Laipelí
ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí


“ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
ʻuluaki mata meʻa-hā-maí

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí

ʻOku vahevahe ʻe he folofolá ha ngaahi fakamatala lahi ʻo e kau palōfita naʻe fetuʻutaki mo e ʻOtuá (vakai, ʻĀmosi 3:7). ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú naʻe fefolofolai ʻa e ʻOtuá mo Mōsese “ko e mata ki he mata” (ʻEkesōtosi 33:11). Naʻe talanoa foki ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo maʻu ha ʻaʻahi fakataautaha meia Sīsū Kalaisi mo maʻu ha fakahinohino meiate Ia ki honau kuongá (hangē ko ʻení, vakai, 3 Nīfai 11).

Hili ʻa e pekia mo e Toetuʻu ʻa Sīsuú pea mo e pekia ʻEne Kau ʻAposetoló, naʻe fakameleʻi ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻe he ngaahi liliu ki Heʻene tokāteliné mo e ngaahi ouaú. Naʻe laui senituli ʻa e nofo ʻa e māmaní ʻi ha tuʻunga fakapoʻuli fakalaumālié ʻo ʻikai kau ai ʻa e Siasi ʻo Kalaisí. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe hohaʻa ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá koeʻuhí ko e lelei ʻa hono laumālié peá ne feinga ke ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke ne kau ki aí. Naʻá ne ʻalu ki he vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ʻo lotu ke kole ki he ʻOtuá ha fakahinohino. Ko e tali ki he lotu ʻa Siosefá, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia. Hangē ko Mōsesé, naʻe fefolofolai ʻa Siosefa mo e ʻOtuá ko e mata ki he mata. Naʻe kamata ʻe he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:7–20).

Ko e Hā ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai?

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe lotu ai ha talavou ko hono hingoá ko Siosefa Sāmita ʻi he vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ʻi he siteiti ko Niu ʻIoké, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Ko e tali ʻo ʻene lotú, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kiate ia. Hili ʻa e fakahā ko ʻení, naʻe ui ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha palōfita ʻa e ʻEikí, pea naʻe kamata ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Kau Palōfitá, Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, Fakahā Fakatāutahá

Konga 1

Te ke Lava ʻo Ako ʻIate Koe Pē Naʻe Hoko Moʻoni ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita ʻi he vaoʻakaú

Ko hono moʻoni ʻo e hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. ʻOku fokotuʻu ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí pea ʻoku toe folofola mai ʻa e ʻOtuá ki he tangatá.

Te tau lava ʻo ako ʻa e ngaahi fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Te tau lava foki ʻo fehuʻi ki he ʻOtuá pe naʻe hoko moʻoni ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí (Molonai 10:4–6). ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí (vakai, ʻAlamā 5:45–46).”

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē: “ʻOku makatuʻunga hotau mālohí kotoa ʻi he moʻoni ʻo e vīsone ko iá. Naʻe hoko pe naʻe ʻikai ke hoko ia. Kapau naʻe ʻikai ke hoko ia, pea ʻoku loi leva ʻa e ngāué ni. Kapau naʻe hoko ia, pea tā ko e ngāue mahuʻinga mo maʻongoʻonga taha ia ʻi he lalo langí.”1 ʻOku tokoniʻi fēfē nai hoʻo moʻuí ʻe he moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí? Kapau kuo teʻeki ai ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní, te ke feinga fēfē nai ke maʻu iá?

  • ʻI hoʻo ako fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, mahalo ʻe tokoni ke ke lau ʻa e ngaahi fakamatala kehekehe naʻe ʻomi ʻe Siosefa Sāmita ki he meʻa naʻe hokó. ʻOku maʻu kinautolu ʻi he “Accounts of Joseph Smithʻs First Vision (Ngaahi fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá)” ʻi he uepisaiti Joseph Smith Papers (Ngaahi Pepa ʻa Siosefa Sāmitá). ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fili ai ʻe Siosefa Sāmita ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki kehekehe ʻi ha ngaahi fakamatala pau? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau foʻou fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí kuó ke maʻu ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi fakamatala kehekehé?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mamataʻi fakataha ʻa e vitiō “Ask of God: Joseph Smith’s First Vision” (6:35). Vahevahe mo e kau mēmipa ʻo e kulupú naʻe faʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki mei he fakamatala takitaha ʻo e vīsone ʻa Siosefa Sāmitá. Ko e hā hoʻo ongó ʻi hoʻo mamata ki hono fakatātaaʻi ko ʻení? Ko e hā a e meʻa naʻá ke ako kuo teʻeki ai ke ke fakakaukau ki ai kimuʻá? Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó mo e fakakaukaú.

Ako lahi ange

Konga 2

ʻE Lava ke Fakamālohia Hoʻo Fakamoʻoni ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi Kuo Fakafoki Maí ʻi he Mahino ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne lau ʻa e folofolá

Makehe mei he fatongia mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te tau lava foki ʻo ako ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ʻaki hono ako ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe fakahā kotoa ʻi he taimi ko iá ʻa e natula ʻo e ʻOtuá, ʻa e fiemaʻu ke fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Kalaisí, ko e taumuʻa ʻo e ongoongoleleí, mo e ngaahi moʻoni mahuʻinga kehé.

