![](https://www.churchofjesuschrist.org/imgs/https%3A%2F%2Fassets.churchofjesuschrist.org%2F02%2Fb2%2F02b2e6d789f95e14eb86ae79457abd21d1879fad%2F02b2e6d789f95e14eb86ae79457abd21d1879fad.jpeg/full/!250,/0/default)
Kuarahy ha kuarahy’ãme, chemoirũmi
Atestifika “kuarahy ha kuarahy’ãme” Ñandejára ñanemoĩrũha, ñande “jehasa’asykuéra [ikatu] oñekonsumi Cristo vy’apavẽpe”
Peteĩ ñane himno-pe oĩ peteĩ jerure’asy Ñandejárape: “Kuarahy ha kuarahy’ãme, chemoirũmi”.1 Ojapóma tiempo, ahákuri hína peteĩ avión-pe oñemo’aĝuiva tormenta atãre. Ahecha ventana rupi peteĩ manto de nubes ipyrusúva ore guýpe. Umi kuarahy mimbi ojerrefleha nube-kuérape ha ojapo umíva tomimbi rasa . Upéi riremi, pe avión oguejy umi nube pyrusu rupive, ha peteĩ pytũmby pypuku ore’aho’ipa sapy’a, omo’ãmbaitévo pe tesape mimbi rohecháva’ekue ojapo mboyvemínte.2
Ñande rekovépe ikatu avei oñeforma umi nube hũ ndohejáiva jahecha Tupã resape mimbi ha sapy’ánte jepe ñañeporandu oĩpa gueteri upe tesape. Alguno umi nube ha’e depresión, ansiedad ha ambueichagua aflicciones mentales ha emocionales. Ikatúva odistorsiona mba’éichapa jajehecha ñandejupe, ambuekuéra ha jepe Tupãme. Ha o’afecta kuña ha kuimba’ekuérape opa eda ha opa tenda mundo jerérepe.
Upéichaite dañino ha’e avei upe nube escepticismo rehegua, ñane’insensibilisáva ha o’afectakuaa umi ndohasaiva’ekue umichagua desafio rupi. Oimeraẽ ñande rete pehenguéicha, pe cerebro oĩ sujeto mba’asy, traumas ha desequilibrios químico reheguare. Ñane mente osufrirõ ikatu jaheka Tupã pytyvõ, ha avei umi oĩva ñande jerére ha profesionales médicos térã de salud mental.
“Opavave yvypóra, kuimba’e ha kuñáva, ojejapo Tupã imagenpe. “Peteĩ teĩ ha’e Tuvakuéra Yvagagua ra’y térã rajy espiritual ha… peteĩ teĩ oreko peteĩ naturaleza ha peteĩ destino divino”.3 Ñande Tuvakuéra Yvagagua ha ñande Salvador-cha, jaguereko peteĩ cuerpo físico4 ha ñañandu emociones.5
Che hermanakuéra pohayhuetéva, oĩ porã ñañembyasy térã jajepy’apy sapy’ánte. Ñembyasy, ha ansiedad ha’e sentimientos humanos naturales.6 Ha katu, ñañembyasy tapiaiterõ ha pe ñembyasy ndohejáirõ ñañandu ñande Ru Yvagagua ha Ita’ýra mborayhu ha Espiritu Santo influencia, upéicharamo ikatu ñanderasy hína depresión, ansiedad térã ambue afección emocional-gui.
Che membykuña ohai peteĩ jave: “Oĩkuri peteĩ épokape….añembyasyetereiha tapiaite. Apensa jepi ñembyasy ha’eha peteĩ mba’e ñañemotĩva’erãgui, ha ohechaukava kangy. Upévare añongatu che ñembyasy cheve ĝuarã… Añandu ndavaleieteha”7.
