2013
Ua Lava Lona Alofa Tunoa
Setema 2013


Ua Lava Lona Alofa Tunoa

Mai se lauga sa faia i se faigalotu i le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 12 o Iulai, 2011. Mo le anotusi atoa i le Igilisi, asiasi i le speeches.byu.edu.

E faapefea ona galue moni le alofa tunoa o le Atua?

Na sau se tamaitai talavou ia te au i se tasi taimi ma talosaga mai pe mafai ona ma talanoa. Sa ou fai atu i ai, “Ioe. E mafai faapefea ona ou fesoasoani ia te oe?”

Sa fai mai o ia, “Ou te le malamalama i le alofa tunoa.”

Sa ou tali atu, “O le a le mea lena e te le malamalama i ai?”

Sa ia faapea mai, “Ou te iloa e tatau ona ou faia le mea sili, ona faia lea e Iesu o mea o totoe, ae ou te le mafaia lava ona ou faia le mea sili.”

Sa ou fai atu, “O le mea moni, ua uma ona totogi atoa e Iesu la tatou aitalafu. Na te lei totogiina uma vagana ai se vaega itiiti. Sa Ia totogiina atoa. Ua ma’ea.”

Sa fai mai o ia, “Sao! E pei o le leai o se mea ou te faia?”

“Oi, e leai,” sa ou fai atu ai, “e tele mea e te faia, ae e le o le totogiina o lena aitalafu. O le a tatou toetutu uma. O le a tatou toe foi uma atu i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina. O le mea o loo totoe e fua e ala i lo tatou usiusitai, o le po o le a le toafimalie ua tatou fuafua e i ai i le afioaga o le Atua ma po o le a le tikeri o le mamalu ua tatou fuafua e maua.”

Na fetalai mai Keriso ina ia faaali atu le faatuatua ia te Ia, salamo, osia ma tausia feagaiga, maua le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga. E ala i le usiusitai, ua tatou le totogiina ai ni mea e poloaiina e le faamasinoga tonu—e oo lava i se vaega aupito itiiti. Nai lo lena, o loo tatou faaali atu le agaga faafetai mo mea ua faia e Iesu Keriso e ala i le faaaogaina e ola ai i se olaga e faapei o Ia. E manaomia e le faamasinoga tonu le vave faaleleia po o se faasalaga pe a tatou toilalo. Ona na tauave e Iesu lea faasalaga, e mafai ona Ia ofo mai ia i tatou le avanoa mo le atoatoa sili (tagai i le Mataio 5:48; 3 Nifae 12:48) ma fesoasoani ia i tatou ia ausia lena sini. E mafai ona ia faamagalo mea e le mafai lava ona faia e le faamasinoga tonu, ma e mafai ona Ia liliu mai ia i tatou i le taimi nei ma Ana lava mea e manaomia (tagai i le 3 Nifae 28:35).

O le Alofa Tunoa e Suia i Tatou

O le faatulagaga a Keriso ma i tatou e talitutusa lava ma se tina o loo tuuina atu ni lesona o le musika i lona tama. E totogi e tina le faiaoga ta piano. Talu ai e totogi e Tina le pili atoa, e mafai ona ia liliu atu i lana tama ma talosaga atu mo se mea. O le a? Ta faataitai! Mata e totogi e le ta faataitai a le tamaititiiti le faiaoga ta piano? E leai. Pe o totogi e le ta faataitai a le tamaitiiti le tupe a Tina na totogi ai le faiaoga ta piano? E leai. O le ta faataitai o le ala lea o faaali atu ai e le tamaitiiti lona talisapaia o le meaalofa matagofie a Tina. O le ala lea o loo ia faaaoga tatau ai le avanoa matagofie na tuuina atu e Tina ina ia ola ai i se tulaga maualuga atu. O le fiafia o Tina e le maua i le toe totogiina atu ae i le vaaia o faaaoga lana meaalofa—o le vaaia o le alualu i luma o lana tama. Ma o lea e faaauau ai pea ona ia valaau atu mo se faataitaiga, faataitaiga, faataitaiga.

