Inisitituti
Lesona 14 Anomea a le Faiaoga: Avea ma Meafaigaluega i Aao o le Atua


“Lesona 14 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Avea ma Meafaigaluega i Aao o le Atua,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona (2021)

“Lesona 14 Anomea a le Faiaoga,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona

Lesona 14 Anomea a le Faiaoga

Avea ma Meafaigaluega i Aao o le Atua

Ina ua salamo atalii o Mosaea ma liliu mai i le talalelei a Iesu Keriso, sa avea i latou o ni faifeautalai malolosi ma sa fesoasoani i le toatele o sa Lamana ia o mai ia te Ia. O le lesona lenei o le a tuu atu ai i tagata aoga le avanoa e faasoa mai ai le ala e mafai ai e le faamalolosia o lo latou lava liuga ona faateleina ai lo latou naunautaiga e faasoa atu le talalelei i isi. O le a mafaufau tagata aoga i mea e mafai ona latou faia ia avea ai ma ni meafaigaluega e sili ona aoga i aao o le Atua a o latou faapotopotoina Isaraelu e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii.

Fautuaga mo le Aoao Atu

Ua liliu mai Alema ma atalii o Mosaea ma ua o e talai atu i sa Lamana.

Faaali atu saunoaga nei. Fai i tagata aoga e faavasega le leoa i latou lava mo faamatalaga taitasi i se fuafaatatau mai le 1 i le 5 (1 = matuai leai i ai ma le 5 = matuai ioe i ai).

  1. Ou te manao e faasoa atu le talalelei i isi.

  2. Ou te tatalo mo ni avanoa e faasoa atu ai le talalelei.

  3. O le faasoa atu o le talalelei o se mea ua masani ai ma o se natura o lo’u olaga.

  4. Ou te taumafai ia avea o se meafaigaluega aoga i aao o le Atua e ala i le faasoa atu o Lana talalelei.

A uma se taimi na fai ai e tagata aoga le iloiloga faaletagata lava ia, faaali atu le fesili lenei: O le a se mea e mafai ona ou faia e avea ai o se meafaigaluega sili ona aoga i le faasoaina atu o le talalelei a Iesu Keriso? Valaaulia tagata aoga e faalogo mo ma tusifaamaumau soo se uunaiga e mafai ona fesoasoani ia i latou e tali ai le fesili lenei.

Faamanatu i tagata aoga, o atalii o Mosaea sa avea ma ni meafaigaluega i aao o le Atua a o latou anapopogi ma tatalo mo Lona Agaga ma talai atu Lana talalelei (tagai Alema 17:3, 9, 11; 26:3, 15). Valaaulia tagata aoga e faitau le Mosaea 27:35–36 ma le Mosaea 28:1–3, ma vaavaai mo le auala na suia ai loto o atalii o Mosaea ina ua uma lo latou liuaina.

Faaleleia o lo Tatou Aoao Atu ma le Aoao Mai

Fai fesili e valaaulia ai le aoao mai i le loto. Pe a e matauina ua malamalama tagata aoga i se mataupu faavae o le talalelei i o latou mafaufau, fai ni fesili e mafai ona faasee ifo ai le aafiaga faaleaoaoga i totonu o o latou loto. O ituaiga fesili nei e mafai ai e tagata aoga ona saili i o latou loto, utuvai mai o latou lava aafiaga, ma faasoa atu a latou lava molimau. O fesili faapena e mafai ona foliga faapenei: “O le a se taimi na e oo ai … ?” “E faapefea ona e iloa … ?” po o le “O le a sou lagona e uiga i … ?”

  • O le a se mea na e matauina e uiga i le manao o atalii o Mosaea? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le ala na faatosinaina ai e lo latou liuga lo latou manao ia avea ma ni meafaigaluega i aao o le Atua? (Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le faamatalaga a Peresitene Dallin H. Oaks i le vaega 1 o le anomea mo sauniuniga. E ala i le faaaogaina o tali a tagata aoga, tusi i le laupapa se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: A o faalolotoina lo tatou liuga, o le a faateleina foi lo tatou mananao ma le naunautai e avea ma se meafaigaluega i aao o le Atua ma faasoa atu le talalelei.)

  • Aisea e te manatu ai o le faalolotoina o lo tatou liuga e faamalolosia ai lo tatou naunau e faasoa atu le talalelei? E mafai faapefea ona fesoasoani le malamalama i lenei mataupu faavae tatou te saunia ai mo ni misiona po o le lelei atili ai i le faasoaina atu o le talalelei i o tatou olaga i aso taitasi?

  • O a nisi o faataitaiga mai tusitusiga paia po o le talafaasolopito o le Ekalesia o faaalia ai lenei mataupu faavae? O a ni aafiaga na fesoasoani ia te oe e iloa ai e moni lenei mataupu faavae? (Atonu e te manao e valaaulia ni tagata aoga e faasoa atu a latou faataitaiga ma aafiaga patino i se paga.)

