2010–2019
Laga Boso Fe Mustrá
April 2014


Laga Boso Fe Mustrá

Tur dia, riba boso kaminda na boso destino eterno, oumentá boso fe. Proklamá boso fe! Laga boso fe mustrá.

Stimá rumánnan, nos ta ekspresá nos sentimentu mas profundo di amor i gratitut pa boso. Nos ta gradesí pa nos asignashon entre boso.

Den un buelo resiente, nos piloto a anunsiá ku nos lo topa ku turbulensia durante e desenso ku tur pasaheronan mester a mara nan faha firmemente. Manera a wὸrdu anunsiá e turbulensia a bini. E tabata hopi tempestuoso. Den otro banda di e pasiyo i un pari di fila ditras di mi, un muhé a spantá masha tantu. Ku e movemento brusko el a grita masha duru mes. Su kasá a purba di konselé pero sin éksito. Su gritunan a sigui te ora nos a pasa e zona di turbulensia na un aterisahe safe. Durante su periodo di angustia, mi a sinti malu p’e. Pasobra fe ta e antidoto di miedu, mi a desea silensiosamente ku mi lo por a fortalese su fe.

Despues, ora e pasaheronan a sali for di e abion, e kasá di e muhé a papia ku mi. El a bisámi, “Mi ta sory ku mi kasá tabatin hopi miedu. E úniko manera ku mi por a konsel’e tabata pa bis’e ku ‘Elder Nelson ta riba e buelo aki, pesei bo no mester worry.’”

Mi no ta sigur ku mi presensia den a buelo ei mester a dun’e kualke konsuelo, pero mi lo bisa ku un di e realidatnan di bida mortal ta ku nos fe lo wὸrdu probá i desafiá. Tin bia e pruebanan ta bini ora nos ta topa ku loke ta parse eksperiensianan ku por resulta ku morto. Pa e muhé ku miedu aki, un abion ku a move biolentamente a presentá un di e momento di berdat ora nos yega kara a kara ku e forsa di nos fe.

Ora nos ta papia di fe—e fe ku lo mὸve serunan—nos no ta papia di e fe en general pero di fe den Señor JesuCristu. Fe den e Señor JesuCristu por wὸrdu fortalesé ora nos ta sinja tokante Dje i biba nos religion. E doktrina di JesuCristu a wὸrdu diseñá pa e Señor pa yudanós oumentá nos fe. Den idioma di awe, tog, e palabra religion por nifiká diferente kosnan na diferente hende.

E palabra religion literalmente kier men, “pa liga atrobe” of pa mará bek na Dios.1 E pregunta ku nos por hasi nos mes ta, nos ta sigurmente mará na Dios pa nos fe por wὸrdu mustrá? Of nos ta mará ku algun otro kos? Por ehempel, mi a tende konbersashon riba Dialuna mainta tokante hunga profeshonal atlétiko ku a tuma luga e Diadumingu promé. Pa algun di e fanatikonan, mi ta puntra mi mes si nan “religion” lo “mará nan bek” unikamente na algun sorto di bala.

Kada un di nos por puntra nos mes, unda ta nos fe? Den un ekipo? Of den un marka? Of den un selebridat? Ta asta e mihó ekiponan por frakasá. Selebridat por desbanesé. Unikamente tin Unu naken boso fe ta semper sigur, i es’eí ta den e Señor JesuCristu. I boso mester laga boso fe mustrá!

Dios a deklará na esun promédi Su Dies Mandamentunan, “No sirbi niun otro dios ku no ta Ami.2 E tambe a bisa, “Mira na ami den kada pensamentu; no duda, no tin miedu.”3 Aínda hopi hendenan ta mira únikamente su balanse di banku pa haña pas of na otro hende pa haña modelonan pa sigui.

Hopi biaha doktornan, akademikonan, i polítikonan ta wὸrdu koloká na un prueba di fe. Den e buskeda di nan metanan, nan religion lo mustrá of e lo keda skondí? Nan ta mará na Dios of na hὸmber?

Mi tabatin un prueba e’í hopi aña pasá ora un di mi kolega médiko a kastigámi dor di no separá mi konosementu profeshonal for di mi konbikshónan religioso. El a demandá ku mi no lo hunta e dos e’í. Kon mi por a hasi esei? Berdad ta berdat! E no por wὸrdu dividí, i kualke parti di dje no por wὸrdu poné na un banda.

Sea ku e berdat ta bini for di laboratório sientífiko of dor di rebelashon, tur berdat ta bini for di Dios. Tur berdat ta parti di e evangelio di JesuCristu.4 Pero aun asina, mi a wὸrdu pidí pa skonde mi fe. Mi no a sigui e petishon di mi kolega. Mi a laga mi fe mustrá!

