2010–2019
Obedensia pa medio di Nos Fieldat
April 2014


Obedensia pa medio di Nos Fieldat

Obediensia ta un emblema di nos fé den e sabiduría i poder di e autoridat mayó, ku ta Dios.

E Nochinan di Hogar ku Hermana Perry i ami tin kada djaluna anochi diripiente a krese. Mi ruman hòmber, su yu muhé, e ruman hòmber di Barbara di mi kasá, un subrina i su kasá, a muda pa e mesun besindario ku nos. E ta e úniko momento ku mi a wòrdu bendishoná di tin un famia bibando tan serka di nos fo’i tempu ku mi tabata chikí. Den e tempu ei mi famia tabata biba den e mesun bensidario ku otro miembronan di mi mama su famia. E kas di mi tawela tabata na e banda nòrt di nos kas, i e kas di mi Tanchi Emma tabata na parti zuit di nos kas. Na e parti zuit di e kuadra tabata e kas di Tanchi Josephine i na e parti oost tabata kaminda Tio Alma tabata biba.

Durante mi hubentut, nos a interaktuá ku miembronan di hinter nos famia diariamente i a kompartí momentunan spesial di traha, hunga, i bishita ku otro. Nos no por a hasi niun tipo di kos di mala mucha sin ku notisia yega na nos mamanan. Nos mundu ta diferente awendia. E miembronan di mayoria di famianan ta dispersá. Hasta si nan ta biba relativamente serka di otro, hopi biaha nan no ta biba banda di otro. Ainda, mi ta kere ku mi hubentut i mi situashon di awendia ta manera un pida di shelu, ku miembronan di famia stimá bibando serka di otro. E ta sirbi manera un konstante rekordatorio di e naturalesa eterno di unidatnan familiar.

Tempu ku mi tabata kresiendo, mi tabata tin un relashon spesial ku mi tanwelo. Komo e yu hòmber di mas grandi den mi famia, mi tabata kita snew den winter i kòrta jerba den zomer na nos kas i pa e kas di mi tanwelo i e kasnan di mi dos tianan. Mi tanwelo nòrmalmente ta sinta den su balkón mientras ku mi tabata kòrta e jerba den su kurá. Ora ku mi kaba, mi ta sinta den balkón i kòmbersá ku né. E momentunan ei ta un tesoro den mi memoria.

Un dia, mi a puntra mi tanwelo kon ami por sá si semper mi ta hasiendo loke ku ta korekto, ya komo bida ta duna bo tantu kaminda pa kís. Manera mi tanwelo semper ta hasi, e ta kontestá ku un experensia di su bida den kunuku.

El a siña mi tokante di train un par di kabai pa nan por siña di traha huntu. El a splika ku un tim di kabai semper mester sá ta kén ta e shèf. Un parti klave pa demostra còntròl i di dirihí e kabai ta e ekipamentu di heru na e kabai. Si un miembro di e tim yega di kere ku e no mester obedesé e stürdó, e tim nunka lo por hala i traha huntu pa kumpli ku e trabou pa oumentá nan abilidat.

Awor, laganos examiná e lès ku mi tanwelo a siñá mi den e ehempel aki. Ken ta e stürdó di e tim di kabai? Mi tawela tabata kere ku ta Señor. E ta esun ku un propósito i un plan. E tambe ta e trainer i e kreador di e tim di kabai i tambe di kada kabai. E stürdó sá loke ku ta mió, i e mió manera pa un kabai sá ku semper e ta hasiendo loke ku ta korekto, di ta obediente i di sigi e guia di e stürdó.

Ku kiko mi tanwelo tabata komparando e ekipamentu di heru na e kabainan? Mi ta kere awe manera n’e tempu ei ku mi tanwelo tabata siñando mi pa sigi e inspirashon di e Spiritu Santu. Den su mente e ekipamentu di heru na e kabai tabata algu spiritual. Un kabai obediente, ku ta parti di un tim di kabai bon di train, tin mester mas ku un halá gentíl pa e stürdó por hasi exaktamente lo ke ku e ke hasi. E halá gentíl aki ta ekivalente ku e stèm sòft i chikitu di kual Señor ta papia ku nos. Pa rèspèt pa nos albedrio, nunka e no ta fuerte, òf un halá forsá.