Peteĩ che rapicha odescribi péicha: “Che mitã guive añorairõ meme umi sentimientos de desesperanza, oscuridad, soledad ha kyhyje, ha pe sensación naimbái térã chedefectuosaha. Añeha’ãmbaite añomi haĝua che ñembyasy ha name’ẽi araka’eve ndaha’éirõ impresión de positivismo ha fortaleza”8
Che angirũnguéra pohayhuetéva, ikatu ojehu oimeraẽvape ñande apytépe, especialmente jajeroviávo pe plan de felicidad-re, ñamoĩ ñande ári mba’epohýi natekotevẽiva ñapensávo ñandeperfectova’erã ko’áĝa. Upéichagua pensamiento ikatu ipu’aka ñanderehe. Perfección jehupyty ha’e peteĩ proceso oikótava ñande rekove pukukue aja ha jepe upe rire, ha Jesucristo gracia rupive añónte9.
Ha katu, ñañe’ẽrõ abiertamente ñane problemas emocionales rehe, jahechakuaávo nañandeperfectoiha, ñame’ẽ permiso ambuekuérape oñe’ẽ haĝua avei idesafiokuéragui. Oñondive jahechakuaa oĩha esperanza ha ndajasufririva’erã ñane’año10.
Jesucristo discípulo-icha, jajapókuri konvénio Tupã ndive “[ja]guerahase ojupe [ñane] mba’e pohyikuéra“ ha “[ña]nerasẽse umi hasẽva ndive”11. [Ja]gueraha mba’e pohyikuéra ha [ña]nerasẽ ikatu oinclui ñañe’informa umi enfermedades emocionales-gui, jajuhu umi recurso ñanepytyvõva ñambohovake haĝua ha principalmente jaha ñande ha avei jagueraha ambuévape Cristo-pe, ha’éva pe Maestro Sanador12. Jepe nañantendepái ohasáva hína ambuekuéra, jahechakuaarõ iñembyasy añeteguaha ikatúma ha’e tuicha mba’e ojuhu haĝua hikuái comprensión ha sanación13.
Sapy’ánte ikatu ojeikuaa porã umi depresión térã ansiedad causa, ha katu ambue vece hasy ojeikuaa14. Ñande cerebro ikatu osufri estrés rupi15 térã kane’õiterei rupi,16 upéicharõ sapy’ánte ikatu omehora oñemoĩ porãvo dieta, sueño ha ejercicio. Ambue vese, oñeikotevẽ terapia térã medicamento umi profesionales capacitados prescripción guýpe.
Noñeñatendéirõ umi afecciones mentales térã emocionales-re ikatu oporogueraha aislamiento, malentendido, ruptura de relaciones, daño autoinfligido ha suicidio-pe jepeve. Che aikuaa upéva chejehegui, che ru ojesuicidákuri ojapo heta año. Iñemano hasyetereirasa ha ojopy’asy che familia ha chéve. Ohasa heta año aprocesa haĝua che ñembyasy, ha nda’aréinte a’aprende hague ñañe’ẽrõ suicidio-gui en forma apropiada ñaipytyvõ oñepreveni haĝua ñamokyre’ỹ rangue17. Ko’áĝa añe’ẽ abiertamente che membykuéra ndive che ru ñemanógui ha ahecha sanación ñande Salvador ikatúva ome’ẽ mokõive lado del velo-pe18.
Ñembyasyrã, heta umi osufríva de severa depresión oñemomombyry hapicha santokuẽragui oimo’ãgui ndoikeporãiha peteĩ molde imaginario-pe. Ikatu ñaipytyvõ chupekuéra oikuaa ha oñandu haĝua ha’ekuéra añetehápe oguerekoha avei henda ñande apytépe. Iñimportante jahechakuaa depresión ndouiha kangýgui, ni ndoúi jepi pekádo rupi19. Ha katu “okakuaa ñañomirõ ha oñembogue empatía reheve”20. Oñondive ikatu ñambogue umi nube aislamiento ha estigma rehegua ñamopu’ã haĝua pe ñemotĩ pohyikue ha oiko haĝua umi milagro de sanación.
Iministerio terrenal aja, Jesucristo omonguera umi hasýva ha ohasa’asývape, ha katu cada persona omomba’apova’erã ijerovia hese ha o’actua ikatu hag̃uáicha ohupyty Isanación. Alguno oguata mombyry, ambue katu oipyso ipo opoko haĝua ijaóre, ha ambuévape ojeguerahava’erã Hendápe oñemonguera haĝua21. Jekuerarehe ñañe’ẽvo, ¿Ndaopavavéipa ñaikotevẽ Hese desesperadamente okuera haĝua? ¿Ndaha’éi piko opavave ñande mendigo?”22.