Den tur profeshon, normanan riguroso di presishon ta wὸrdu rekerí. Maestronan ta balorá nan eskspreshonan di libertad. Pero e libertat kompletu no por wὸrdu eksperimentá si un parti di konosementu di unu ta definí komo no aseptabel pa e regla di hὸmbernan.

Berdat spiritual no por wὸrdu ignorá—speshalmente e mandementunan dibino. Wardando mandamentunan dibino ta trese bendishónan kada bes! Kibrando mandamentunan dibino ta trese un pérdida di bendishonan, kada bes!5

Tin hopi problemanan pasobra e mundu ta habitá pa hende inperfekto. Nan objetibo i deseonan ta influenshá hopi pa nan fe of falta di dje. Hopi ta pone prioridatnan dilanti Dios. Algun ta desafiá e relebansia di religion den bida moderno. Manera e ta den tur époka, tambe awe tin esnan ku ta hasi mofon of kritiká e liber albedrio di religion. Algun asta kulpa religion pa e number di maldátnan di mundu. Admitibelmente, tabatin tempunan ora atrosidatnan a wὸrdu komete den e nómber di religion. Pero pa biba e religion puru di Señor kier men esforsá pa bira un berdadero disípulo di JesuCristu, un manera di biba i un kompromiso diario ku lo duna guia sagrá. Ora ku boso ta praktiká boso religion, boso ta ehersitando boso fe. Boso ta lagando boso fe mustrá.

E Señor tabata sa ku Su yunan lo mester a sinja kon nan por hanje’Le. “Pasobra e porta ta règt,” el a bisa, “I pértá ta e kaminda ku ta guia na ekasltashon … , i poko hende ta hanje’le.”6

E skrituranan ta duna un di e mihó manera pa hanja i keda riba e kaminda. Konosementu di skritura tambe ta duna protekshon. Por ehempel, durante historia, infekshonan manera “kentura di mucha” a tuma e bidanan di hopi mamanan i muchanan. Pero, e Téstamént Bieu tabatin e prinsipionan korekto di komo trata pashentenan infektá, skirbí mas di 3000 aña pasá!7 Hopi hende a muri pasobra e búskeda di hómber pa konosementu a frakasá pa paga tinu na e palabra di Señor!

Mi rumánnan stimá, kiko nos ta perdiendo den nos bida si nos ta “semper sinja, [pero] nunka ta kapas di yega na e konosementu di e berdat?”8 Nos por gana konosementu grandi for di e skrituranan i hanja inspirashon dor di orashonnan di fe.

Hasiendo esáki lo yudanós pa tuma desishonan di kada dia. Speshalmente ora e leinan di hὸmber ta wὸrdu kreá i ehekutá, leinan di Dios mester semper ta nos norma. Ora tin asuntu kontrobershal, nos mester buska promé pa e guia di Dios.

Nos mester apliká tur skritura na nos pa nos probecho i instrukshon.9 Tin peliger ora nos ta purba dibidí nos mes ku ekspreshonan manera “mi bida privado” “of “mi mihó komportamentu.” Si unu ta purba pa separá su bida den kompartementu separá, unu nunka lo lanta na e medida kompletu di e integridad di un hende- nunka pa bira tur loke su berdadero mes por bira.

E tentashon pa ta popular por duna prioridat na opinion públiko mas ku na e palabra di Dios. Kampaña politiko i strategianan di márketing ta usa opinion públiko den enkuesta pa desaroyá nan plan. Resultado di e enkuestanan e’í ta duna informashon. Pero nan no por wὸrdu usá komo evidensia pa hustifiká desobediensia na mandamentunan di Dios! Aunke tur hende ta hasie’le, eror nunka ta korekto. Maldat, eror, i skuridat nunka lo ta berdat, Aunke nan ta popular. Advertensia di skritura ta deklará asina: “Ai di esanan ku yama bon loke ta malu, i malu loke ta bon; ku ta koloka skuridat pa lus, i lus pa skuridat.”10

Despues di e Promé Guera Mundial un kantika a bira popular. Den motibashon di inmoralidat, el bisa ku 50 miyon di hende no por ta ekiboká. Pero einjelok 50 miyon di hende por ta ekiboká—totalmente ekiboká.11

Kontrasta e miedu i falta di fe ku ta hopi prebalente den e mundu di awe ku fe i kurashi di mi yu muhé stimá Emily, ken awor ta biba den e otro banda di e belo. Ora ku bida mortal tabata sali su kurpa yén di kancer, e kasi no por a papia. Pero ku su sonreí riba su kara el a bisámi, “Daddy, no worry pa mi. Mi sa ku mi lo ta bon! E fe di Emily tabata mustrá—mustrando ku briyo—den momento tiernu e’í, djis ora ku nos tabata tin mester di eseí mas.

