Inisitituti
Lesona 12 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Atinaega o le Faamoemoe o Siona


“Lesona 12 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Atinaega o le Faamoemoe o Siona,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga (2019)

“Lesona 12 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga

Lesona 12 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

Atinaega o le Faamoemoe o Siona

Ata
faatagata o le agelu o Moronae

Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “E tatau ona avea le atiina ae o Siona ma o tatou faamoemoe sili” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 186). A o e suesue i nei anomea, vaavaai mo upumoni lea o le a fesoasoani e te malamalama ai pe o le a le Siona, aisea e tatau ai ona tatou atiina ae Siona, ma po o a mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i lenei taumafaiga.

Vaega 1

O le a le uiga o le ia atiina a’e Siona?

Ia Tesema 1830 a o galue ai Iosefa Samita i le faaliliuga o le Tusi Paia, sa faaali mai e le Alii, e pei ona faamaumauina ai nei i le Mose 7, sa atiina a’e e le perofeta o le Feagaiga Tuai o Enoka se nuu na ta’ua o Siona.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mose 7:18–21.

Ata
O Le Nuu o Siona ua Liuaina, saunia e Del Parson

Matamata le vitio “Teachings of Joseph Smith: Preparing for Zion” (1:42), pe suesue i le faamatalaga o loo i lalo a le Perofeta o Iosefa Samita:

Ua folafola mai e le Perofeta o Iosefa Samita:

O le fausiaina o Siona o se faamoemoe ua naunau i ai le nuu o le Atua i vaitausaga uma; … sa o latou sagisagi atu ma le naunauga fiafia i le aso tatou te ola ai; ma faasasao atu ai ma naunauga faalelagi ma le olioli sa latou pepese ai ma tusia ma valoia o tatou aso; … o i tatou o ni tagata ua alofagia na filifilia e le Atua e aumaia le mamalu i Aso e Gata Ai; ua tuua mo i tatou e vaai i ai, auai i le faatinoga ma fesoasoani e faataavale i luma le mamalu o Aso e Gata Ai.

Soo se nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia o Siona lea, o le a fausia ai e alii [ma tamaitai] amiotonu uma e avea o se nofoaga o le saogalemu mo [a latou] fanau. …

…O le a vave ona oo mai le taimi, o le a le toe maua ai e tagata le filemu sei vagana i Siona ma ona siteki. (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 186)

I se faaaliga i le perofeta o Iosefa Samita, sa tautino mai ai e le Alii o Siona foi e faatatau i “o e ua loto mama” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21).

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

O Siona o se nuu ma o ni tagata foi. …

O Siona e Siona ona o aga, uiga, ma le faamaoni o ona tagatanuu. … Afai o le a tatou atiina ae Siona i totonu o o tatou fale, paranesi, uarota, ma siteki, … [o le] a manaomia (1) ia lotogatasi i le loto e tasi ma le manatu e tasi; (2) ia avea ma ni tagata paia taitoatasi ma tuufaatasi; ma (3) ia tausia e matitiva ma e le tagolima i se lelei ia faapea ona leai ai se tasi e mativa ia i tatou. E le mafai ona tatou faatalitali sei iloga e oo mai Siona ona faatoa tupu lea o nei mea—o le a faatoa oo mai Siona pe afai e faia ia mea. …

O le a tasi lo tatou loto ma tasi le mafaufau a o taitasi i tatou ma tuu le Faaola i le totonugalemu o o tatou olaga ma mulimuli ia i latou na Ia poloaiina e taitai i tatou. (D.Todd Christofferson, “O Mai i Siona,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 37–38)

Mo faamatalaga faaopoopo e uiga i uiga o tagata ua pei o Siona, tagai i le 4 Nifae 1:1–4, 15–18.

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto a o Sauniuni mo le Vasega

E mafai faapefea e le tuuina o le Faaola i le ogatotonu o lo’u olaga ma le mulimuli i taitai o le Ekalesia ona fesoasoani ia te au ia avea e faapei o tagata o loo faamatalaina i le Mose 7:18 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21?

