Tibwauan te Rongorongo ni Kaokan Bwai ao te Mangauti
Kaokan Bwai bon ana bwai te aonaaba, ao ana rongorongo e rang kawaekoaki riki n te bong aei.
Rinanon te maungatabu ni kabuta aei ti a tia n tataekina ao n anene ma te kimwareirei ibukin kakoroan bukin taetae ni burabeti ake man ngkoa “manga kaetan bwaini kabane,”1 ibukin uotakin “boti bwai ni kabane inanon Kristo,”2 ibukin kaokakin bwaninin te euangkerio, nakoanibonga, ao ana Ekaretia Iesu Kristo nako aon te aba, ni kabane ake a ikotaki n atuna “Kaokan Bwai.”
Ma Kaokan Bwai bon tiaki tii ibukira ngaira ake ti kimwareirei inanona n te bong aei. Te kaotioti n te Moan Mii ni Burabeti bon tiaki ti ibukin Iotebwa Timiti n tii ngaia ma a kaotaki bwa te ota ao te koaua nakon are “akea ana rabakau.”3 Ana Boki Moomon bon aia bwai aomata nako. Otenanti n te nakoanibonga n te kamaiu ao te karietataki a katauraoaki ibukiia aomata n tatabemaniia, n ikotaki ma naake aikoa maiu n te rabwata. Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira ao ana kakabwaia a nanonaki ibukiia ni kabane ake a tangirii. Te bwaintangira n te Tamnei ae Raoiroi e nanonaki ibukiia aomata nako. Kaokan Bwai bon ana bwai te aonaaba, ao ana rongorongo e rang kawaekoaki riki n te bong aei.
“Mangaia ae moan te kakawaki bwa a na tataekinaki bwaai aikai nakoia kaain aonaba, bwa a na ataia ae bon akea te iriko ae e kona ni maeka imatan te Atua, ma ti rinanon mwakuri aika raoiroi, ma ana nanoanga, ao ana akoi te Mesia ae Tabu, are e a tia n anga maiuna bwa e na tiringaki n te maiu n rabwata, ao e a manga anaia ni mwaakan te Tamnei, bwa e aonga ni karekea te mangauti ibukiia maate.”4
Man te bong are tarin te Burabeti, Samuel Smith, e kanoa ana baeki ma katotoon ana Boki Moomon aika a tibwa otinako ao n toua nako n tibwai koroboki aika a tabu aika a boou, Aika Itiaki a tia ni beku n akea tokitokiia “ni katabangaki bwaai aikai bwa a na ataaki irouia kain aonaaba.”
Inanon 1920, n te tai anne–Unimwaane David O. McKay man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman. a waakina te mwananga inanon te ririki ni kawari mition n te Ekaretia. Ni Meei 1921, e a tei n te ruanimate ae uarereke i Fagali’i, Samoa, i matan ruanimateia teniman ataei aika uarereke ae kawakinaki raoi, te nati aine ao uoman nati mwaane aika natiia Thomas ma Sarah Hilton. Ataei aikai—are tee ikawai bon uoua ana ririki—e mate n te tai are Thomas ao Sarah a beku bwa taanga aika kairake ni mitinare imwain banen te ririki 1800 tabun.
Imwain ae e kitana Utah, Unimwaane McKay e berita nakon Sarah, are ai bon akea buuna ngkai, bwa e na nanako ni karoko n ruanimateia natiia i Samoa ngkai e aki kona n oki nako ikekei. Unimwaane McKay koroboki rikaaki nakoina, “Natim aika teniman, Titita Hilton, a kona ni bitiia tabeman n te aro ae kamimi ngkai a kainabwabu … reitanako am mwakukri ni mitinare ae karineaki are e waaki tenibwi te ririki n nako.” Ngkanne e reitanako te kibu ni bon oin ana taeka:
Man bai n tatangira a kamatui mataia ni mate,
Man bai n tatangira baia ma waeia a taunaki,
Man baia ianena ruanimateia ae mangori e a katamaroaki,
Man aia karine ianena, ao man tangiia ianena.5
Te rongorongo aei are bon teuana man ngaa, bubua ni ngaa, are e taetae n te tai, kakaawaki, ao anganano ni maiuia e raka iaon 200 te ririki n nako n tibwa te rongorongon Kaokan Bwai. Ara kouru n rotiia aba nako, taetae, newe, ao aomata e aki bua n te bong aei n aron are e kakoauaki irouia e raka iaon 68,000 kairake mwaane, aine, ao taanga ake a beku ngkai ian weteakiia n aia mition ae bwanin taina, irouia kain te Ekaretia ni kabuta ake a kaokioka ana kakao Biribi mai ao nooria;6 ao are e kabaneaki iai mirion taara ni katoa ririki ni kateimatoa mwanenakin te mwakuri anne ni kabuta te aonaaba.