E bunita mama hoben di sinku yu tabatin fe kompletu den su Tata Selestial, den Su plan, i den e bienestar eterno di su famia. E tabata mará sigur bek na Dios. E tabata kompletamente obediente na e konbenionan hasí ku e Señor i ku su kasá. E tabata stima su yunan pero e tabata ku pas a pesar di su separashon iminente for di nan. E tabata tin fe den futuro i tambe nan yu, pasobra e tabatin fe den Nos Tata i Su Yu.

Den 1986 Diesnuebe Ochenta i seis. Presidente Thomas S. Monson a bisa: “Kompola ku nos lo topa ku miedu, eksperiensá ridikulez, i topa ku oposishon. Laganós tin e kurashi pa desafiá e opinion popular, e kurashi pa defende prinsipio. Kurashi, no kompromete, ta trese e sonreí di e aprobashon di Dios. … Korda ku tur hὸmbernan tin miedu, pero esnan ken ta enfrenta nan miedu ku fe tin kurashi tambe.12

Konseho di Presidente Monson semper lo ta berdat. P’esei mi ta supliká ku boso, mi rumanan: Tur dia, riba boso kaminda na boso destino eterno, oumentá boso fe. Proklamá boso fe! Laga boso fe mustrá.13

Mi ta hasi orashon pa boso lo ta sigurmente mará bek na Dios, ku Su berdatnan eterno lo ta firmemente den boso kurason. i mi ta hasi orashon ku, durante tur boso bida, boso lo laga boso fe mustrá! Den e nómber di JesuCristu, amen.

Notanan

  1. Ora un beibi ta wὸrdu nase, e kordon umbilical ta mará dobelmente fuertemente entre dos ligaduranan ei. Un ligadura ta un nudo- un nudo sigur. E palabra religion ta bini for di e rais latin: re, ku kermen “atrobe” of “bek na,” i mas sigurmente ligare, kermen “pa mara” of “pa liga.” Asina ku, nos ta kompronde ku religion ta “mara kreyentenan na Dios.”

  2. Exodus 20:3. Den adishon, Señor a bisa, “Arepenti, i sali for di boso idolonan; i sali … for di tur boso abominashonans” (Ezekiel 14:6).

  3. Doctrine and Covenants 6:36.

  4. Mira Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 391.

  5. Mira Mosia 2:41; Doctrine and Covenants 58:30–33; 82:10. E principio aki ta berdadero pa kada un, pasobra “Dios no ta hasi distinshon di hende” (Hechonan 10:34; mira tambe Moroni 8:12).

  6. Doctrine and Covenants 132:22.

  7. Mira Leviticus 15:13.

  8. 2 Timoteo 3:7.

  9. 1 Nefi19:23.

  10. Isaias 5:20.

  11. Skritura ta sinja “Bini na Señor, esun Santu, kὸrda ku su kamindanan ta hustu. Ata, e kaminda pa hende ta small, pero e ta keda den un kurso règt dilanti dje, i e wardian di e portata Esun Santu di Israel; i e no ta empleá sirbiente einan; i no tin ningun otro kaminda ku no ta dor di e porta; pues e no por wὸrdu gañá, pasobra Señor Dios ta su nὸmber.”(2 Nefi 9:41).

  12. Thomas S. Monson, “Courage Counts,” Ensign, Nov. 1986, 41. Den otro okashon, Presidente Monson a duna e admonishon inspirador aki: “Pa bibagrandemente, nos mester desaroya e kapasidat pa enfreta problemanan ku kurachi, desepshon ku animo, i triunfo ku humildat. … Nos ta yunan di e Dios bibiente di Dios, den kende su imagen nos a wὸrdu kreá. … Nos no por sinseramente tin e konbikshon aki sin eksperimenta un sentimentu nobo profundo di forsa i poder, asta e forsa pa biba e mandamentunan di Dios, e poder pa resisti e tentashonan di Satanas” (“Yellow Canaries with Gray on Their Wings,” Ensign, July 1973, 43).

  13. “Ninga boso mes di tur inikidat” (Moroni 10:32). No tin mas miedu di homber ku di Dios (mira Doctrine and Covenants 3:7; 59:5).

Imprimí