Vaega 2

O le a le mea na tupu i le Au Paia i Misuri o e sa taumafai e atiina ae Siona?

E tasi le tausaga talu ona faatulaga le Ekalesia, ae atofaina e le Alii ia Initipene, Itumalo o Siakisone, Misuri, o “le nofoaga tutotonu lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:3) o Siona lea o le a faapotopoto i ai le Au Paia ma atiina ae ai le nuu paia o Siona, lea foi e faatatau i ai o le Ierusalema Fou (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:64–66; 57:1–3).

Ata
Fanua o le Nuu o Siona

O le faafanua o le fanua mo le Nuu o Siona na saunia i lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita ma sa auina atu i le Au Paia i Misuri ia Iuni 1833, faatasi ai ma ata o mamanu faatusiata mo le uluai malumalu i Siona.

I lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita, sa taumafai ai tagata anamua o le Ekalesia e atiina ae se nuu o Siona i le Itumalo o Siakisone ae sa tauivi e atiina ae se mafutaga lelei ma tagatanuu iina. O feeseeseaiga i faafitauli i tapuaiga, faiga pologa, polokiki, ma le faatoateleina o le faitauaofai o le Au Paia na faaosofia ai le toatele o isi tagatanuu o le Itumalo o Siakisone e valaau mo le faate’aeseina o le Au Paia mai le itumalo.

I le aso 20 Iulai 1833, sa faafetauia ai e le toatele o tagatanuu o le Itumalo o Siakisone, ia taitai o le Ekalesia i se fonotaga i le falefaamasino ma poloaiina ai le Au Paia e tapuni le latou ofisa lomitusi ma le faleoloa ae o ese ma le itumalo. Sa mumusu taitai o le Ekalesia, o lea na faatamaia ai e se vaega faatupu vevesi le ofisa lomitusi a le Ekalesia ma valitaina ma faafulumanuina Epikopo Edward Partridge ma se tagata o le Ekalesia o Charles Allen. E tolu aso mulimuli ane, na taufaamata’u ane ai vaega o le au faatupu vevesi mo nisi osofaiga. I lalo o faiga faamalosi, sa malilie ai loa taitai o le Ekalesia i lotoifale e tuua le itumalo i le tautotogo na sosoo ai. Ae peitai, ina ua filifili mulimuli ane taitai o le Ekalesia ma le au paia e nonofo ma tau mo o latou aia i le tautoulu o le 1833, sa faaauau ai loa osofaiga.

Sa faamatalaina e Parley P. Pratt:

Sa feoai solo i le itumalo vaega o tagata saua i soo se itu; feosofi faamalosi i totonu o fale ma le le popoi, … na fefefe ai tamaitai ma tamaiti, ma faamata’u atu e fasioti i latou pe afai latou te le sosola ese i le taimi lava lea. …

… Sa sosola solo tamaitai ma tamaiti i soo se itu. O se tasi o vaega pe a ma le selau lima sefulu sa sosola atu i fanua valevalenoa, lea sa latou feofeoai solo ai mo ni aso, o le toatele lava sa leai ni meaai; ma le leai o se mea ae na’o le [lagi] avanoa mo lo latou malutaga. O isi vaega sa sosola agai atu i le Vaitafe o Misuri. I le taimi o le faataapeapeina o tamaitai ma tamaiti, sa sailia e ni vaega ia tamaloloa, tafana nisi, saisai ma sasa isi, ma sa tulituliloa nisi i le tele o maila. …