Ngkai ara kakao e aki kairoro, ti kantaningaia bwa aomata a na kunea bwa e anainano. N te aro bwa e na riki anne, I kakoaua bwa e kainnanoi bwaai aika teniua: moan, am tangira; kauoua, am banna ni katoto; ao kateniua, arom ni kabongana Ana Boki Moomon.
Te moan, ara kakao e na aki bon kaineti ibukira, ma a na riai ni kaotaki iai te tangira, te tangira are e itiaki.7 Te tangira aei, kinaaki bwa ae itiaki, ana tangira ae itiaki Kristo, tina tii karekea ngkana ti bubuti. Ti kaoaki, riki tuangaki, bwa tina “tataro nakon te Tama ma korakoran nanora ni kabane, bwa [ti] na kaonaki n te tangira aio.”8
N aron te katoto, I tibwa te taneiai are irekereke ma Titita Lanett Ho Ching, are e beku ma kainnanba, Beretitenti Francis Ho Ching, are e tararua te mition i Samoa Apia. Titita Ho Ching e kauringnga:
“Ririki aika a nako, ara utu ae kairaki ti mwaing nakon te mweenga ae uarereke i Laie, Hawaii. Autin te kaa ni mweengara e a tia ni bitaki nakon te tabo ni maeka are e maeka iai te mwaane ae arana Jonathan. Jonathan e a tia n riki bwa raora n te tabo teuana. N te namakin are tiaki tae maninnanti bwa te Uea e a tia n ikotiira, ti baireia bwa tina rang marooro imarenara ibukin ara waaki ni kakukurei ao kainakin te Ekaretia. Jonathan e kukurei n ara iraorao ao e tangiria ni kabanea ana tai ma ara utu. E tangiria n reiakina taekan te euangkerio, ma e aki nano n te kabaeaki nakon te Ekaretia.
“Inanon te tai, Jonathan e a karekea arana ae ‘Uncle Jonathan’ irouia natira. Ngkai ara utu a reitinako n ikawairake, aron naba nanon Johathan ni bwaai ake a riki inanon maiura. Ara kakao nakon bootaki ni bong ni motirawa, koronriiki, bwaai ake a riki n te reirei, ao waaki ni kakukurei n te Ekaretia e a karakaaki nakon ara kainutu n te tairiki ao aia bwabetito natira.
“N te bong teuana I karekea te tareboon mairoun Jonathan. E a kainnanoa buokana. E a rootaki n te tioka ao e a korakora ituakin waena bwa e a kainnanoa koreana bwa e aonga n teimatoa maiuna. Ara utu ao kain rarikira aika kain te aro a rianna irarikina ni buokiia n ana kangaanga ni katoabong. Ti kakaibibiti n te onaoraki, ao e anganaki kakabwaia n te nakoanibonga. N tikun Jonathan ni kamarurungana, n raonaki n aia ibuobuoki tititati n te Bootaki n Aine, ti kaitiaka ana ruu. Taari n te nakoanibonga a katea kawaina are bwatete nakon ana mataroa ao nnen baina n te ruu n tebotebo. Ngke e okira mweengana Jonathan, e a bon taonaki n te tang.
“Jonathan e a manga reita ana reirei ma mitinare. Te wiiki imwain te Ririki ae Boou, e weteai ao e titiraki, ‘Tera ae kona karaoia n Tairikin te Ririki ae Boou?’ I kauringnga ibukin ara bootaki ni katoa ririki. Ma n onean mwiina, e kaeka, ’I tangiria bwa kona ira au bwabetito! I tangiria ni waakina n te ririki aei ae eti’ Imwiin 20 te ririki n ’nakomai n nooria,’ ‘nakomai n ibuobuoki,’ ao ’nakomai n tiku,’ te aomata ae kakaawaki aei e a tauraoi ni bwabetitoaki.
