Inisitituti
Lesona 14 Anomea a le Faiaoga: Ua Faaali Mai e le Alii Tusitusiga Paia Faaopoopo


“Lesona 14 Anomea a le Faiaoga: Ua Faaali Mai e le Alii Tusitusiga Paia Faaopoopo,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga (2019)

“Lesona 14 Anomea a le Faiaoga,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga

Lesona 14 Anomea a le Faiaoga

Ua Faaali Mai e le Alii Tusitusiga Paia Faaopoopo

Pei ona i ai i tisipenisone talu ai, e faaauau e le Alii ona faaali mai tusitusiga paia faaopoopo i Ana perofeta soifua. O lenei lesona e tuuina atu ai i tagata aoga se avanoa e faasoa mai ai pe faapefea e tusitusiga paia ona toefuatai ma fesoasoani e faamanino upumoni o le talalelei. O le a sili atu ona saunia tagata aoga e talanoaina fesili o loo faatatau i le tusi a Aperaamo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Na faaalia mai e le Alii tusitusiga paia faaopoopo e ala i le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
o le Tusi Paia

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau i se uo o fesili faamaoni mai, “Aisea ua tele atu ai tusitusiga paia a lau ekalesia nai lo le Tusi Paia? Faapea lava au o le Tusi Paia ua i ai le atoatoaga o afioga a le Atua.” Fai i tamaiti aoga e sii o latou lima pe afai na fesiligia i latou i se fesili faapenei. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou tali atu (pe o le a le auala latou te tali atu ai).

Faamalamalama atu o loo i ai i totonu o le Tusi a Mamona se faamaumauga na tusia e Nifae o se faaaliga na ia vaaia ai le oo atu i le lalolagi o upu o le Tusi Paia. Na ia vaaia foi le tele o vaega “manino” ma “taua” (1 Nifae 13:26) o vaega o le talalelei a le Faaola na aveesea mai le Tusi Paia (tagai 1 Nifae 13:24–26).

Faitau le 1 Nifae 13:38–41 o se vasega, vaavaai po o a faamaumauga na vaaia e Nifae o le a avanoa i tagata i aso e gata ai. Fai ma taofi pe a mavae fuaiupu taitasi ma tuu atu i tagata aoga e faamatala po o le a le mea o loo faatatau i ai faamaumauga a Nifae. Mo se faataitaiga, o “isi tusi” o loo faatatau i ai le fuaiupu 39 e aofia ai le Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, Penina Tau Tele, ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia.

  • E tusa ai ma fuaiupu 40 ma le 41, o a faamoemoega o nei tusitusiga paia faaopoopo na faaalia ia Iosefa Samita? (Faaaoga tali a tagata aoga, faailoa se upumoni e pei o faamatalaga o loo mulimuli mai: E auala mai ia Iosefa Samita, na faaali mai e le Alii tusitusiga paia faaopoopo e faamaonia ai upumoni o le Tusi Paia, toefuatai upumoni manino ma taua, ma fesoasoani e aumai tagata ia Iesu Keriso.)

Ina ia fesoasoani e faaloloto le malamalama o tagata aoga i lenei upumoni, atonu e te faaaogaina nisi o manatu e aoao atu ai o loo mulimuli mai e faatautaia ai le faasoa ma le talanoaga a tagata aoga.

O Le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Faamanatu atu i tagata aoga i se fonotaga i le 1831, na filifili ai Iosefa Samita ma nisi toeaiina e lolomi faaaliga na mauaina e oo atu i lena taimi. Ao faagasolo le fonotaga, na faaalia e le Alii Lana faatomuaga i le Tusi o Poloaiga (lea ua ta’ua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga) e auala mai ia Iosefa Samita. O lenei faatomuaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1.

Tuu atu i tagata aoga se minute e iloilo ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17, 21–23, 37 mai le anomea e sauniuni ai. Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mea na aoao atu e le Alii e faatatau i faaaliga (i totonu o le tusiga o loo faaaogaina le upu “poloaiga”). Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou maua.

I le vaega 2 o le anomea o sauniuniga, na fesiligia tagata aoga e saili se fuaitau o se mau mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga na faamalosia ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso. Tuu atu se taimi i tagata aoga e faasoa a latou fuaitau i le tasi ma le isi. E mafai ona e faia lenei gaoioiga i vaega toalaiti pe o le vasega atoa. E mafai foi ona latou faasoa a latou tali i le fesili o loo sosoo i le tasi ma le isi:

  • O a auala e faamaonia ai e nei fuaitau le moni o le Tusi Paia, toefuatai upumoni faigofie ma le taua, pe faalatalata atili i tatou ia Iesu Keriso?

O Le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia ma le Penina Tau Tele

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga a Iosefa Samita e faatatau i le Tusi Paia o loo maua i le vaega 3 o anomea o sauniuniga. Faamatala atu na auala mai ia Iosefa Samita le faaliliuga o le Tusi Paia na toefuataiina ai e le Alii le tele o upumoni manino ma taua na leiloloa.