Tuu i tagata aoga ni nai minute e toe iloilo ai le iloiloga faaletagata lava ia na latou faia ma mafaufau loloto i le fesili lea na faailoa atu i le amataga o le vasega. Mafaufau e valaaulia i latou e tusifaamaumau ia manatu ma lagona na latou maua i le taimi o le vasega.

Ua avea atalii o Mosaea ma meafaigaluega i aao o le Alii.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai soo se luitau na latou feagai a o latou taumafai e faasoa atu le talalelei. (Atonu e te manao e lisi a latou tali i le laupapa ma talanoa i auala e mafai ai e nei luitau ona taofia i tatou mai le faasoaina atu o le talalelei.)

Tusi le faamatalaga lenei e lei mae’a i le laupapa: E mafai ona avea i tatou ma ni meafaigaluega aoga i aao o le Atua pe a tatou …

Ia toe iloilo faapuupuu ia luitau na feagai ma atalii o Mosaea a o amata ona latou talai atu le talalelei i sa Lamana (tagai i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga). Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le Alema 17:2–3, 9–11, ma vaavaai mo mea na fai e atalii o Mosaea e avea ai ma ni meafaigaluega aoga i aao o le Atua.

  • O le faaaoga ai o mea ua tatou aoaoina mai atalii o Mosaea, e mafai faapefea ona tatou faaumaina le faamatalaga o loo i luga o le laupapa e fai ai se mataupu faavae? (I le faaaoga ai o upu a tagata aoga, faamae’a le faamatalaga ina ia faia ai se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: E mafai ona avea i tatou ma meafaigaluega aoga i aao o le Atua pe a tatou tatalo, anapogi, ma suesue i tusitusiga paia.)

Valaaulia tagata aoga e matau mai le Alema 17:2–3 po o a faamanuiaga faaleagaga na oo mai i nei faifeautalai a o latou tatalo, anapopogi ma suesue i tusitusiga paia. (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa isi mataupu faavae e talitutusa i lenei: Pe a tatou tatalo, anapopogi, ma suesue i tusitusiga paia, e mafai ona tatou maua le agaga o faaaliga.)

  • Na faapefea ona fesoasoani le agaga o faaaliga ia Amona ina ia avea o se meafaigaluega aoga i aao o le Atua? (Atonu e te manao e valaaulia se tagata aoga e faamatala faapuupuu le aafiaga o Amona ma le Tupu o Lamonae ona faitau lea o le Alema 18:33–35.)

  • Aisea e taua ai le i ai o le agaga o faaaliga a o tatou saili ia avea o ni meafaigaluega i aao o le Atua?

  • Na faapefea ona fesoasoani le agaga o faaaliga ia te oe e avea ma se meafaigaluega sili ona aoga i aao o le Atua?

Mafaufau e valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

A tatou saili e faalogo—faalogo moni lava—ia [Iesu Keriso], o le a taialaina i tatou ia iloa poo le a le mea e fai i soo se tulaga. …

Ou te toe faafou atu la’u aioiga mo outou ia fai po o le a lava le mea e faateleina ai lo outou gafatia faaleagaga e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. (“Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 89, 90)

Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu le saunoaga a Elder Dieter F. Uchtdorf o loo i le vaega 3 o anomea mo sauniuniga ma mafaufau loloto i fesili nei:

  • O ai e mafai ona ou valaaulia e faalatalata atili mai i le Faaola?

  • O le a se mea e mafai ona ou faia e avea ai ma meafaigaluega i aao o le Alii e fesoasoani ai i na tagata ia faalatalata atili atu ia Keriso?

Atonu e te manao e tuu atu i tagata aoga le taimi e tusifaamaumau ai o latou manatu ma lagona. Atonu foi e te valaaulia soo se tagata aoga e malie e faasoa mai se mea ua latou fuafua e fai.

Ia faailoa atu ona o a latou sauniuniga, na faapea ai foi ona maua e atalii o Mosaea le agaga o valoaga ma sa mafai ona latou aoao atu ma le mana ma le pule. (Atonu e aoga le faamalamalama atu o le fuaitau “agaga o valoaga” e mafai ona faatatau i “le mau ia Iesu” [Faaaliga 19:10].) Ia faamautinoa atu i tagata aoga e mafai foi ona tatou maua ni faamanuiaga faapena a o tatou sauniuni e avea ma meafaigaluega i aao o le Atua.

Mafaufau e faasoa atu lau molimau e faapea, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e mafai e i tatou taitoatasi ona avea ma ni meafaigaluega i Ona aao ma fesoasoani e faapotopoto Isaraelu.

Mo Le Isi Taimi

Fai i tagata aoga e mafaufau pe latou te lagona o le a so latou saunia o i ai mo le Afio Mai Faalua o Keriso. Faamatala atu o le iunite e sosoo ai e faatatau i le asiasiga a le Faaola i sa Nifae i le atu Amerika. A o sauniuni tagata aoga mo le vasega e sosoo ai, faamalosiau ia i latou e vaavaai mo ni mea e mafai ona aoao ai i latou i mea e tutupu e tau atu i le faaali mai o le Faaola ia sa Nifae e aoao ai i latou e uiga i le sauniunia mo Lona toe foi mai i aso amuli.

Lolomi