Afai e manatu le tamaitiiti i tulaga manaomia a Tina o le ta faataitai ua matua malosi tele (“Oka, Tina, aisea e manaomia ai ona ou ta faataitai? E leai a nisi tamaiti o tata faataitai! O le a avea au ma se tagata taalo pesipolo faapolofesa!”), e masalo ona na te le’i vaai mai i le vaaiga a Tina. Na te le o iloa le tulaga o le a sili atu ai lona olaga pe afai e na te filifili ina ia ola i se tulaga maualuga atu.

I le auala lava lea e tasi, aua na totogi e Iesu le faamasinoga tonu, e mafai ona Ia liliu mai ia i tatou ma fetalai mai: “Mulimuli mai ia te au” (Mataio 4:19); “Tausi au poloaiga” (Ioane 14:15). Afai tatou te vaai atu ua fai si faigata naua o mea o loo Ia manaomia mai, atonu ona tatou te le’i vaai e ala i fofoga o Keriso. Tatou te le i malamalama lava i mea o loo Ia taumafai e avea ai i tatou.

Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “E tatau ona mafatia le tagata agasala ua salamo mo ana agasala, ae o lenei mafatiaga e i ai se faamoemoega ese mai nai lo o se faasalaga po o le totogiina. O lona faamoemoega o le sui” (O Le Ala a Le Alii [1991], 223; faaopoopo le faamamafa i le uluai kopi). Sei o tatou faatatauina lena mea i tulaga o se tamaitiiti ta piano: E tatau ona aoao le tamaitiiti i le piano, ae o lenei faataitaiga e ese se faamoemoega nai lo le faasalaga po o le totogiina. O lona faamoemoega o le sui.

O le vavega o le Togiola e le na o le ia mafai ona tatou ola pe a mavae le oti, ae ina ia mafai ona tatou ola faamanuiaina atili (tagai i le Ioane 10:10). O le vavega o le Togiola e le na o le ia mafai ona tatou mama ma faamafanafanaina ae ina ia mafai ona tatou suia (tagai i le Roma 8).Ua faamanino mai e tusitusiga paia e leai se mea e le mama e mafai ona nofo faatasi ma le Atua (tagai i le Alema 40:26), ae e leai se mea e le o suia o le a manao i lena mea.

O le vavega o le Togiola e le na o le ia mafai ona tatou toe foi atu i le aiga ae o le tulaga—faavavega—ia mafai ona tatou lagonaina le lagolelei iina. Ana faapea e le manaomia e le Tama Faalelagi ma Lona Alo le faatuatua ma le salamo, semanu o le a leai se manao e suia. Mafaufau i au uo ma tagata o le aiga o e ua filifili e ola e aunoa ma le faatuatua ma aunoa ma le salamo. Latou te le mananao e sui. Latou te le o taumafai e lafoai le agasala ma maua le mafanafana ma le Atua. Nai lo lena, o loo latou taumafai e lafoai le Atua ma maua le mafanafana i le agasala. Ana faapea e le manaomia e le Tama ma le Alo ni feagaiga ma faaee mai le meaalofa o le Agaga Paia, semanu e leai se auala e suia ai. O le a tuua i tatou e faavavau i le na o le malosi, e aunoa ma le mauaina o Lona mana. Ana faapea e le manaomia e le Tama Faalelagi ma Lona Alo le tumau e oo i le iuga, semanu e leai se faaogatotonu o na suiga i le aluga o taimi. O le a faavavau ona i ai i le laualuga ma avea ma teuteu ae le goto ifo i totonu ma avea ma se vaega o i tatou—se vaega o o tatou tagata. I se faaupuga faigofie, ana faapea e le manaomia e Iesu le faataitai, semanu tatou te le avea lava ma Au Paia.

Ata
O Se Ata o Iesu Keriso

Faamatalaga auiliili mai le Keriso ma le Taulealea Mauoa, na saunia e Heinrich Hofmann, faaaloaloga a le C. Harrison Conroy Co.