Sa amata ona laina faaitualalua o le vaa i le auvai [o le Vaitafe o Misuri] ia tamaloloa, o fafine ma tamaiti; o oloa, o taavaletoso, pusa, o punaoa, ma isi mea, a o faaaoga e le aunoa le vaa. … E faitau fiaselau tagata sa vaaia i itu uma, o nisi i faleie ae o nisi sa i fafo lava ma faataamilo i a latou afi, a’o maligi mai timuga mamafa. Sa fesilisili tane mo a latou ava, o ava mo a latou tane; o matua mo fanau, ma fanau mo matua. O nisi na faamanuiaina e sosola faatasi ma o latou aiga, o meatotino, ma ni nai meaai; a o isi sa le i iloa le taunuuga o a latou uo, ma sa leiloloa uma a latou meatotino. …

… O tagata uma o [la matou] sosaiete na tutuliese mai le itumalo, ma sa ma’umau toga sana ma sa faataumaoia; sa susunuina faaputuga saito, sa gaoia meafale, ma sa faaumatia mea sa faaleleia ma soo se ituaiga o meatotino. (Autobiography of Parley Parker Pratt,ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 101–3)

Ata
O le Au Paia na Tulia mai Ie Itumalo o Siakisone, Misuri, saunia e C. C. A. Christensen

C. C. A. ChristensenSaints Driven from Siakisone County Missouri,circa 1878, tempera on muslin, 77 1/4 x 113 inisi. Falemataaga o Faatufugaga a le Iunivesite o Polika Iaga, meaalofa a le fanau a fanau a C.C.A. Christensen, 1970.

E silia ma le 1,000 le Au Paia na tutuliese mai le Itumalo o Siakisone, ma e silia ma le 200 o o latou fale na susunuina.

Vaega 3

O le a le mea na taofia ai le Au Paia mai le atiaeina o Siona i le Itumalo o Siakisone, Misuri?

I masina na sosoo ai ma le faateaga faalealofa o le Au Paia mai le Itumalo o Siakisone, sa faaali mai ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita ia mafuaaga na Ia faatagaina ai Lana Au Paia ina ia sauaina ma tutuliese mai o latou fanua ma fale. A o e suesue i fuaitau o mau nei mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101 ma le 105, vaavaai po o a ni faatinoga ma ni uiga faaalia na taofia ai le Au Paia mai le atiaeina o Siona i le Itumalo o Siakisone, Misuri.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:2–3, 6–8 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:3–6.

Ata
aikona, tusifaamaumau

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

Toe vaavaai i nei mau, faailoga pe lisi ia amioga ma uiga faaalia na manaomia e le Alii mai ia i latou i aso e gata ai o e mananao e atiina ae Siona.

Vaega 4

O le a le lumanai o Siona?

Na aoao mai Elder Christofferson e faapea, a o tatou atiaeina Siona, ua tatou saunia i tatou lava ma le lalolagi e talia le Faaola i Lona Afio Mai Faalua:

E taua tele mo le toe afio mai o le Alii, le i ai i luga o le fogaeleele o se nuu ua saunia e talia o Ia i Lona afio mai. …

I aso anamua, na ave ai e le Atua le aai amiotonu o Siona ia te Ia Lava. E faapena foi, i aso e gata ai o le a talia e se Siona fou le Alii i Lona toe afio mai. …

A o tatou taumafai ina ia filiga i le faatuina o Siona, e aofia ai la tatou vaega i le faapotopotoina o le au filifilia a le Alii ma le togiolaina o ē ua maliliu, e tatau ona tatou taofi ina ia manatua o le galuega lenei a le Alii ma o loo Ia faia. …

O loo fausiaina ma le mausali lenei tisipenisione maoae ma le mulimuli i lona tumutumuga—o le a tuufaatasia le Siona i le lalolagi ma Siona mai lugā i le afio mai ma le mamalu o le Faaola. … Se’i o tatou faatuina Siona ia faanatinati mai ai lena aso. (D. Todd Christofferson, “Sauniuniga mo le Toe Foi Mai o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2019, 82-84)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto a o Sauniuni mo le Vasega

O le a sau mea o fai e fesoasoani e atiina ae ai SIona e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii? O le a se isi mea e mafai ona e faia?

Lolomi