Inisitituti
Lesona 5: Anomea a le Faiaoga: O Le Pa’ū o Atamu ma Eva ma le Meaalofa o le Faitalia


“Lesona 5 Anomea a le Faiaoga: O Le Tusi a Mamona: O Le Pa’ū o Atamu ma Eva ma le Meaalofa o le Faitalia,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona (2021)

“Lesona 5 Anomea a le Faiaoga,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona

Lesona 5 Anomea a le Faiaoga

O Le Pa’ū o Atamu ma Eva ma le Meaalofa o le Faitalia

Na aoao mai le perofeta o Liae, o le Pa’ū o Atamu ma Eva na ausia ai faamoemoega e faavavau o le Atua mo Lana fanau (tagai 2 Nifae 2:15–25). I le lesona lenei, o le a maua ai e tagata aoga le avanoa e faamatala ai le ala e taua ai le Pa’ū o Atamu ma Eva, faitalia, ma le Togiola a Iesu Keriso i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. O le a mafaufau ai foi tagata a’oa’o i mea e mafai ona latou faia e faaaoga lelei atili ai o latou faitalia ia avea atili ai e pei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoao Atu

Ua aoao e Liae lona atalii o Iakopo e uiga i aafiaga o le Pa’ū.

Ia faailoa atu, ua amatalia e le vasega se iunite fou e faatatau i le Fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Atonu e fesoasoani le faamatala atu i le tele o igoa ua faaigoa ai le fuafuaga a le Tama Faalelagi, o le tasi o igoa sili ona ta’ua soo i le Tusi a Mamona o le “fuafuaga tele o le togiolaina” (tagai, mo se faataitaiga, Iakopo 6:8; Alema 12:30, 32–33; 34:31).

Faaali atu le faamatalaga lenei, ma valaaulia tagata aoga e iloilo e faavae i aoaoga o le Tusi a Mamona: O le Pa’ū o Atamu ma Eva sa o se mea sese matautia po o se mea faafuase’i sa feteenai ma le fuafuaga a le Atua.

A uma ona faasoa mai e tagata aoga o latou manatu, faaali atu le upumoni lenei: O le Pa’ū o Atamu ma Eva o se vaega taua o le Fuafuga a le Tama Faalelagi mo Lana fanau.

Ina ia faalolotoina le malamalama o tagata aoga i lenei upumoni, tusi faamatalaga nei e le’i mae’a i luga o le laupapa (ia lava se avanoa e i ai i le va o fuaiupu):

Pe ana le aai Atamu ma Eva i le fua o le laau, …

Ona sa la aai i le fua o le laau, …

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le 2 Nifae 2:19–25 ma faailoa mai taunuuga po o aafiaga o le Pa’ū e mafai ona latou faaaogaina e faauma ai faamatalaga taitasi. Fai i tagata aoga e lipoti mai mea na latou mauaina. Lisi a latou tali i le laupapa i lalo o le fuaitau taitasi.

Faaali atu ma faitau le saunoaga lenei a Elder Orson F. Whitney o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Orson F. Whitney

O le pa’ū o Atamu sa o se laa e alu i tua, ae sa o se laasaga foi o le alualu i luma—o se laasaga i le savaliga e faavavau o le alualu i luma o le tagata soifua. (I le Conference Report, Apr. 1908, 90)

  • E faapefea ona avea le Pa’ū “o se laa i tua” ma “se laa i luma” i lo tatou alualu i luma faaleagaga? (E avea o se vaega o le tou talanoaga, atonu e te valaaulia ia tagata aoga e toe faamanatu saunoaga a Elder Bruce C. Hafen ma Elder Jeffrey R. Holland i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga ma faasoa mai ni mea e tulaga ese ia i latou.)

  • E faapefea e le malamalama i le Pa’ū ona fesoasoani e te iloa ai o luitau o le olaga nei o se vaega foi o le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

  • E faapefea e tulaga e aumai e le Pa’ū ona tatou maua ai le avanoa e alualu ai i luma faaleagaga ma maua le olioli? (Tagai 2 Nifae 2:25.)

E avea o se vaega o le tou talanoaga, mafaufau e faaali atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Russell M. Nelson, ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

E manino lava, na silafia e Liae mea faafeagai, popole, lototiga, tiga, faanoanoa, ma le faavauvau. Peitai sa ia tautino atu ma le lototoa ma aunoa ma le faatuai se mataupu faavae e pei ona faaalia mai e le Alii: “Ua i ai tagata, ina ia latou maua le olioli” [2 Nifae 2:25]. Vaai faalemafaufau atu! Mai upu uma na mafai ona ia faaaogaina e faamatala ai le natura ma le faamoemoega o o tatou olaga iinei i le faaletino, ua ia filifilia le upu olioli!

Ua tumu le olaga i auala ‘alo ma auala muta, luitau ma tofotofoga o soo se ituaiga. Atonu ua tofu i tatou ma ni taimi o mafatiaga, tiga, ma le faanoanoa lea toetoe lava a lofituina ai i tatou. Ae ua tatou i ai iinei ina ia maua le olioli?

Ioe! O le tali o le ioe mautinoa!” (“Olioli ma le Ola ai Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2016, 82)

Valaaulia tagata aoga e faailoa le leoa se luitau faapitoa o feagai ma i latou. Faaali atu le fesili lenei, ma fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i a latou tali i lenei fesili ma tusifaamaumau o latou manatu. (Pe a talafeagai ai, valaaulia ni tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai mea na la tusia. Faamanatu i tagata aoga e le tatau ona latou faasoa mai ni aafiaga e patino tele ma e le faalauaiteleina.)