Hòmber i muhénan ku ta ignorá e inspirashon gentil di e Spiritu hopi biaha ta siña, manera e yu prodigó a siña, pa medio di konsekuensianan natural di desobediensia i un bida di libertinahe. Tabata solamente despues di konsekuensianan natural ku a hasi e yu prodigó humilde ku “el a yega na su mes” i a skucha e susuronan di e Spiritu bisando e pa bai bèk na kas di su tata (wak Lukas 15:11–32).

Pues, e lès ku mi tawela a siña mi ta di ta semper dispuesto di ta kla pa risibí e halá gentil di e Spiritu. E la siña mi ku ami semper lo risibí un inspirashon asina ki si mi kumisa di desviá for di kurso. I ami nunka lo no lo ta kulpabel di hasi algo malu si mi laga e Spiritu gia mi desishon den bida.

Manera Hakobo 3:3 ta bisa, “Ora nos pone frena den boka di kabai pa e obedesé, nos por kontrolá henter kurpa di e kabai, hib’é kaminda ku nos ke.”

Nos mester ta sensitivo na nos equipamentu di heru spiritual. Hasta ku un halá suave di e Maestro, nos mester ta deseoso di alterá nos kurso kompletamente. Pa tin exito den bida, nos mester siña nos spiritu i kurpa di traha huntu den obediensia na e mandamentunan di Dios. Si nos skucha e inspirashon gentíl di e Spiritu Santu, é por uni nos spiritu i kurpa den proposito i guia nos bèk na nos hogar etereno pa biba ku nos Tata eterno den Shelu.

Nos di tres artíkulo di fe ta siña nos e importansia di obedensia: “Nos ta kere ku pa medio di e Ekspiashon di Kristu, hinter ser humano por wòrdu salbá, dor di obedensia na e leinan i ordenansanan di e Evangelio.”

E tipo di obediensia ku mi tanwelo a diskribí den su ehempel di e tim di kabai tambe ta rekerí konfiansa—spesial—esaki ta, un fé absoluto den e stürdó di e tim. Dùs, e lès ku mi tanwelo a siña mi, tambe ta relashoná ku e prinsipio di evangelio di—fé den JesuCristo.

E Apòstel Pablo a siña: “Awor fe ta e seguridat di e kosnan ku nos ta spera i e konvikshon di kosnan ku nos no ta mira” (Hebreonan 11:1). Despues Pablo a usa e ehèmpelnan di Abel, Enòk, Noa, i Abraham pa siña tokante di fe. E la enfoká riba e historia di Abraham, pasombra Abraham ta e tata di e fielnan. Pablo a skibi:

“Pa fe Abraham, ora el a wòrdu yamá pa bai na un lugá ku e lo risibí komo un herensia; el a obedesé sin sa na unda e tabata bai.

“Pa fe el a biba den e tera di promesa, komo un estranhero. …

“Pa medio di fe Sara tambe a risibí e forsa pa konsebí, i a duna lus na un yu ora ku el a pasa edat di haña yu, pasobra el a konsiderá fiel esun ku a hasié un promesa” (Hebreonan 11:8–9, 11).

Nos sá ku pa medio di Abraham i Sara su yu hòmber, Isák, un promesa a wòrdu duna na Abraham—e promesa di posteridat “mes numeroso ku streanan na shelu, i inkontabel manera santu na kantu di laman” (wak versíkulo12; wak tambe Génesis 17:15–16). I despues, e fe di Abraham a wòrdu di tèst den un manera ku hopi di nos lo konsiderá inimaginabel.

Mi a kontemplá den hopi okashon e historia di Abraham i Isák i ainda mi no por kere ku mi ta komprondé kompletamente e fieldat i obedensia di Abraham. Portá mi por imaginele fielmente paketando pa sali un mainta trempán, pero kón e la tuma tur e stapnan ei huntu ku su ju hòmber Isák, den un biahe di tres dia largu pa yega na e Seru di Moria? Kon nan a karga e palunan pa e kandela subiendo e seru? Kon e la krea e altar? Promé ku el a mara Isák i poné riba e altar, kon el a splike ku é lo ta e sakrifisio? I kón e por tabatin e forsa pa hisa e kuchú ku lo mata su yu? E fé di Abraham a duné poder pa e sigi e gia di Dios ku exactitut te ku e momento milagroso ora ku e angel a yamé for di shelu i anunsiá na Abraham ku el a pasa su tèst agonizadòr. I despues e angel di Señor a ripiti e promesa di e kombenio di Abraham.