E Fesoasoani le Alofa Tunoa ia i Tatou

“Ae e te le iloaina le faigata o le faataitai? Ou te le lelei tele i le piano. Ou te taina le tele o nota sese. E umi se taimi o tau ta ia sa’o.” Faatali la. Pe le o le vaega uma ea lena o le faagasologa o le aoaoina? Afai ae ta e se ta piano talavou se nota sese, tatou te le faapea atu ua le agavaa o ia e faaauau pea le aoaoina ma faataitai. Tatou te le o faamoemoe ia te ia ina ia atoatoa. Tatou te faamoemoe ia te ia ina ia taumafai pea. Atonu o le atoatoa o lana sini tupito lea, ae mo le taimi nei e mafai ona faamalieina i tatou i le alualu i luma i le ala sa’o. Aisea e matua faigofie lava le vaai atu i lenei vaaiga o le aoaoina o le piano ae matua faigata lava i le vaaiga i le tulaga o le aoaoina o le lagi?

Ua toatele ua faavaivai i le Ekalesia ona ua latou lelavava i le lagonaina soo e faapea ua latou toilalo. Sa latou taumafai i aso ua mavae, ae o loo faaauau pea ona latou lagona e le o lava lo latou lelei. Latou te le o malamalama i le alofa tunoa.

E le tatau lava ona na o le lua ni filifiliga: atoatoa po o le faavaivai. Pe aoaoina le piano, pe o filifiliga ea e na o le faafiafia i le Carnegie Hall po o le faamavae? E leai. O le tuputupu ae ma le atinaeina e faifaipea i le aluga o taimi. O le aoaoina e umi se taimi e fai ai. Pe a tatou malamalama i le alofa tunoa, ua tatou malamalama o le Atua e faapalepale, o lena suiga o se faagasologa, ma o lena salamo o se mamanu i o tatou olaga. A tatou malamalama i le alofa tunoa, tatou te malamalama o faamanuiaga o le Togiola a Keriso e faifai pea ma o Lona malosi e atoatoa ona lelei i o tatou vaivaiga (tagai i le 2 Korinito 12:9). Pe a tatou malamalama i le alofa tunoa, tatou te mafaia, e pei ona fai mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ona “faaauau pea i le onosai seia faaatoatoaina i [tatou]” (MF&F 67:13).

O le alofa tunoa e le o se faate’i afi pe afai ua uma la tatou sapalai o le suauu. Nai lo lena, o se punavai o lo tatou malosi faifaipea. E le o le malamalama i le faaiuga o le ana ae o le malamalama lea e tuleia i tatou i totonu o le ana. O le alofa tunoa e le ausia i se nofoaga i le ala. E maua iinei i le taimi lava lenei.

Ua Lava le alofa Tunoa

Ua lava le alofa tunoa o Keriso (tagai i le Eteru 12:27; MF&F 17:8)—ua lava e totogi ai la tatou aitalafu, ua lava e faaliliu ai i tatou, ma ua lava e fesoasoani ia i tatou po o le a lava le umi o le faagasologa o lena suiga.Ua aoao mai i tatou e le Tusi a Mamona ina ia faalagolago faapitoa atu i “galuega, ma le alofa mutimutivale, ma le alofa tunoa o le Mesia Paia” (2 Nifae 2:8). A o tatou faia, tatou te le iloa—e pei ona talitonu ai nisi Kerisiano—e le manaomia e Keriso se mea mai ia i tatou. Ae, ua tatou iloa le mafuaaga e manaomia ai e Ia le tele o mea ma le malosi e faia ai mea uma ua Ia poloai mai ai (tagai i le Filipi 4:13). O le alofa tunoa e le o le leai lea o se faamoemoega maualuga a le Atua. O le alofa tunoa o le i ai lea o le mana o le Atua (tagai i le Luka 1:37).

Ua lava le alofa tunoa o le Atua. Ua lava le alofa tunoa o Iesu. Ua lava lena. Ua na o le pau lena o le mea tatou te manaomia. Aua nei fiu. Taumafai pea. Aua le sailia ni solaaga po o ni alofaga. Vaavaai mo le Alii ma Lona malosi atoatoa. Aua le sailia se tasi e tuuaia. Saili mo se tasi e fesoasoani ia te oe. Saili ia Keriso, ma, pe a o e faia, o le a e lagonaina le mana gafatia ma le fesoasoani faalelagi tatou te ta’ua o Lona alofa tunoa.

Faamatalaga auiliili mai le Keriso i Ketesemane, saunia e Heinrich Hofmann, faaaloaloga a le C. Harrison Conroy Co.; tuaata © Thinkstock/iStockphoto

Lolomi