2010–2019
E Kosto—i Bendishonnan—di Disipulado
April 2014


E Kosto—i Bendishonnan—di Disipulado

Sea fuerte. Biba e evangelio fielmente ounke otronan rònt di boso no ta hasié mes.

Presidente Monson, nos ta stima bo. Bo a duna bo kurason i bo salú na tur yamamentu ku Señor a yega di duna bo, espesialmente e kargo sagrado ku bo tin awor aki. Henter Iglesia ta gradisí bo pa servisio firme i pa bo ehèmpel konstante di deboshon pa deber.

Ku atmirashon i estímulo pa tur hende ku lo tin mester di para firme den e delaster dianan aki, mi ta bisa na tur i espesialmente na e hubentut di Iglesia ku si ainda boso no a hasié, boso lo haña boso mes ta wòrdu yamá pa defendé boso fe òf inkluso sufri algun abuso personal simplemente pasobra boso ta miembro di E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di e Delaster dianan. Momentunan asina lo eksihí tantu kurashi komo kortesia di nos parti.

Por ehèmpel, un hermana mishonera a skibi resientemente: “Mi kompañera i ami a mira un hòmber sintando riba un banki den plasa na suidat komiendo su almuerso. Segun nos tabata yega serka, el a wak ariba i a mira nos plachi di mishonera ku nos nòmber. Ku un mirada teribel den su wowo, el a bula lanta i a hisa su man pa dal mi. Mi a buk nèt na tempu, solamente pa hañ’é ta skupi su kuminda riba henter mi kurpa i kuminsá ta papia palabra malu ku nos. Nos a kana bai sin bisa nada. Mi a purba di limpia e kuminda for di mi kara, solamente pa sinti un klòmpi di batata machiká dal mi na patras na mi kabes. Tin biaha ta difísil pa ta un mishonero pasobra nèt e ora ei mi tabatin gana di bai bèk, gara e hòmber chikitu ei, i bisa, ‘DESPENSA MI!’ Pero mi no a hasié.”

Na e mishonera dediká aki mi ta bisa, mi yu stimá, den bo mes manera humilde bo a drenta den un sirkulo di muhénan i hòmbernan distinguí ku, manera e profeta Jakob den e Buki di Mormon a bisa, “[a] kontemplá [Cristu su] morto, i [a] sufri su krus i [a karga] e bèrgwensa di e mundu.”1

En efekto, Jakob su ruman Nefi a skibi di Jesus Mes ku e mundu, pa motibu di maldat lo husgué manera kos sin balor, p’esei nan ta sut’é, i E ta soportá, i nan ta herid’é i E ta soport’é. Nan ta hasta skupi riba Dje i E ta soport’é, pa motibu di Su bondat amoroso i Su pasenshi ku e yunan di hende.2

Segun e Salbador su propio eksperensia, tabatin un historia largu di rechaso i un preis penosamente haltu pagá pa profetanan i apòstelnan, mishoneronan i miembronan den kada generashon ku a purba di honra Dios su yamamentu pa elevá e famia humano na “un kaminda mas ekselente.”3

“I kiko mas lo mi mester menshoná [di nan]?” e eskritor di e buki Hebreonan ta puntra.

“Nan ku … a sera e boka di leonnan,

“Paga kandela grandi i a skapa di morto pa spada; … a bira fuerte den guera i a pone ehérsitonan … hui …

“[A mira] nan famianan resusitá for di morto … [miéntras] otronan … [a wòrdu] torturá, …

“I … a soportá chèrchè i bòftá, … bui i prizòn.

“A piedra nan, … zag nan na dos, [tentá nan], i mata nan ku spada: … dualu rònt, bistí na lana di karné i kueru di kabritu. Pasando mizeria, aflihí, [i] maltratá;

“([Nan] ku tabata muchu bon pa e mundu aki:) … tabata dualu den desiertonan i serunan, i tabata biba den spelònknan i burakunan.”4

Seguramente e angelnan di shelu a yora ora nan a registrá e kosto aki di disipulado den un mundu ku hopi biaha ta hostil na e mandamentunan di Dios. E Salbador mes a sinta na e Seru di Oleifi i a deramá Su lágrimanan pa esunnan ku pa shentiun di añanan a wòrdu rechasá i matá den Su servisio. I awor E tabata wòrdu rechasá i matá.