Mi ta rekonosé e desafionan asosiá ku di tin fe den JesuCristo i obedensia lo ta mas difísil pa algun ku otro. Mi tin sufisiente aña di eksperiensha pa sa ku miéntras ku personalidatnan di kabai por ta hopi diferente i, p’esei, por ta mas fásil òf mas difísil pa train, e variedat di hende sin embargo ta hopi mas grandi. Kada un di nos ta un yu hòmber of yu muhé di Dios, I nos tin un relato premortal i mortal uniko. Di mes un forma, ta hopi poko solushon di un size ku ta pas tur problema. I pesei mi ta rekonosé e tèst di e bida natural i mas importantemente e nesesidat konstante di e di dos prinsipio di evangelio di JesuCristo, arepentimentu.

Tambe ta bèrdat ku e tempu di kual mi tawela tabata na biba tabata tempunan mas simpel, espesialmente tokante di eskohonan entre loke ku ta bon i malu. Miéntras ku algun personanan hopi inteligente i sabio por kere ku nos tempunan mas kompleho ta demandá solushonnan hasta mas kompleho, ami no ta konvensí pa nada ku nan tin rason. Na lugá, mi ta di pensamentu ku e komplikashonnan di awendia ta demandá mas simplifikashon, manera e kontesta ku mi tawela a duna na mi pregunta sinsero di e diferensia entre bon i malu. Mi sa kiko mi tin pa ofresé awe ta un fórmula simpel, pero mi por tèstifiká na boso kon bon el a funshoná pa mi. Mi ta rekomend’é na boso i hasta desafiá boso pa eksperimentá ku mi palabranan, i si boso hasié, mi ta primintí ku nan lo hiba boso na e klaridat di skohensia ora boso wòrdu bombardiá ku skohensianan i ku nan lo hiba na kontestanan na preguntanan ku ta konfundí esunnan siñá i esunnan ku ta kere ku nan ta sabí.

Hopi biaha nos ta pensa ku obediensia kèrmèn di sigui un òrdu of un diktado di un persona ku mas autoridad sin pensa pa bo mes. En realidad, mió bisá, obediensia ta un emblema di nos fé den e sabiduría i poder di e autoridat mayó, ku ta Dios. Ora ku Abraham a demostrá un fidelidat i obedensia firme na Dios, hasta ora e la wòrdu mandá pa sakrifiká su yu, Dios a salb’é. Dje mes forma, ora ku nos demostrá nos fidelidat pa medio di obedensia, Dios últimamente lo salba nos.

Esnan ku solamente ta konta ku nan mes i ku ta sigui nan propio deseonan i tendensianan ta tan limitá kompará ku esnan ku ta sigui Dios i ku tin akseso na Su sabiduria, poder, i donnan. A wòrdu bisá, “esun ku ta preokupá ku su mes ta un persona ku un karakter chikitu.” Obediensia fuerte, proaktivo no ta débil òf pasivo. E ta e medio di kual nos ta deklará nos fé den Dios i kualifiká nos mes pa risibí e podernan di shelu. Obediensia ta un eskoho. E ta un eskoho entre nos konosimentu i poder limitá i Dios su sabiduría sin limite i su omnipotensia. Segun e lès di mi tawela, e ta un eskoho pa sinti e equipamentu di heru riba nos i di sigui e guia di e stürdó.

Laga nos bira herederonan di e konvenio i di e simiña di Abraham pa medio di nos fidelidat i dor di risibimentu di e ordenanzanan di e evangelio restaurá. Mi ta priminti boso ku e bendishonan di bida eterno ta alkansabel pa tur ku ta fiel i obediente. Den e nòmber di JesuCristo, amèn.

Imprimí