2013
Fakamālohiá
Māʻasi 2013


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Fakamālohiá

Lau ʻa e fakamatalá ni ʻi he faʻa lotu pea, ka taau, aleaʻi ia mo e kau fefine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ʻi hono fakamālohia hoʻo kau fefiné pea mo ʻai ʻa e Fineʻofá ke hoko ko ha konga mālohi ʻi hoʻo moʻuí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Kuo ʻosi poupouʻi ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní kitautolu ke “tau ala atu muʻa ʻo fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku nau fie maʻu tokoní pea hiki hake kinautolu ki ha hala ʻoku māʻolungá mo ha founga ʻoku lelei angé. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai e fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ke maʻu e ngaahi tokoni ʻa e ʻEikí.”1

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne ʻaʻahi ai ʻa Laveni Kolo (LaVene Call) mo hono hoa faiako ʻaʻahí ki ha fefine māmālohi. Naʻá na tukituki he matapaá pea ʻilo ha faʻē kei talavou ʻoku tui tauveli kaukau. Naʻe ʻasi puke, ka naʻe ʻikai fuoloa kuó na ʻilo ko ʻene palopalemá ko e ʻolokaholó. Naʻe nofo leva e ongo faiako ʻaʻahí ʻo talanoa mo e faʻē kei talavou faingataʻiá ni.

Naʻá na pehē ʻi he hili ʻo ʻena mavahé, “Ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá.” ʻOku ʻi ai homa fatongia ke tokoniʻi ia.” Ko ia, ne na toutou ʻaʻahi leva ki ai. Ko e taimi kotoa pē, naʻe lava ke na sio mo ongoʻi ʻoku ʻi ai ha liliu ke lelei ange. Naʻá na kole ki he fefiné ke ʻalu ange ki he Fineʻofá. Neongo naʻe ʻāmio, ka naʻe faifai pē pea ʻalu maʻu pē ki ai. Hili hono fakalotolahiʻí, ne maʻu lotu leva mo hono husepānití pea mo hono ʻōfefiné. Naʻe ongoʻi ʻe he husepānití ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē, “Te u fai e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he pīsopé.” ʻOkú na mālohi ʻeni ʻi he Siasí pea kuó na ʻosi sila ʻi he temipalé.2

Mei he Folofolá

3 Nīfai 18:32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:106; 138:56

Mei Hotau Hisitōliá

Kuo hoko maʻu pē hono tokoniʻi ʻo kinautolu kuo heé ke foki mai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha konga ʻo ʻete hoko ko e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo e mēmipa ʻo e Fineʻofá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77), “Tau felotoʻofaʻaki, … mo tuku kiate kinautolu ʻoku nau lava ʻo mamatá ke nau fakahinohino ʻa e kuí kae ʻoua kuo nau lava ʻo ʻilo ʻa e halá ʻiate kinautolu pē.”3

Naʻe fakamāloʻia lahi ʻe ʻIlisa R. Sinou, ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá, ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau fefine ʻi ʻOkiteni ʻi ʻIutā ʻi he USA, ke fe-fakamālohiaʻakí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi lelei pē ʻoku lahi ha ngaahi tokoni he ʻikai teitei ʻasi ia he ngaahi tohi [lekōtí].” Naʻá ne pehē ʻi heʻene ʻilo ʻoku ʻi ai ha lekooti fakalangi ʻoku tauhi ʻi he ngaahi ngāue ʻa e houʻeiki fefiné ʻi heʻenau ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu kuo momoko ʻenau ʻofá: “Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Sāmita naʻe fokotuʻu e kautahá ni ke fakamoʻui e ngaahi laumālié. … ʻOku ʻi ai e tohi ʻe taha ʻoku tauhi ai hoʻomou tuí, angaleleí, ngaahi ngāue leleí mo hoʻomou ngaahi leá. … ʻOku ʻikai mole ha meʻa ʻe taha.”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ko e Uiuiʻi Toputapu ʻo e Fua Fatongiá,” Liahona, Mē 2005, 55–56.

  2. Tohi ki he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá mei he tama fefine ʻa Laveni Koló.

  3. Brigham Young, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 123.

  4. Eliza R. Snow, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 97.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey; ʻata mei muí naʻe tā ʻe Steve Bunderson

Paaki