“Inanon 2018, ngke ti weteaki bwa tina riki bwa te beretitenti n te mition ao n riki bwa toau i Samoa, marurungin Jonathan e kekerikaaki. Ti bubutiia bwa e na teimatoa ni korakora n taninga okira. E kekeiaki inanon te maan ae e kan reke te ririki, ma te Uea e katauraoi ibukina n okira mweengana. E motirawa ma te rau inanon Eberi 2019. Natiu aine a ira ana taunimate ai tamaia Jonathan ao a anenea te kuna are a aneneia naba n ana tai ni bwabetito.”
I kaota te kauoua ni bwai are e kainnanoaki ibukin tibwauan te rongorongo ni Kaokan Bwai ma te titiraki aei: Tera ae e na anainano n am kakao nakon temanna? Tiaki bon ngkoe, te banna ni katoto inanon maium? Angiina ake a tia n ongo ao ni karekea te rongorongo ni Kaokan Bwai a bon tii katikaki man te bwai are a nooria irouia kain ana Ekaretia Iesu Kristo. Tao aroia nakoia tabeman, te bwai are a taekinna ke aki taekinna, teimatoan are a kaotia inanon taai ni kanganga, ke bon tii moaia.9
Bwaai nako n aroia, ti aki kona ni birinako man te koaua are ti riai n ota iai ao ni maiuakin reirein te euangkerio are e kaokaki n tamaroan are ti kona ibukin ara kakao are tina anoia. Bon te bwai are ti aki toki n taraia n te bong aei bwa te koaua. Ngkana e maeka inanona ana tangira Kristo, tabeman a na ata bwa ara tangira nakoia e bon koaua. Ngkana e otamwaka otan te Tamnei ae Tabu inanora, e na bon kaotamwaka otan Kristo inanoia.10 Anuara ao bwaai ake ti karaoi a na riki bwa ara kakao ni koaua n roko ni karekea te kimwareirei ni bwaninin ana euangkerio Iesu Kristo.
Te kateniua are e kainnanoaki bon kabonganakin te bwai ni mwakuri are e karaoia te Uea ibukin te kabanea n euangkerio ni koron te bong, Ana Boki Moomon. Bon te kakoaua ae e kona n namakinaki n te wewete are e taetae ni burabetiaki ibukin Iotebwa Timiti ao te kakoaua ae kona ni kakoauaki mai karawa ao Mangautin Iesu Kristo. Kabwarabwaraana are e kona ni matata n ana baire Tamara are i Karawa bon akea kabotauana. Ngkana ti tibwa Ana Boki Moomon, ko tibwa Kaokan Bwai.
Ngke tebwi tabun ana ririki Jason Olsen, e aki toki ni kauringaki irouia kain ana utu ao tabeman bwa e na aki riki ni Kiritian. Iai raraona aika uoman aika raoiraoi, e ngae n anne, bon kain ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira, ao aki toki n tataekina te aro. Raraona, Shea ao Dave, ma te karinerine a kakaitara ma aia kauntaeka tabeman ake a tia n angan Jason ibukin kaitaraan te onimaki iroun Iesu Kristo. N tokina, a anganna katooton ana boki Moomon, ni kangai, “Te boki aei e na kaekai am titiraki. Taiaoka warekia.” E rawa ni butimwaea te boki ao e katikua n ana baekibaeki, are e a tiku iai inanon tabeua namwakaina. E aki tangiria ni katikua ni mweengana are a na kona n nooria ana utu, ao e aki naba kan kauniia Shea ma Dave ngkana e kaokia. N tokina, e a reke tokin ana kanganga bwa e na kabueka te boki.