“O Yerusalèm, Yerusalèm,” Jesus a sklama, “bo a mata bo profetanan, i a piedra esunnan ku tabata mandá na boso, kuantu biaha mi ke a hunta bo yunan huntu, manera un galiña ta hala su puitunan bou di su alanan, i bo no tabata ke!

“Mira, boso kas lo keda bandoná.”5

I aki tin un mensahe pa kada hòmber i muhé hóben den e Iglesia aki. Boso lo puntra si ta bale la pena pa defendé normanan moral ku kurashi na skol sekundario òf pa sirbi un mishon kaminda boso kerensianan mas stimá ta wòrdu insultá òf pa lucha kontra hopi kos den sosiedat ku tin biaha ta redikulisá un bida di deboshon religioso. Si, e ta bale la pena, pasobra e alternativa ta pa laga nos “kasnan” keda “bandoná” pa nos—hendenan bandoná, famianan bandoná, besindarionan bandoná, i nashonnan bandoná.

Ata’ki nos tin e karga di esunnan yamá pa duna e mensahe mesianiko. Huntu ku siña, stimulá, i animá hende (esei ta e parti plasentero di ta un disipel), tin biaha e mesun mensaheronan aki ta wòrdu yamá pa prekupá, pa spièrta, i tin biaha djis pa yora (esaki ta e parti doloroso). Nan sa masha bon ku e kaminda pa e tera primintí “kaminda tin lechi i miel na abundansha”6 di nesesidat ta pasa via e kaminda pa bai Seru Sinai kaminda “hasi esaki” i “no hasi esaki” ta na abundansha.7

Desafortunadamente, mensaheronan di e mandamentunan dibinamente mandá hopi biaha no ta mas popular awendia ku nan tabata den antaño, komo por lo ménos e dos hermananan mishonero ku a wòrdu skupí i bentá ku batata por komprobá. Odio ta un palabra mahos, sinembargo tin esunnan ku awe lo bisa huntu ku e korupto Ahab, “Mi ta odia [e profeta Mikéas]; pasobra nunka e no a profetisá bon pa mi, pero semper [a profetisá] maldat.”8 E tipo di odio aki pa un profeta su honestidat a kosta Abinadi su bida. Manera el a bisa na Rei Noa, pasobra el a bis’é bèrdat e ta rabiá kuné. Pasobra el a papia e palabra di Dios el a husgué ku e ta loko9 òf, nos por pone aserka, chapo, machista, intolerante, maligno, mente chikí, antikuá, i bieu.

Ta manera ku Señor Su mes a lamentá na e profeta Isaías:

“[E] yunan [aki] … lo no skucha e lei di Señor:

“[Nan] ta bisa na e videntenan, No mira; i na e profetanan, No profetisá lokual ta rekto, bisa nos kos ku nos ke tende, profetisá engaño:

“Kita for di kaminda konosí, kohe un rumbo nobo, [kousa Esun Santu di Israel di kita for di nos mente].”10

Lamentablemente, mi amigunan yòn, e ta un karakterístika di nos tempu ku si hende ke kualke dios, nan ke pa nan ta diosnan ku no ta eksigí muchu, diosnan konfortabel ku no solamente no zoya e boto pero tambe ni hasta rema e boto, diosnan ku pasa man riba nos kabes, pone nos hari, i despues bisa nos pa kore bai kontentu i piki flor.11

Papia tokante hende kreando Dios den su propio imágen! Tin biaha—i esaki ta parse di ta e ironia di mas grandi di tur kos—e hendenan aki ta invoká e nòmber di Jesus komo un ku tabata e tipo di un Dios “konfortabel” aki. Den serio? Esun ku a bisa no solamente nos no mester kibra e mandamentunan, pero nos no mester ni pensa di kibra nan. I si nos pensa di kibra nan, nos a kibra nan kaba den nos kurason. Esei ta zona manera doktrina “konfortabel,” plasentero pa tende i popular?