Naʻe fakamahinoʻi ʻe he hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá ʻa ia kuo mole ʻi he ngaahi senituli kuohilí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá ko e hoko ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ko ha ongo sino mavahevahe ʻokú na fōtunga tatau mo kitautolu (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:1, 22). Naʻe tali ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ʻātakai fakalotu ʻo e kuonga ko iá peá Ne fakahā kia Siosefa naʻe ʻikai ke ʻi he māmaní ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí (vakai Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19–20). Pea ʻi ha foʻi lea faingofua pē ʻe tolu, naʻe akoʻi ai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí kia Siosefa ha taukei mahuʻinga ki ha taha pē ʻoku fekumi ki he moʻoní: Naʻá Ne tuhu kia Sīsū Kalaisi mo fekau ke ne, “Fanongo Kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • Lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ko e “The Fruits of the First Vision,”2 pea tokanga ki he “ngaahi fua” ʻokú ne fakamatalaʻí mo e anga ʻenau fekauʻaki mo hoʻo moʻuí. Kuo tākiekina fēfē nai koe ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koé? ʻE lava ke ke lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoá.

  • Lau ʻa e “Fakapaleʻi ha Fekumi Faivelenga,”3 meia ʻEletā Patilisio M. Siufá. ʻI he lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Siufá ʻi he konifelenisi lahí, naʻá ne lisi ai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻe nima naʻá ne ako lolotonga ʻa e lēsoni fakafaifekaú ʻa ia naʻá ne fuofua fanongo ai ki he talanoa ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Ko e fē ʻi he ngaahi foʻi moʻoni ko ʻení ʻoku mahuʻinga fakataautaha kiate koé? Kuo fakamālohia fēfē ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení hoʻo fakamoʻoní mo tāpuekina hoʻo moʻuí?

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

Ako lahi ange

Konga 3

ʻE Lava Ke Akoʻi Koe ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ki he Founga Hono ʻIlo ʻo e Moʻoní

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku lau folofola

Te ke lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e founga ke fekumi ai ki he moʻoní. ʻOku pehē ʻe he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá naʻá ne fie ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ke kau ki aí. Naʻá ne fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻene lau mei he Tohi Tapú, ko ia ʻi heʻene lau ʻa e Sēmisi 1:5–6, naʻe mātuʻaki mahuʻingamālie kiate ia ʻa e potufolofola ko ʻení: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia. Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻe-fakataʻetaʻetui.”

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Kapau ʻoku akoʻi kitautolu ki ha meʻa ʻe he aʻusia fisifisimuʻa ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú, ko ʻene akoʻi mai ia ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí pea ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.”4 Neongo he ʻikai maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi ha vīsone, ka te ke kei lava pē ʻo fakapapauʻi ʻoku fanongo mo tali mai ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotú. ʻI hoʻo ngāue faivelenga mo tui ki he ʻOtuá, ʻe lava ke ke fakapapauʻi—hangē ko Siosefa Sāmitá—ʻe tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi talaʻofá.

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki aí

  • ʻI heʻetau ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu kotoa ha ngaahi fehuʻi. ʻOku faingofua hono tali ha niʻihi, ka ko e niʻihi ʻe fiemaʻu ki ai ha ngāue lahi. Ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi ‘okú ke maʻu fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ngaahi folofolá, pe ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí? ʻI hoʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi fehuʻí, lau ʻa e 1 Nīfai 15:6–11. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ʻa e fakahaá? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo tatali ki he ngaahi tali ʻokú ke fekumi ki aí?

  • Lau ʻa e fakamatala “Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí: Ko ha Sīpinga ki he Fakahā Fakatāutahá,”5 meia Palesiteni Henelī B. ʻAealingí. Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e teuteu ke maʻu ha fakahā fakatāutahá? Ko e hā ha fanga kiʻi liliu iiki te ke lava ʻo fai ʻi hoʻo moʻuí ke tokoniʻi koe ke ke ongoʻingofua ange ai ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Lau fakakulupu ʻa e 1 Nīfai 10:17–19. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e finangalo lelei ʻa e ʻOtuá ke tali ʻetau ngaahi lotú? Ko e hā ha ngaahi aʻusia fakataautaha kuó ke maʻu ʻi hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá? Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi aʻusiá ʻo ka feʻunga ke fai pehē.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau lau pe fanongo ʻiate kinautolu pē ki he lea ʻa Palesiteni Nalesoni ko e, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí.”6 Kole ange ke nau tokanga makehe ki heʻene akonaki fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e fakahā fakatāutahá. Hili iá pea fakatahataha fakakulupu, pea fakaafeʻi ʻa e tokotaha takitaha ke ne vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne akó. ʻOkú ke fakatokangaʻi nai ha faʻahinga sīpinga fakahinohino ʻi he meʻa naʻe maʻu ʻe he kau mēmipa hoʻo kulupú? Ko e hā te ke lava ʻo ako meia Palesiteni Nalesoni pea mei hoʻo kulupú fekauʻaki mo e founga te ke lava ʻo maʻu lelei ange ai ʻa e fakahā fakatāutahá?

Ako lahi ange