N te tairiki teuana, ma te tibwake ni baina teuana ao Ana Boki Moomon ni baina are teuana, e nang bon kaura te boki ngke e ongo te bwana n ana iango are e kangai, “Tai kabueka au boki.” E mimi, e toki. Imwiina, e iangoia bwa e iangoa te bwana, e a manga kataia riki ni kaura ana tibwake. E a manga ongo riki, te bwana ae e roko n ana iango: “Nako nakon am ruu ao wareka au boki.” Jason e kararoa ana tibwake, e okira ana ruu, e kauka ana Boki Moomon, ao e a waki ni warekia. E reitinako te bong teuana imwiin teuana, n tainako n te karangaina. Ngke e a roko n tokina Jason e a tataro, e koreia, “I kaonaki mai tabon buraen atu nakon tabon waeu n te Tamnei. … I namakinna ae I onrake n te ota. … Bon te kabanea ni kakukurei n namakin are I a tia ni karekea inanon maiu.” E bwabetitoaki ao imwiina e riki bwa te mitinare.
Tao te bwai are e na taekinaki imwiina e aki taekinaki ma te tangira ae kororaoi ao te nano n akoi, angiina, ngkana tiaki ni kabane, man ara kakao n tibwa te rongorongo ni Kaokan Bwai a na bon aki butimwaeaki. Ma uringa aio, ni kabane a tau ibukin te kakao anne—“titebo aroia ni kabane imatan te Atua”;11 te Uea e kukurei n ara mwakuri ni kabane ake ti karaoi, n aki tara mwiina, te kakao are e aki butimwaeaki bon akea rekerekera iai bwa tina katokia, ao akean te nano iai n te bong aei e na bitaki nakon butimwaeana n te bong teuana n taai aika a na roko. E ngae n anne, ara tangira e tiku n arona.
Tina aki mwaninga bwa Kaokan Bwai a bon roko man kakorakora ao anganano. Aio atun te maroro ibukin te bong teuana. Ti kimwareirei n te bong aei ni uaan Kaokan bwai, teuana te mwaaka ae moan te korakora bon te mwaaka ni kabaebae iaon te aba ao i karawa.12 Are e taekinaki n ririki aika a nako iroun Beretitenti Gordon B. Hinckley, “Ngkana ai akea riki ae otinako man rawawata ni kabane ao maraki n kaokan bwai nakon te mwaaka ni kabaebae ni mwakan te nakoanibonga ae mimitong ni kabaeia utu n aki toki, e na bon rang uaana ni bwaai ni kabane ake e kabaneaki ibukina.”13
Te kabanea ni berita n Kaokan Bwai bon te kamaiuaki rinanon Iesu Kristo. Mangautin Iesu Kristo bon te kakoaua bwa Ngaia, ni koaua, iai riouna mwaaka ni kamaiuia ni kabane ake a nakoina—kamaiuia man te nanokawaki, aki momoti raoi, aki raunnano, bure, ao bon te mate. Te bong aei bon Tabatin te Baam: te wiiki man te bong aei bon te Itita. Tina uringnga, tina uringnga n tainako, korakain Kristo ao matena ni kaboi ara bure, ao tina bukamarua te Tabati ae moan te kakaawaki anne, ana bong te Uea, are E uti iai man te mate. Ibukin Mangautin Iesu Kristo, Kaokan Bwai iai nanona, ni maiura n rabwata iai nanona, ao bon ni kabane maiura bon iai bukiia.
Iotebwa Timiti, te burabeti ae korakora ni Kaokan Bwai, e anga are bon oin ana koaua ibukin ara tai ni mangautin Kristo: “Bwa e maiu! Bwa ti nooria, n angatain te Atua.”14 I nanorinano n ikotia ma au kakoaua ana kakoaua Iotebwa ao nakoia ni kabane abotoro ao burabeti ake imwaina ao ni kabane abotoro ao burabeti ake a tia n onea mwiina, bwa Iesu tei Natareta bon te Mesia are n te berita, te Riki Temanna iroun te Atua, ao te Tia Kaboia aomata ni kabane.
“Ti kakoaua bwa naake a tataromwaka ni kamatebwaia rongorongon Kaokakin bwai ao ni karaoia ma te onimaki a na kakabwaiaaki ni karekei oin aia koaua ni mimitongina ao te kantaninga ni katauraoa te aonaba ibukin te berita ibukin Manga Okin ara Uea ao ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo.”15 Mangautin Kristo e kamatoa Ana berita. N aran Iesu Kristo, amen.