafoʻituitui ʻa ʻetau fononga ʻi he moʻuí, ka te tau lava ʻo toe foki ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻo fakafou ʻi he falala ki he ʻOtuá, fefalalaʻakí, mo e falala kiate kitautolú.”1 Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ki hono poupouʻi mo fakalotolahiʻi e niʻihi kehé:

  • Hoko ko ha maʻuʻanga tokoni malu ki he fealēleaʻakí. ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻene ngaahi fehuʻí kiate koé, mahalo ʻoku ʻikai ke nau kumi ha taha ke ne fakaleleiʻi ha palōpalema ka ko ha taha ʻofaʻanga ʻoku loto-fiemālie ke lue ʻi honau tafaʻakí ʻi heʻenau fonongá. Ongoʻi fakaʻofaʻia. ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻe hokohoko atu hoʻo tokanga kiate kinautolú ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa ki aí mo ʻenau ngaahi filí.

  • Tokoniʻi kinautolu ke nau fekumi ki he ngaahi talí. Ko e founga ʻe taha ke tokoni aí ko hano vahevahe ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku aleaʻi ʻi he konga “Fekumi ki he Ngaahi Tali ki Hoʻo Ngaahi Fehuʻí” ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Tokoni ki ho kaungāmeʻá pe mēmipa ʻo e fāmilí ke maʻu ha ngaahi nāunau kuo pulusi ʻe he Siasí fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi angamahení, pea loto-fiemālie ke talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Poupouʻi kinautolu ke nau fakakaukau fakamatoato ki he ngaahi fehuʻi faingataʻá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻenau akó. ʻI hono ueʻi koe ʻe he Laumālié, fakamanatu kiate kinautolu ha ngaahi potufolofola ʻaonga pea fakalotolahiʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau lotú.

  • Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga faka-Kalaisi. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko hono fakahaaʻi ʻo e ʻofa faka-Kalaisí pea nofo ʻi ha moʻui ʻoku leleí. ʻI hoʻo faivelenga mo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻa e nekeneka ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻokú ke tokoniʻí. Mahalo te nau fili ke ʻoua te nau fanongo ki hoʻo akonakí pe fakamoʻoní, ka ʻe tākiekina kinautolu ʻe hoʻo sīpinga ʻo e ʻofa moʻoní mo e faivelengá.

  • Kamata mei ha meʻa ʻokó mo tatau aí. Te ke lava ʻo tauhi ho vā fetuʻutakí ke mālohi ʻaki hono fakatupulaki e ngaahi tui mo e ngaahi meʻa ʻokú mo faitatau aí. Fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke nofotaha hoʻomo ngaahi fengāueʻakí ʻi heʻenau ngaahi fehuʻí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻenau fefaʻuhi mo ha ngaahi meʻá kuo nau siʻaki ai ʻa e meʻa kotoa pē. Hokohoko atu hoʻo feohi mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitī kuó ke vahevahe ʻi he kuohilí. ʻI hoʻo fai iá, te ke ala maʻu ai ha ngaahi meʻa foʻou ke vakaiʻi mo fevahevaheʻaki ai.

  • Kumi ha ngaahi founga ke fakahoko fakataha e ngāue leleí. Fakaafeʻi ho kaungāmeʻá pe mēmipa ʻo e fāmilí ke kau fakataha mo koe ʻi hoʻo ngāueʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ne ʻomi kiate koe ʻa e nekeneká. Te ke lava ʻo kole ange ke nau tokoniʻi e niʻihi kehé mo koe, kau ʻi ha ʻekitivitī langaki moʻui, pe fakamālohia fakataha homou koló. ʻOkú mo fakatou fiemaʻu ke fakaleleiʻi ʻa e māmani ʻokú ne ʻākilotoa kimouá, neongo pe ko e hā ʻene ngaahi fehuʻi ʻi he tuí.

  • Fakatokangaʻi ʻe ngali fakahoko ʻeni ʻi ha taimi lōloa. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ha hohaʻa pe fehuʻi ʻa ha taha ʻoku ofi mai kiate kitautolu fekauʻaki mo ʻene tuí, mahalo te tau ʻamanaki ʻe vave hano fakaleleiʻi ha ngaahi meʻa koeʻuhí ko ha fakakikihi pe fakamoʻoni ʻoku ongo moʻoni. Manatuʻi ʻoku ʻikai ha founga vave maʻu pē ki hono fakanonga ʻo e ngaahi hohaʻa fakalaumālié pe ngaahi fehuʻí. Mateuteu ke foua ha ngāue fuoloa ange mo kinautolu. ʻOange ha taimi mo ha faingamālie ke nau tupulaki ai. Fakatokangaʻi ange ʻe ngali kehe kiate koe e anga ʻo ʻenau fakahaaʻi ʻenau tuí mei he meʻa ne hoko he kuohilí, pea ʻoku sai pē ia.

Ngaahi potufolofola mahuʻingá: ʻĪsaia 35:3–4; Kalētia 6:2; 1 Pita 3:15; Mōsaia 18:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gerrit W. Gong, “Toe Falala Pē,” Liahona, Nōvema 2021, 99.