O se vaega o le latou tapenapenaga mo le vasega, na suesue tagata aoga i faamatalaga o le Faaliliuga a Iosefa Samita ma le Penina Tau Tele. Fai atu i ni nai tagata aoga e aotele mea ua latou aoaoina e uiga i tusi taitasi.

Pe a manaomia, faamanatu atu i tagata aoga o vaega o le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo i ai i totonu o le Penina Tau Tele o tusi a Mose ma Iosefa Samita—Mataio. O isi vaega o le toeiloiloga musuia e mafai ona maua i vaefaamatalaga ma faaopoopoga o nisi lomiga o le Tusi Paia, i le Taiala i Tusitusiga Paia, ma luga o le scriptures.ChurchofJesusChrist.org. Mafaufau e fesili atu i tagata aoga e susue soo se punaoa o loo avanoa ia i latou e faamautinoa o loo latou masani i le auala e maua ai nei tusitusiga paia.

Faaali le lisi o fuaitau o mau mai tusi a Mose ma Aperaamo ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo i totonu o le vaega 3 o anomea mo sauniuniga. Fai atu i tagata aoga e iloilo i se taimi vave fuaitau o mau na filifilia e i latou lava pe mai le lisi.

Pe a maea ona e tuuina atu ia i latou se minute e iloilo ai, valaaulia tagata aoga e faasoa ma se paga po o a upumoni manino ma le taua o loo aoao e mau pe faapefea ona faaloloto ai lo latou malamalama ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Atonu foi e te manao e faasoa atu lau molimau e uiga i tusitusiga i aso e gata-ai ma le aafiaga o i ai i lou olaga.

Tatou te galulue i le faatuatua ao tatou talanoaina fesili e faatatau i le faaliliuga o le tusi a Aperaamo.

FAALELEIA O LO TATOU AOAO ATU MA LE AOAOINA

Faamalosia le faatuatua ao aoaoina atu le talafaasolopito o le Ekalesia. A o e aoaoina atu le talafaasolopito o le Ekalesia, ia faia i se auala e faamalosia ai le faatuatua o tagata aoga e faapea, ua toefuatai mai e Iesu Keriso Lana Ekalesia i le lalolagi i aso e gata ai. Fesoasoani i tagata aoga ia iloa le ala na faataunuuina ai ma le faamaoni e Iosefa Samita lana misiona o se perofeta o le Toefuataiga. Faaaoga punavai ua filifilia faalelagi (e pei o tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta), o anomea o le kosi ua tuuina atu, ma isi punaoa faatuatuaina e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa le faagasologa o le Toefuataiga mai manatu ua faatumulia i le faatuatua.

Faaali atu le ata lenei, ma faamatala atu o se vaega o le lau’ie Aikupito lea na ia Iosefa Samita muamua.

Ata
lau’ie tusitaai Aikupito

Valaaulia tagata aoga e faamatala mea latou te iloa e uiga i le mauaina ma le talafaasolopito o le lau’ie tusitaai (tagai vaega 3 ma le 4 o le anomea mo sauniuniga).

  • O a ni fesili na mafua mai le suesuega o se vaega o le lau’ie tusitaai o loo totoe? (Valaaulia tagata aoga e taumafai e manatua mea na latou aoaoina mai le vaega 4 o anomea mo sauniuniga.)

  • O le a se mea e te faasoa atu i se tasi na i ai se popolega lautele e uiga i le faaliliuga o le tusi a Aperaamo?

A o tali mai tagata aoga i le fesili muamua, e mafai ona e faaaoga se tasi pe tele atu foi o fesili e sosoo ai o loo i lalo e faaauau ai le talanoaga. O se vaega o le talanoaga, tuu atu le avanoa i tagata aoga e manatunatu ai i mea na latou faitauina i le anomea mo sauniuniga ma fesili soo se fesili o loo i ai ia i latou e faatatau i le tusi a Aperaamo.

  • O le a lau mea e fai pe a le mafai ona e mauaina ni tali e faatatau i fesili o le talalelei, e pei o na fesili e faatatau i le tusi a Aperaamo?

  • O a nisi o faamaoniga ua tutupu talu le lolomiina o le tusi a Aperaamo e lagolago ai lona moni? (Tagai “The Book of Abraham and the Ancient World [O le Tusi a Aperaamo ma le Lalolagi Anamua]” i le vaega 4 o le anomea mo sauniuniga.)

  • O le a se mea e fautua atu ai i se tasi o se auala pito sili ona faamoemoeina e faamaonia ai le moni o le tusi a Aperaamo? Aisea?

Faaiu i le tuu atu i tagata aoga se avanoa e faasoa mai ai a latou fuaitau o mau e pito sili ona fiafia i ai mai le tusi a Aperaamo ma molimau e uiga i lena tusi ma isi mau o le Toefuataiga.

Mo Le Isi Taimi

Fai i tagata aoga e mafaufau pe faapefea o latou manatu ia i latou lava ia. Valaaulia i latou e mafaufau i lo latou aafiaga i lenei olaga ma i le faavavau. Faamalosia tagata aoga e o mai saunia i le isi taimi e talanoa e uiga i upumoni toefuataiina e faatatau i le fuafuaga a le Atua mo i latou ma o latou lumanai.

Lolomi