Jasegui ñande Salvador rape ha jahechaukave compasión, ha anive jahusga ñande rapichápe ni jaikose ambuekuéra espiritualidad inspector ramo. Sapy’ánte, regalo tuichavéva ikatúva ñame’ẽ ha’e ñahendu mborayhu reheve.Upéicharõ ikatúta ñaipytyvõ umi jahayhúva ha angirũnguérape ogueropu’aka térã ñamopu’ã haĝua umi nube pohýi ogueraháva23 ikatu haĝuaicha, ñane mborayhu rupive, ha’ekuéra oñandu jey pe Espiritu Santo ha ohechakuaa pe tesape mimbi oúva Jesucristo-gui.
Ojere memérõ nderehe peteĩ “tatatĩ iñypytũva”24 tereho ñande Ru Yvagaguápe. Mba’eve rehasava’ekue ikatu okambia pe verdad eterna nde ha’eha Itajýra ha Ha’e nderayhuha25. Nemandu’áke Jesucristo ha’eha nde Salvador ha Redentor, ha Tupã ha’e nde Ru. Ha’ekuéra ontende porã. Eñe’imagina chupekuéra oguapývo ndeypýpe, nerendúvo ha ome’ẽvo ndeve apoyo26 “[Ha’ekuéra] penemoangapyhýta pende jeiko’asýpe”27. Ejapo opa ikatumíva ha ejerovia Ñandejára grasia expiatoria-re
Nde jehasa’asykuéra nanedifiniri, ha katu ikatu nerrefina28. Peteĩ “aguijón en [la] carne” rupi29 ikatune reguereko habilidad reñanduve hag̃ua compasión ambuekuéra rehe. Eseguívo Espiritu Santo guia, ekomparti nde historia ikatuhaĝuáicha “[e]socorre umi ikangývape, [e]mopu’ã umi po ho’áva ha [e]mombarete umi tenypy’ã naimbaretéivape”30.
Ñañorairõ ramo térã ñaipytyvorõ hína alguno oñorairõva ko’ã mba’e reheve, ñanekyre’ỹkena ñañongatu haĝua Tupã mandamiento-kuéra jaguerekohaĝuáicha Ijespiritu ñanendive tápiate31. Jajapo “umi mba’e michĩ ha isencíllova”32 ome’ẽtava ñandéve mbarete espiritual. He’ihaguéicha presidente Russell M. Nelson: “Nada abre tanto los cielos como la combinación de mayor pureza, estricta obediencia, búsqueda diligente, el deleitarse a diario en las palabras de Cristo en el Libro de Mormón, y dedicar tiempo frecuente a la obra del templo y de historia familiar”33.
Ñanemandu’áke ñande Salvador Jesucristo “[ojagarra ] Hi’ári…[ñane] kangykuéra…ikatu haĝua Iñentraña henyhẽ misericordia-gui, según la carne, ikatu haĝua…[oikuaa] mba’éichapa [ñande]socorrekuaa …según [ñane] kangykuéra”34. Ha’e ou “ovenda haĝua umi ikorasõ rasývape…omoangapyhy haĝua opavave hasẽvape…[ome’ẽ] gloria ceniza rangue, aceite de gozo luto rangue, manto de alegría espíritu ñembyasy rangue”35.
Atestifika “kuarahy ha kuarahy’ãme” Ñandejára ñanemoĩrũha, ñande “jehasa’asykuéra [ikatu] oñekonsumi Cristo vy’apavẽpe”36. Ha “ha’e Igrasia rupi jajesalva[ha], jajapopa rire opa ikatumíva”37. Atestifika Jesucristo ou jey vove yvy ári “Ipepópe ogueruta sanidad”38. Ipahápe, Ha’e “omokãta…opa tesay [ñande] reságui… ha ndaiporivemo’ãi… tasẽ”39. Opavavépe ĝuarã “[ja]júva Cristo-pe ha [ñane]rekoporãmbaite Ipype”40 kuarahy ndoikemo’ãi araka’eve…Jehová ha’égui [ñande] resape opave’ỹva, ha umi [ñande] duelo ára opáta”41. Jesucristo rérape, Amén.