I kiko di esunnan ku djis ke mira piká òf mishi ku n’e for di un distansia? Jesus a bisa bon kla, si bo wowo ta ofendé bo, sak’é afó. Si bo man ta ofendé bo, kòrt’é kita afó.12 “Mi no a bini pa [trese] pas, pero un spada,”13 El a atvertí esunnan ku a pensa ku E tabata papia solamente bobedat. No ta nada straño ku, predikashi tras di predikashi, e komunidatnan lokal “a … roga[’É] pa E bai for di nan region.”14 No ta nada straño ku, milager tras di milager, Su poder a wòrdu atribuí no na Dios pero na e diabel.15 Ta opvio ku e pregunta riba e steker di bùmper “Kiko Jesus lo hasi?” no semper lo trese un kontesta popular.

Na e punto kulminante di Su ministerio mortal, Jesus a bisa, “Stima un na otro, manera ami a stima boso.”16 Pa tin sigur ku nan a komprondé eksaktamente ki tipo di amor esei tabata, El a bisa, “Si boso ta stima mi, warda mi mandamentunan,”17 i “kualkier … ku kibra un di [e] mandamentunan di mas chikitu, i siña hende pa hasi esei, e lo ta … esun di mas chikitu den e reino di shelu.”18 Amor manera di Cristu ta e nesesidat di mas grandi ku nos tin riba e planeta aki den parti pasobra rektitut semper tabata suponé di kompañ’é. Asina ku si amor mester bira nos logo, manera e mester ta, anto pa e palabra di dj’É ken ta amor pèrsonifiká, nos mester bandoná transgreshon i kualke señal ku ta promov’é den otronan. Jesus klaramente a komprondé loke hopi den nos kultura moderno ta parse di a lubidá: ku tin un diferensia krusial entre e mandamentu pa pordoná piká (kua E tabatin un kapasidat infinito pa hasi) i e atvertensia kontra di konden’é (kua E no a hasi ni un biaha).

Amigunan, spesialmente mi amigunan yòn, tuma kurashi. Amor puru manera di Cristu koriendo for di rektitut berdadero por kambia e mundu. Mi ta tèstifiká ku e evangelio berdadero i bibu di JesuCristu ta na mundu i ku boso ta miembronan di su Iglesia berdadero i bibu, tratando di kompartié. Mi ta duna mi testimonio di e evangelio i e Iglesia aki, ku un testigu partikular di e yabinan di e saserdosio restourá ku nan ta habri e poder i efektividat di ordenansanan salbante. Mi ta mas sigur ku e yabinan aki a wòrdu restourá i ku e ordenansanan ei ta un biaha mas disponibel dor di E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di e Delaster dianan ku mi tin sigur ku mi ta pará dilanti di boso na e púlpito aki i ku boso ta sinta mi dilanti den e konferensha aki.

Sea fuerte. Biba e evangelio fielmente ounke otronan rònt di boso no ta hasié. Defendé boso kerensianan ku kortesia i ku kompashon, pero defendé nan. Un historia largu di stèmnan inspirá, inkluyendo esunnan ku boso lo skucha den e konferensha aki i e stèm ku boso a kaba di skucha den e persona di Presidente Thomas S. Monson, ta mustra boso na e kaminda di disipulado Kristian. Ta un kaminda stret i smal sin gran latitut, pero e por wòrdu biahá emoshonantemente i eksitosamente, “ku ... firmesa den Cristu, ... un klaridat perfekto di speransa, i un amor di Dios i di tur hende.”19 Siguiendo tal rumbo ku kurashi, boso lo desaroyá un fe indestruktibel, boso lo haña seguridat kontra di mal bientunan ku ta supla, inkluso flechanan den remolina, i boso lo sinti e forsa manera di baranka di nos Redentor riba kua si boso edifiká disipulado deboto, boso no por kai.20 Den e nòmber sagradu di JesuCristu, amèn.

Imprimí