  • E mafai faapefea e le malamalama i faamoemoega o le Pa’ū ona fesoasoani ina ia ou vaai ai i lenei aafiaga o se avanoa mo se alualu i luma faaleagaga ma le olioli?

Ua aoao mai Liae, ua tatou saoloto e filifili le saolotoga ma le ola e faavavau e ala ia Iesu Keriso.

Faaali atu le faamatalaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson: “[O Le Pa’ū] na faagaoioia ai ni meaalofa faaopoopo e vavalalata se lua mai le Atua, e toetoe lava a tutusa le taua ma le ola lava ia—faitalia ma le tali atu o le tagata mo ia lava” (“Constancy amid Change,” Ensign, Nov. 1993, 34).

  • O a nisi o tulaga na faailoa mai e Liae ua maua ai le faitalia ma le tali atu o le tagata mo ia lava? (Afai e manaomia, valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le vaega 2 o anomea mo sauniuniga. Atonu e te fesili atu i tagata aoga e faamatala faapuupuu pe aisea e alagatatau ai nei tulaga taitasi ina ia i ai le faitalia.)

Faitau faatasi le 2 Nifae 2:26–29 , ma vaavaai mo nisi auala e aafia ai lo tatou faitalia i le Togiola a le Faaola ma Lana laveaiga mo i tatou mai aafiaga o le Pau. O mataupu faavae e mafai ona faailoa mai e tagata aoga mai lenei fuaitau e mafai ona aofia ai lea: O le taulaga togiola a le Faaola ua mafai ai ona tatou saoloto e filifili le ola e faaavau. O le fuafuaga a le Tama Faalelagi ua tuuina mai ai tulaga e manaomia mo i tatou e filifili ai le saolotoga ma le ola e faavavau e ala ia Iesu Keriso pe filifili le faatagaotauaina ma le maliu e ala i le tiapolo.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoao Mai

Uunaia tagata aoga e fai faatinoga amiotonu. Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le faatuatua moni e taulai atu i le Alii o Iesu Keriso ma e tau atu e le aunoa i faatinoga amiotonu” (“Ole atu ma le Faatuatua,” Liahona, Me 2008, 95). A o e aoao atu, ia tuu atu i tagata aoga ni avanoa anoa e mafaufau loloto ai, pe mafai faapefea ona latou galulue i le faatuatua ma faaaoga mea ua latou aoaoina. A o e uunaia i taimi uma tagata aoga ia mafaufau loloto ma faaaoga mea o loo latou aoaoina, e mafai ona e fesoasoani ia i latou ia faateleina o latou gafatia e fai ai faatinoga amiotonu.

Mafaufau po o le fea o fesili nei atonu e fesoasoani i au tagata aoga ia malamalama lelei ai i le faitalia ma filifili ai mo i latou lava pe o a faatinoga amiotonu e tatau ona latou faia i o latou olaga. (Atonu e te manao e filifili se tasi o lisi o fesili nei ma uunaia tagata aoga e tusifaamaumau o latou manatu ma lagona uunaia:)

  • O le a sou manatu i le uiga o le tatou te “saoloto ai e faavavau … e fai mo i [la]tou lava ae le faamalosia, vagana ai i le faasalaga a le tulafono i le aso tele ma le mulimuli”? (2 Nifae 2:26). O le a se mea ua e lagona ma musuia e fai ina ia e faia faatinoga amiotonu i le asō?

  • O a nisi o faataitaiga o filifiliga laiti e te faia i aso taitasi e mafai ona i ai se aafiaga mo se taimi umi? O a ituaiga o filifiliga o aso taitasi o le a fesoasoani e te latalata atili ai ia Iesu Keriso ma le ola e faavavau? O a nisi o filifiliga i le taimi nei o loo e faia e ono taofia pe faaitiitia ai lou tuputupu a’e faaleagaga po o avanoa?

  • Na mafai faapefea ona e aoao mai i au mea sese ona o le Togiola a Iesu Keriso? (Toe faamanatu le saunoaga a Elder Bruce C. Hafen i le vaega 3 o anomea mo sauniuniga pe a manaomia.) O le a se mea e mafai ona e aoao mai se agasala sa e faia po o se mea sese sa e faia?

Pe a uma ua lava se taimi, valaaulia soo se tagata aoga e manao e faasoa mai o latou manatu po o le molimau e faia ai. Faamalamalama atu i tagata o le vasega e le tatau ona latou faasoaina mai soo se mea e patino tele pe talanoa e uiga i ni agasala patino na latou faia. Uunaia tagata aoga e faatino mea ua latou tusiaina ma mafaufau loloto i ai i le asō. Molimau e uiga i mataupu faavae i le lesona ma le finagalo o le Alii e fesoasoani i tagata aoga e taiala a latou filifiliga o le olaga.

Mo Le Isi Taimi

Ia faailoa atu, i le taimi o le isi vasega e sosoo ai, o le a tatou talanoaina le Togiola a Iesu Keriso. Uunaia tagata aoga e suesue ma le toto’a ia anomea mo sauniuniga ma mafaufau loloto pe aisea na faamatala ai e le Tusi a Mamona le Togiola a Iesu Keriso e le iu ma e faavavau (tagai i le 2 Nifae 9:7; Alema 34:10).

Lolomi